Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša komentirao je za Dnevnik HTV-a u srijedu navečer niz aktualnih tema poput molitelja na trgovima, upotrebe katoličke ikonografije na koncertu Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu, problem pedofilije u Crkvi, ali i dezinformacije o navodnom napadu na časnu sestru krajem studenog u Zagrebu.
Na pitanje novinarke kako komentira lažne optužbe oko ranjavanja časne sestre, za koju je policija na kraju službeno utvrdila da se sama ozlijedila, Kutleša je odgovorio da je “zadnje što je pročitao priopćenje Sestara milosrdnica da je časna sestra sama priznala da je istina ono što stoji u priopćenju policije“.
“Žao mi je što je došlo do svega toga. Do toga nije trebalo doći, ali eto i to se događa. Trebamo moliti i za sestru i za sve aktere koji su u tom događaju bili. Trebamo doprinositi da ne budemo ljudi koji će samo gledati i tražiti neke uzroke da se napravi još više nejedinstvo u našem narodu i među vjernicima“, rekao je Kutleša.
Novinarka je ustvrdila da se u ovom slučaju Crkvi zamjera što nije pravovremeno komunicirala s javnošću. Naime, vrh Katoličke crkve nije se oglasio ni o navodnom napadu niti o opasnosti od dezinformacija koje su potom uslijedile. Jedino priopćenje koje je poslano iz crkvenih redova je priopćenje Družbe sestara milosrdnica.
Kutleša je rekao da je to bila optužba za kazneno djelo, a da to mogu utvrditi samo policija i sudovi.
„Tek kada je policija dala svoje priopćenje, mi smo znali konkretno što je. Da smo išli s nekim poluinformacijama koje ni mi nismo znali, onda bi još više doprinijeli dezinformiranju javnosti. Zato smo smatrali da je razborito pričekati. S druge strane, i mi kao građani Republike Hrvatske moramo vjerovati svojim institucijama koje smo i birali. Vrlo je važno nekada ne istrčavati. Ako nemate provjerenu i sigurnu informaciju, bolje je pričekati. Ovdje se sukobljava pravo na informaciju i osobno pravo. Moramo gledati i tu sestru. Da su mnogi šutjeli ne bi bilo toliko dezinformacija i svega onoga što se dogodilo, što je svima nama poznato“, objasnio je Kutleša.
Iako je osudio lavinu lažnih vijesti oko tog događaja i pozvao na provjeravanje informacija prije objave, zagrebački nadbiskup nije precizirao na koje dezinformacije se to odnosi ni tko su bili autori lažnih vijesti, jesu li to neki pojedinci i/ili mediji.
Tako nije ni spomenuo da je neslužbene informacije, koje su vjerojatno uzbunile dio javnosti, objavila i Informativna katolička agencija (IKA) koju je osnovala Hrvatska biskupska konferencija a na čijem je čelu upravo Kutleša.
IKA naknadno izbrisala dio vijesti
IKA je vijest o navodnom napadu objavila 28. studenog predvečer, istog dana kada se ranjavanje redovnice navodno i dogodilo.
U tada objavljenoj vijesti navodilo se da im je redovnička zajednica kojoj časna sestra pripada potvrdila da je redovnica napadnuta tog poslijepodneva u Zagrebu, da je hitno prevezena u KBC Sestre Milosrdnice gdje joj je pružena medicinska pomoć i da se nalazi izvan životne opasnosti. Kao izvor citira se i PU zagrebačke da su dobili dojavu od bolnice koja je zaprimila ženu ozlijeđenu oštrim predmetom u području abdomena te da policija nastavlja kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice i okolnosti pod kojima je došlo do ozljeđivanja.
Uz navedeno, u prvotnoj vijesti, koja je na portalu IKA-e stajala na vrlo istaknutom mjestu na naslovnoj strani najmanje do sutradan, bila je i rečenica:
„Prema neslužbenim izvorima spominje se mogućnost da bi napad mogao imati elemente vjerski ili ideološki motiviranog nasilja“.
Tu je vijest sa spornom insinuacijom ili samo spornu rečenicu, citirajući IKA-u, prenijelo idućeg dana niz portala u Hrvatskoj (1, 2 ), ali i u BiH (1,2,3,4), kao i Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH te neke župe (1, 2). Rečenica koja se poziva na neslužbene izvore i koja govori o mogućem vjerskom ili ideološkom nasilju, što je samo korak do širenja mržnje i netrpeljivosti, kasnije je izbrisana. Uredništvo se nije ni ispričalo niti je pružilo ikakvo objašnjenje za učinjeni profesionalni propust objavom lažne informacije, a danas se pod istim datumom od 28. studenog može pronaći prepravljena vijest koja još uvijek stoji s naslovom “Napadnuta časna sestra u Zagrebu”, iako je policija utvrdila da nikakvog napada nije bilo.
Prve verzije više nema. Nema ni posebno naznačenog ispravka što je inače redoviti profesionalni postupak, posebno kod novinskih agencija, ali i na ozbiljnim portalima.
IKA je slučaj medijski zaključila pet dana kasnije, 2. prosinca, ali tada isključivo prenoseći dva priopćenja (1, 2) – službeni nalaz policije i zahvalu redovničke zajednice kojoj je časna sestra pripadala. Službene informacije su tada prenesene bez ikakvih redakcijskih dodavanja i nagađanja kako je to bilo u prvoj vijesti odmah nakon događaja.
Kršenje medijskih zakona
Informativnu katoličku agenciju (IKA) osnovala je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) još 1993. godine s ciljem “prikupljanja i posredovanja informacija o crkvenom i vjerskom životu na području Crkve hrvatskog jezika i odgovarajućih informacija o Crkvi u svijetu kao i o svim javnim zbivanjima s moralno-religijskih gledišta“.
Djeluje pod sloganom “Istina je prava novost“. Prvi glavni urednik IKA-e bio je Živko Kustić. Aktualni v. d. glavnog urednika je Zvonimir Ancić, nekadašnji glasnogovornik HBK.
IKA je od ožujka 2023. godine, kao neprofitni medij, upisana u Knjigu pružatelja elektroničkih publikacija pri Agenciji za elektroničke medije. Na IKA-u se tako odnosi i Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima kojih se dužna pridržavati.
U Zakonu o medijima, među ostalim stoji (članak 3.): “Zabranjeno je prenošenjem programskih sadržaja u medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama, te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili drugo neprijateljstvo ili nesnošljivost na temelju spolne orijentacije, poticati nasilje i rat“.
Slična odredba postoji i u članku 14. Zakona o elektroničkim medijima, a u članku 15. navodi se da mediji trebaju objavljivati točne informacije, poštivati ljudska prava i temeljne slobode te pridonositi objektivnom informiranju.
Suvremena komunikacija u digitalnom prostoru bila je i jedna od središnjih tema 71. plenarnog zasjedanja Sabora HBK-a u listopadu. Upozoreno je na brojne rizike u virtualnom prostoru. Biskupi su predložili “snažnije promicanje medijske i algoritamske pismenosti kako bi se, u skladu s porukama Dikasterija za komunikacije, vjernike potaknulo na odgovornu i promišljenu uporabu digitalnih tehnologija“.
Zaključno, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša kritički se osvrnuo na poplavu dezinformacija oko ozlijede časne sestre, ali je propustio kritički progovoriti o izvještavanju IKA-e, informativne agencije koja djeluje pod okriljem Crkve, a čije je izvještavanje u tom slučaju pridonijelo širenju dezinformacija i predrasuda pa i širenju atmosfere mržnje i opasnosti od mogućeg nasilja prema pripadnicima društvenih skupina druge vjerske ili ideološke orijentacije.
