Je li točno da u Hrvatskoj na 100 poroda ima 25 pobačaja

“Dragi građani, 25 pobačaja na 100 rođene djece”, upozorio je Luka Veselić, član stranke Pravo i Pravda, u videu koji je objavljen na TikTok kanalu stranke.

U nastavku svog govora objašnjava da se radi o “najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je analizirao Nenad Bakić za 2024. godinu, a počevši od 2017.”. Potom je nastavio:

“Takozvani trend line, ta linija trenda se povećava. Usto što nam također fali rodnosti da bismo pobijedili smrtnost u Hrvatskoj, pa i u Europi, i uz dodatne masivne imigracije i veliku količinu uvoza te strane radne snage, radi se bilo o ciljanom ili neciljanom, namjernom ili nenamjernom, ali konkretno o zamjeni stanovništva u Europi, Europskoj uniji pa i ovdje u Hrvatskoj.

To je sve potpomognuto našim vladajućim garniturama koje smo birali mi. Trebamo se probuditi jer ovo nisu dobri podaci i definitivno nije dobar smjer za opstanak Europe i Republike Hrvatske.”

Dio komentatora proziva Veselića da nije precizirao radi li se o spontanim ili induciranim pobačajima te da ovako zavarava korisnike da se radi o broju “namjernih pobačaja”. Dio njih podržava njegovu teoriju o zamjeni stanovništva i zgraža se nad odnosom žena prema trudnoći, prozivaju feminizam ili svaljuju krivnju na stranku Možemo ili cjepivo, dok dio njih upozorava da su brojke iznijete paušalno, bez konteksta i objašnjenja.

16 dijagnoza pobačaja, najčešći – abnormalni produkti začeća

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je u sklopu Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2024. Izvješće o porodima te pobačajima i prekidima trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Početkom listopada objavljeni su preliminarni, a 30. listopada detaljni rezultati analize zdravstvenih usluga.

Prema prikupljenim podacima, u 2024. zabilježeno je ukupno 32.183 poroda, a od toga je 32.575 djece bilo živorođeno (broj djece veći je od broja poroda zbog višeplodnih trudnoća).

Istovremeno je obavljeno ukupno 8.033 pobačaja, što doista daje brojku oko 25, odnosno točnije 24,5 pobačaja na 100 djece.

Međutim, tu valja razjasniti što sve u medicinskom smislu znači pobačaj ili prekid trudnoće, a provjerili smo i je li doista točno da trend, odnosno broj pobačaja raste.

Kako napominju u Izvješću, izvor su im bile isključivo bolnice jer se prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece medicinski postupci dovršetka pobačaja i prekidi trudnoće mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Kad govorimo o pobačaju, pod pobačaje i prekide trudnoće ubraja se čak 16 dijagnoza – pet oblika izvanmaterične trudnoće, tri oblika hidatidozne mole, četiri oblika “ostalih abnormalnih produkata začeća”, spontani pobačaj, legalno inducirani pobačaj, ostali pobačaji i nespecifirani pobačaj.

Prijave svih vrsta pobačaja dostavljaju se u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav (NAJS) i ondje je u 2024. prijavljeno 5.549 pobačaja, što predstavlja porast od 0,5 % u odnosu na broj zabilježen prethodne godine (5.520 pobačaja). HZJZ je u tu brojku uključio i 2.484 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama unutar sustava NAJS.

Iznijevši brojku od “25 pobačaja na 100 djece” Luka Veselić nije objasnio da se radi o ukupnom broju pobačaja u Hrvatskoj koji obuhvaćaju i spontane pobačaje, i one uzrokovane malformacijom ploda ili drugim zdravstvenim problemima, i one legalno inducirane.

Prošle godine najveći udio pobačaja – 37,5 % – činili su abnormalni produkti začeća (šifra O02) koji uključuju odumrlo jajašce i neostvareni pobačaj. Potom po učestalosti slijede legalno inducirani pobačaji (35,2 %), a na trećem mjestu su spontani pobačaji (18,4 %).

Od svih prijavljenih pobačaja u 2024. godini, većina žena već je imala djecu, dok 35,8% žena nije imalo djece.

Brojke variraju, ali su prije tri godine blago porasle

Usporedimo li ove brojke s prethodnim godinama do 2009., primjetno je da brojke iz godine u godinu variraju, iako su tijekom 2022. i 2023. bile nešto veće nego ranijih godina.

Prema grafikonu HZJZ-a koji je podijeljen u tri dijela – spontani pobačaji, legalno inducirani pobačaji i ostali pobačaji – svaku od linija možemo pratiti kroz posljednjih 16 godina.

Broj legalno induciranih pobačaja varira. Najveći broj legalno induciranih pobačaja na 100 poroda Hrvatska je imala 2011. (10,7) i otada je taj broj uglavnom padao do najmanjeg zabilježenog broja 2017. godine (6,7).  U 2022. godini taj je broj ponovo narastao na 9 pobačaja na 100 poroda, 2023. godine je bilo 9,3 na 100 poroda, da bi u 2024. blago pao na 8,8.

Ako se gleda samo broj obavljenih induciranih pobačaja, prošle godine ih je bilo 2.828, a godinu prije toga 3.015.

Kad je riječ o spontanim pobačajima, od 2009. godine do danas brojke variraju, povećavaju se i smanjuju ovisno o godini. Tako se od 2009. do 2013. može primijetiti trend rasta spontanih pobačaja (od 1 442 pobačaja 2009. do 1 772 pobačaja 2013.). Potom idućih nekoliko godina broj spontanih pobačaja pada da bi najmanji zabilježen broj spontanih pobačaja u posljednjih 16 godina bio 2016. kad ih je bilo 944. U godinama nakon toga brojka raste da bi 2022. došla do 1 659 spontanih pobačaja u godini dana, 2023. ih je bilo 1 403, a 2024. godine 1 479.

Skupina “ostali pobačaji” ima najviše brojke. U posljednjih 16 godina najviše ih je bilo između 2009. i 2012. (od 4 525 do 4 820), a najmanje 2017. (2 403 pobačaja). Od 2017. godine broj u kategoriji “ostali pobačaji”, a koji obuhvaća izvanmaterične trudnoće, hidatiozne mole, ostale abnormalne produkte začeća te ostale pobačaje, raste, no nijedne godine nije prešao brojke zabilježene do 2012.

Najviše legalno induciranih pobačaja žene imaju u tridesetima

Za puni kontekst pobačaja u Hrvatskoj potrebno se još osvrnuti i na dobne skupine. Tijekom 2024. legalno inducirani pobačaj najviše je puta obavljen među ženama u dobi između 30 i 39 godina (43% svih legalno induciranih pobačaja), a slijedi dobna skupina od 20 do 29 godina (39,7%). Broj pobačaja među maloljetnicama bio je 57, što čini dva posto ukupnog broja legalno induciranih pobačaja. Od toga je među djevojčicama od 15 i 16 godina bilo 19 pobačaja, a u dobi mlađoj od 15 godina zabilježena su tri pobačaja.

Ako se promatraju brojke legalno induciranih pobačaja među adolescenticama do 19 godina unazad 16 godina, također ne možemo reći da se radi o trendu rasta. Izuzmemo li pandemijske godine 2020. i 2021., kad je bilo najmanje legalno induciranih pobačaja među adolescenticama, od 2009. do 2019. brojka je konstantno padala – od 378 pobačaja u ovoj skupini 2009. do 168 2019. Nakon pandemije broj pobačaja među adolescenticama narastao je 2022. na 186, pa je 2023. došao na 205, a onda je prošle godine ponovno pao na 180.

Hrvatska ima najnižu stopu induciranih pobačaja u odnosu na prosjek EU-a

HZJZ također ističe da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Statističkog ureda Europskih zajednica Hrvatska ima najnižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na tisuću živorođenih u odnosu na susjedne zemlje (HZJZ je za usporedbu s Hrvatskom uzeo Sloveniju, Mađarsku, Češku i Slovačku) i prosjek Europske unije.

Kad se gleda ukupan broj legalno induciranih pobačaja, zaključno s 2023. godinom, Hrvatska ima najnižu stopu u odnosu na Sloveniju, Mađarsku, Češku i Slovačku, pri čemu najviši broj pobačaja bilježi Mađarska – 241,1 na 1.000 živorođenih. Ako gledamo broj legalno induciranih pobačaja kod djevojaka mlađih od 20 godina, Hrvatska ima drugu najmanju stopu u odnosu na spomenute zemlje. Najmanju stopu ima Slovačka (123,6 na 1.000 živorođenih), slijedi Hrvatska (282,7), Češka (497,3), Mađarska (686,5) i Slovenija (1.083,9).

Broj pobačaja nije dokaz “zamjene stanovništva”

Luka Veselić podatak da Hrvatska ima “25 pobačaja na 100 rođene djece” dodatno koristi kao jedan od argumenata da je na djelu “zamjena stanovništva u Europi, Europskoj uniji pa i ovdje u Hrvatskoj”. Za to optužuje “vladajuću garnituru” i poziva građane na “buđenje”.

Velika zamjena stanovništva je teorija zavjere o kojoj je Faktograf puno puta pisao. Radi se o raširenoj teoriji koja posljednjih deset godina buja uglavnom nakon islamističkih terorističkih napada na tlu Europe, kao i velike migrantske krize 2015. godine. To je bijela nacionalistička krajnje desničarska teorija zavjere prema kojoj se europsku populaciju pokušava demografski i kulturno zamijeniti “nebijelim” narodima, uglavnom iz Azije i Afrike, kroz masovne migracije i pad nataliteta bijelih Europljana, a sve su osmislile elite kako bi oslabile domicilno stanovništvo europskih zemalja.

Zahvaljujući nekim desnim političarima i javnim osobama (Marine Le Pen, Donald Trump, Steve Bannon, Tucker Carlson) teorija je ponovno ušla u mainstream, koristi se za napade na strance (bilo one koji imaju reguliran status, primjerice radnim dozvolama, bilo one koji su nezakonito prešli granicu i zatražili azil), ali i za naglašavanje razlika u odnosu na domicilno stanovništvo. Tako se u javnom prostoru počela provlačiti distinkcija “mi / oni” u kojoj se stranci neosnovano percipiraju kao prijetnja, a domaći kao ugroženi. I među hrvatskim političarima ima onih koji šire takav populistički narativ, a to su najčešće Mate Lukić, Marin Miletić, Krešimir Rotim, Nikola Grmoja, Igor Peternel i drugi.

Zaključno, Luka Veselić iz Prava i Pravde iznosi brojke pobačaja u Hrvatskoj bez konteksta, stvarajući dojam da se na 100 poroda obavi 25 legalno induciranih pobačaja, dok se u stvarnosti pod pobačaje broji 16 različitih dijagnoza. Prema brojkama HZJZ-a, najviše legalnih pobačaja u odnosu na broj poroda Hrvatska je imala 2011. godine - 10,7 i otada je taj broj uglavnom padao do najmanjeg zabilježenog broja 2017. godine - 6,7.  Iako brojke od godine do godine variraju, primjetno je da je u 2022. godini taj broj ponovo narastao na 9 pobačaja na 100 poroda, 2023. godine je bilo 9,3 na 100 poroda, da bi u 2024. blago pao na 8,8.