Stupili smo u novu godinu, a sindikati javnih službi i Vlada još uvijek nisu postigli dogovor o visini osnovice za izračun plaća za zaposlene u znanosti, viskom školstvu, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi.
U 2026. godinu Vlada i sindikati javnih službi, ali i državne službe tako su ušli s „opasnim presedanom“ – bez dogovorenog i potpisanog dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU), odnosno dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Vlada je lani po prvi puta sa sindikatima otvorila pregovore na vrijeme, već u lipnju. I činilo se kako će do kraja 2025. godine biti dovoljno vremena da dvije strane postignu dogovor o visini osnovice za izračun plaća za tekuću 2026. godinu. Ali pokazalo se da otvaranje pregovora na vrijeme, a ne tek s jesenskim danima kako se to godinama običavalo – ne rezultira i dogovorom.
U 2025. godinu javne i državne službe ušle su s osnovicom od 947,18 eura bruto. Zatim je od veljače uslijedilo povećanje od tri posto pa je osnovica porasla na 975,60 eura bruto. Novih tri posto rasla je od rujna. S tih 1.004,87 eura bruto osnovice za izračun plaća javne i državna služba ušle su i u 2026. godinu.
Sindikati su u pregovorima s vladinom stranom tražili značajniji porast osnovice u 2026. godini. Prvenstveno kako bi se ublažio utjecaj inflacije i osigurala primjerena primanja za oko 240 tisuća zaposlenih u javnim i državnoj službi.
Sindikalna strana u startu je tražila rast osnovice od 12 posto s prvim danom 2026. godine, ali su tijekom pregovora korigirali svoj stav te su početkom studenog prošle godine, kada su i zadnji put sjeli za pregovarački stol, izašli s prijedlogom rasta osnovice od četiri posto počevši s prvim danom 2026. godine te dodatnih četiri posto rasta od lipnja.
Vlada je prvotno nudila rast od jedan posto od rujna da bi tijekom pregovora napravila „ustupak“ pa je predložila da se taj rast – rast od jedan posto – ostvari od srpnja.
Osim o osnovici, dvije strane se spore i oko visine toplog obroka. Sindikati traže 60 eura za topli obrok i to od prvog dana 2026. godine. Vlada je najprije nudila 20 eura mjesečno od srpnja tekuće godine da bi svoju ponudu poboljšala na 30 eura, s tim da bi isplata krenula od travnja.
Ta je ponuda, dakle, sindikatima predstavljena početkom studenog i od tada dvije strane više nisu sjele za pregovarački stol.
„Zahtjev sindikata je legitiman, ali nije realan“, objašnjavao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike navodeći kako bi rast plaća, nakon niza značajnijih povećanja, sada trebao biti mnogo umjereniji.
„Nema nikakvih opravdanja, kada se predviđa da će inflacija biti ispod tri posto, da netko traži osam posto povećanja osnovice“, poručivao je Piletić.
Rijetko kada su sindikati, prije svega javnih službi, zaključili pregovore s Vladom prije donošenja državnog proračuna. Nekako je normalno u godinama, pa i desetljećima iza nas postalo da se – ako se postigne – dogovor parafira na isteku godine i tako najavi rebalans proračuna kako bi se osigurala neplanirana sredstva za rast plaća.
Vladi treba najmanje 190 milijuna eura da ispuni odluku Ustavnog suda
Vlada je 2025. godinu zaključila s neočekivanim šokom. Ustavni sud srušio je diskriminirajuće odredbe Zakona o osobnoj asistenciji zadavši glavobolju Vladi jer mora osigurati dodatna sredstva u proračunu za tekuću godinu kako bi se, među ostalim, osobna asistencija osigurala svoj djeci do 18 godina. Prema prvim procjenama riječ je o najmanje 190 milijuna eura (1, 2, 3).
Kako su sporne zakonske odredbe kojima se regulira osobna asistencija prestale važiti s 19. prosincem prošle godine, Vlada je morala hitno, u skladu s odlukom Ustavnog suda korigirati propis Uredbom. A u tome je pomalo zaboravila da sa sindikatima nije dovršila pregovore.
Tri dana prije isteka 2025. godine resorni ministar Piletić sazvao je sindikate na razgovor. Vrlo brzo su postali svjesni da to nije pregovarački sastanak na kojem bi mogli postići nekakav dogovor, već razgovor radi dogovora da će se dogovoriti.
Pregovori se, tako, nastavljaju 19. siječnja, a iako bi to mogla napraviti, Vlada ranije neće donijeti jednostranu odluku o visini osnovice za 2026. godinu. Dakle, o visini osnovice pregovarat će se u godini u kojoj se treba primijeniti.
Opasan presedan
Da se izostankom dogovora o osnovici u tekućoj godini za narednu godinu dogodio opasan presedan koji „Vladi omogućava da i ubuduće odugovlači i opstruira pregovore kako god joj se prohtije, ako s druge strane neće biti adekvatne reakcije sindikata“, smatra Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (1, 2, 3).
„Iduće i svake godine nakon toga ne možemo jasno znati što će biti s tim pregovorima i hoće li se sve prolongirati nakon blagdana“, naveo je Turalija, objašnjavajući kako je ministar Piletić „ukrao“ socijalni dijalog, opstruirao pregovore sa sindikatima te ih doveo u „boćatu vodu“ blagdanskog razdoblja kupujući vrijeme za Vladu i sebe.
„Taj ignorantski odnos ne smije biti pokazatelj budućeg socijalnog dijaloga“, kazao je Turalija.
Referirajući se na sastanak na kojem im je rečeno da će se pregovori nastaviti 19. siječnja, dodao je kako im je ministar napomenuo da su se „pojavile neke dileme u proračunu“ te sugerirao da je za sindikate svakako bolje da se pregovori završe u siječnju, jer je Vlada izrazito benevolentna da se sporazum potpiše sa svima.
Naime, nije ovo prvi put da je država u sporu s javnim službama, prvenstveno obrazovnim sindikatima i da oni u iduću proračunsku godinu ulaze bez dogovora s Vladom. Ranije se obično događalo da država postigne dogovor s državnom službom pa se onda taj dogovor prenese i na javne službe, a ako javne naknadno dogovore povoljnija prava onda od toga korist ima i državna služba.
Ovog puta, Vlada se odlučila za nečinjenje i ništa nije potpisala niti s državnom službom iako je mogla.
Da je ministar Piletić jasno pokazao kako Vlada ne želi kolektivne pregovore smatra Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Tu tvrdnju temelji na činjenici da nitko u javnim službama nema granski kolektivni ugovor već tri godine, „a sada neće biti ni dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru“.
„Ova vlast ne želi partnerstvo, nego sluganstvo“, naveo je Kroflin, dodajući da su se sindikati uljuljkali te da je takva pozicija dobrim dijelom zasluga i nekih sindikata pa vlast „žanje sjeme razdora i pacifikacije sindikata“.
U tome ima istine. Javne službe oduvijek su bile „motor“ pregovaračkog procesa s Vladom – u vremenima kada su javni i državni zajedno pregovarali i kasnije kada su formirana dva odvojena sindikalna pregovaračka odbora. Međutim, ta je snaga pomalo oslabila uslijed previranja unutar obrazovnih sindikata. Uvođenje novog sustava plaća u javnim i državnoj službi doveo je do raspada nekada čvrste „obrazovne vertikale“, a tu slabost Vlada koristi.
