Doček hrvatske rukometne reprezentacije u organizaciji Vlade i Hrvatskog rukometnog saveza koji je, bez suglasnosti nadležnih gradskih službi, održan u ponedjeljak na glavnom zagrebačkom trgu, izazvao je velike političke tenzije između države i gradskih vlasti.
Da nije riječ samo o pukom političkom prepucavanju HDZ-a i lijevo-liberalne opozicije, nego o ozbiljnom udaru države na autonomiju lokalne samouprave, pokazuje i namjera zagrebačke vlasti da se radi zaštite svojih prava obrati Ustavnom sudu.
Dvije inicijative
Riječ je o dvije inicijative koje jedna drugu ne isključuju. Obje imaju isti cilj – obraniti ustavno pravo lokalne samouprave da samostalno uređuje pitanja iz svog djelokruga.
Prvi korak je učinio Matej Mišić (SDP), predsjednik Gradske skupštine, koji je kao privatna osoba u utorak uputio inicijativu Ustavnom sudu da razmotri je li došlo do neustavnog zadiranja izvršne vlasti u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave te da o tome izvijesti Sabor.
Drugi korak učinit će uskoro i Gradska skupština u kojoj su u većini Možemo! i SDP. Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će Skupština, sa sjednice 24. veljače, uputiti zahtjev za ocjenu ustavnosti Zaključka Vlade o organiziranju dočeka hrvatske rukometne reprezentacije nakon osvojene brončane medalje na Europskom prvenstvu, jer je on suprotan Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Odluci o komunalnom redu te Ustavu.
„Dogodio se opasan presedan. Prvi puta u povijesti Hrvatske Vlada je pogazila lokalnu autonomiju i prekršila Ustav na način da je svjesno prekršila Zakon o komunalnom gospodarstvu, jer nije ni tražila dozvolu za zauzimanje javne površine za postavljanje pozornice i razglas“, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na redovitoj konferenciji za novinare u utorak.
„Ako ovaj presedan može proći, onda Vlada može raditi što hoće. Ne obvezuje je više ni Ustav ni zakoni koje donosi Sabor, a koje je Vlada dužna provoditi“, poručio je Tomašević.
Za premijera Andreja Plenkovića riječ je o nepotrebnom tehniciranju, „pimplanju po Odluci o komunalnom redu“ i strategiji lijeve opozicije u stvaranju kaosa.
Uporno je ponavljao da je Vlada napravila sve „sukladno Ustavu, zakonu i svojim ovlastima i, što je najvažnije, sukladno zdravom razumu“.
„Ovakvi trenuci su važni za nacionalni ponos i domoljubni zanos. Spojiti uspjeh sporta sa željama, očekivanjima i osjećajima naroda, uz domoljublje i domoljubne pjesme, jedino je razumno i moralno što svaka hrvatska vlada treba i mora učiniti“, rekao je Plenković na sjednici Vlade u četvrtak.
Najavio je da će Vlada to uvijek činiti i ubuduće bude li takvih situacija.
Matej Mišić traži reakciju Ustavnog suda
U dopisu koji je Matej Mišić uputio Ustavnom sudu podsjeća se da je, prema članku 4. Ustava, vlast u Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Navodi se i da je člankom 128. Ustava građanima zajamčeno pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu, a da članak 129. Ustava detaljno propisuje i koje su ovlasti lokalnih vlasti kao i poseban Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
Ne zaboravlja spomenuti da se Ustavom zajamčena sloboda može ograničiti samo zakonom radi zaštite slobode drugih ljudi te da to ograničenje mora biti razmjerno potrebi svakog pojedinačnog slučaja sukladno članku 16. Ustava.
U tom kontekstu, Mišić u dopisu upozorava Ustavni sud da je spornim Zaključkom o organiziranju dočeka rukometaša Vlada samoinicijativno, bez odgovarajućeg akata o suglasnosti lokalnih vlasti, preuzela na sebe ovlasti Grada.
„Vlada Zaključkom zadire u djelokrug Grada Zagreba preuzimanjem organizacije javnog okupljanja na javnoj površini bez suglasnosti/dozvola nadležnih lokalnih tijela. Takvim postupanjem negira se ustavno jamstvo samostalnosti lokalne samouprave u obavljanju poslova iz njezina djelokruga te krši načelo ustavnosti i zakonitosti kao i dioba vlasti čime se stvara opasan presedan izravne intervencije izvršne vlasti u pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu“, navodi Mišić u podnesku Ustavnom sudu.
U nastavku apelira na Ustavni sud da se izvanredno obrati javnosti i iznese svoj stav o ustavnosti ograničavanja prava na lokalnu i regionalnu samoupravu, jer se radi o značajnom ustavnopravnom pitanju, poput onog o ustaškom pozdravu „Za dom spremni“.
Zbog svega navedenog, Matej Mišić poziva Ustavni sud da iskoristi svoje ovlasti iz članka 125. alineje 5 Ustava i članka 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu te:
– Razmotri ustavnost i zakonitost navedenog Zaključka Vlade s aspekta ustavnog jamstva prava na lokalnu i regionalnu samoupravu
– Utvrdi da je Zaključkom došlo do neustavnog zadiranja izvršne vlasti u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave
– Uputi izvješće Saboru o uočenoj pojavi neustavnosti i nezakonitosti, radi zaštite ustavnopravnog poretka i osiguranja jamstva lokalne samouprave
Inicijativa Mateja Mišića prema Ustavnom sudu nije prijedlog za ocjenu ustavnosti ni ustavna tužba, nego poticaj Ustavnom sudu da iskoristi jednu od svojih ovlasti iz članka 125. Ustava a to je „praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti“. Slična odredba stoji i u članku 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.
Ustavni sud neće na temelju Mišićeve inicijative donijeti nikakvu presudu ni pravno obavezujuću odluku, nego će – uoči li da je Vlada svojim postupanjem ugrozila samostalnost lokalne samouprave – o tome izvijestiti Sabor.
Rok za odluku – rastezljiv
Dopis koji je Ustavnom sudu uputio Mišić nije trebao prvo proći neke druge sudske ili upravne instance, poput Upravnog suda ili nekog ministarstva, već takvu vrstu inicijative građani mogu podnijeti direktno na Ustavni sud.
Slične inicijative i ranije su podnosili neki političari, nevladine organizacije i pojedini građani.
Njihov uspjeh bio je različit, kao i brzina kojim ih je Sud razmatrao. O nekima su ustavni suci odlučivali u roku dva-tri mjeseca, a o nekima tek nakon deset mjeseci.
Prema javno objavljenoj evidenciji prakse Ustavnog suda, posljednje takve inicijative o kojima je raspravljao Ustavni sud bile su prijedlozi (1, 2) Gonga i grupe saborskih zastupnika iz Možemo! u vezi s praksom da predsjednik Vlade samostalno, bez mišljenja Sabora, razrješava ministre, o čemu je pisao i Faktograf. Ustavni sud je tada većinom glasova utvrdio kako se „ne radi o strukturalnoj poremećaju, odnosno disfunkciji u pravnom sustavu, već o stabilnoj i ustaljenoj praksi u postupanju“ te da stoga nema potrebe da se izvanredno obraća Saboru posebnim izvještajem.
Prije dvije godine, Ustavni sud je slično postupio i kada je SDP-ov zastupnik Arsen Bauk upozorio Sud da stav Hrvatske u UN-u oko Gaze nije bio usuglašen između predsjednika države i predsjednika Vlade. I tada su ustavni suci zaključili da se ne radi o sustavnom problemu koji bi ukazivao na kršenje članka 99. Ustava, pa da stoga nema potrebe da reagira posebnim izvještajem prema Saboru.
Slične inicijative (1, 2, 3) podnosili su i drugi zastupnici iz opozicije ukazujući na opstrukciju saborske većine vezano za opozicijske prijedloge, ali isto bez rezultata. Ustavni sud, pod predsjedanjem tadašnjeg predsjednika Miroslava Šeparovića, uporno je odlučivao da nema potrebe za posebnim obraćanjem Saboru, jer se ne radi o strukturalnim i sustavnim problemima.
Različita praksa Ustavnog suda
U Šeparovićevom devetogodišnjem mandatu na čelu Ustavnog suda, Ustavni sud je samo jednom iskoristio svoju ovlast iz članka 125. alineje 5 Ustava i članka 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i posebnim izvještajem upozorio Sabor o nekom sistemskom problemu. Riječ je bila o problemu dugotrajnosti sudskih postupaka i upozorenju Ustavnog suda da bi zakonodavni model trebalo unaprijediti.
Ustavni sud je to učinio na svoju inicijativu, potaknut mnogobrojnim ustavnim tužbama zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, ali i praksom Europskog suda za ljudska prava.
U mandatu njegove prethodnice Jasne Omejec, Ustavni sud je puno češće koristio institut izvještavanja Sabora o strukturalnim problemima. Tako je, među ostalim, izvijestio Sabor o sustavnom problemu nejednakosti težine biračkog glasa, o uvjetima života u zatvorima, o uočenim pojavama neustavnosti u zakonskom uređenju parkiranja u lokalnim jedinicama te o tome da Vlada godinama odgađa primjenu zakonski priznatog prava na dodatak na plaću pojedinim kategorijama pravosudnih dužnosnika.
Prema javno dostupnim podacima na stranicama Suda, od listopada prošle godine, od kada mu je na čelu sudac Frane Staničić, Ustavni sud nije odlučivao ni o jednoj inicijativi koja bi tražila javno očitovanje i postupanje ustavnih sudaca prema Saboru zbog neke sistemske pojave neustavnosti ili nezakonitosti.
Sada to od ustavnih sudaca traži Matej Mišić, a sve zbog samovolje Vlade da mimo ustavnih i zakonskih ovlasti lokalne samouprave i bez suglasnosti Grada organizira doček hrvatske rukometne reprezentacije na glavnom zagrebačkom trgu. Prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda, odluku može očekivati najranije u proljeće.
Grad ide sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti
Drugi prijedlog koji bi se uskoro trebao naći pred Ustavnim sudom je zahtjev zagrebačke Gradske skupštine za ocjenu ustavnosti Zaključka Vlade o organizaciji dočeka rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića.
Gradska skupština će o upućivanju zahtjeva za ocjenu ustavnosti glasati na redovitoj sjednici 24. veljače.
Detalji tog dokumenta još nisu poznati, ali se argumentacija budućeg zahtjeva za ocjenu ustavnosti može nazrijeti iz istupa gradonačelnika Tomislava Tomaševića ovoga tjedna.
Za zagrebačku gradsku vlast sporno je što se Vlada u Zaključku poziva na članak 31. stav 3. Zakona o Vladi koji samo daje ovlasti Vladi da „zaključkom utvrđuje stajališta o pitanjima provedbe utvrđene politike te određuje zadaće tijelima državne uprave“ te na članak 4. stav 3. Zakona o javnom okupljanju iz kojeg slijedi da je doček u organizaciji Vlade i Hrvatskog rukometnog saveza bio tzv. „druga vrsta okupljanja“ koje se ne treba prijaviti policiji.
Kako tumače vladini dužnosnici, Vlada nije trebala tražiti suglasnost Grada jer je riječ o događaju od nacionalne važnosti.
Tomašević je upozorio da se radi o običnom spinu državne vlasti koja se krivo poziva na Zakon o Vladi i Zakon o javnom okupljanju. Riječ je o običnoj vladinoj varci, upozorio je zagrebački gradonačelnik.
„Svatko, ali baš svatko tko je organizirao bilo što ikada u javnom prostoru zna da kada radite javno okupljanje onda dobijete dozvolu policije, ali to javno okupljanje može biti bez postavljanja bilo kakvih predmeta ili naprava na javnu površinu. Kada postavljate bilo kakav predmet na javnu površinu morate dobiti dozvolu jedinica lokalne samouprave i to nije prema Zakonu o javnom okupljanju, nego prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Odluci o komunalnom redu“, upozorio je Tomašević.
Za zagrebačku gradsku vlast radi se o pokušaju Vlade da derogira ovlasti lokalne samouprave da samostalno uređuje korištenje gradskih javnih površina.
„Vlada je svjesno i namjerno prekršila Zakon o komunalnom gospodarstvu i Odluku o komunalnom redu, a time i Ustav. Sve ostalo je spin, jer da nije tako onda ne bi HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret predložio da se izmjeni zakon da se ‘takve situacije više ne bi ponovile’. Dakle, sad se prekršio zakon, a da se ne bi ubuduće to događalo, onda ćemo mijenjati zakon. Ako to i učine, bit će to i dalje u suprotnosti s Ustavom koji jasno propisuje što je lokalna autonomija“, upozorio je zagrebački gradonačelnik.
Ustavni sud nema rok za odluku o ustavnosti
Zbog svega, dogovoreno je na relaciji Možemo! i SDP-a, koji čine zagrebačku vlast, da na idućoj sjednici Gradska skupština izglasa zahtjev za ocjenu ustavnosti vladinog Zaključka o preuzimanju organizacije dočeka rukometne reprezentacije.
S obzirom na to da bi tu bila riječ o zahtjevu Gradske skupštine, Tomašević je rekao kako očekuje da se Ustavni sud očituje u roku tri mjeseca, da bi ga tijekom konferencije za novinare zagrebačka dogradonačelnica Danijela Dolenec ispravila da bi se to trebalo dogoditi u roku od 30 dana.
Pregledom Ustavnog zakona o Ustavnom sudu ustanovili smo da zapravo ne postoji rok u kojem se Ustavni sud mora očitovati.
Prema članku 36. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, hitnost postupka predviđena je samo ako jedinica lokalne samouprave smatra da je neki zakon kojim se uređuje ustrojstvo, djelokrug ili financiranje lokalnih jedinica u suprotnosti s Ustavom. Tada zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavni sud treba riješiti po hitnom postupku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
U ovom slučaju radi se o zaključku Vlade, a ne o zakonu.
Dio stručnjaka smatra da Ustavni sud nije ni ovlašten preispitivati ustavnost takvog dokumenta, jer Zaključak Vlade nije ni zakon niti neki drugi propis te da bi ga Gradska skupština trebala prvo pokušati osporiti u upravnom sporu, a tek potom ići prema Ustavnom sudu s tzv. komunalnom ustavnom tužbom zbog povrede Ustavom zajamčenog prava na lokalnu samoupravu.
Borba za javni prostor
Istodobno s najavom da će Gradska skupština ići sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zaključka o organizaciji dočeka rukometne reprezentacije, Tomašević je najavio da će na istoj sjednici Skupština izglasati i zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o prostornom uređenju. Jedan je to od propisa iz paketa tzv. Bačićevih zakona izglasanih u Saboru krajem prošle godine.
Iako na prvi pogled ta dva zahtjeva za ocjenu ustavnosti nemaju puno veze, u oba slučaja riječ je, objasnio je Tomašević, o grubom zadiranju u lokalnu autonomiju i to oko iste stvari – prava da lokalne vlasti samostalno uređuju korištenje javnog prostora na svome području. Bilo da je riječ o organiziranju neke javne priredbe ili, pak, o odlučivanju o prostornim planovima.
U i u jednom i u drugom slučaju riječ je o pokušaju derogiranja volje lokalnih vlasti, a time i volje građana. Svejedno protežira li se tzv. nacionalni interes u jednom ili interes privatnih investitora u drugom slučaju.
„Zakon o prostornom uređenju oduzima pravo lokalnim jedinicama da prostorno planiraju. Time se opet krši Ustav. I zato idemo i s tim zahtjevom za ocjenu ustavnosti“, rekao je Tomašević. Najavio je da će isto učiniti i „brojne županije gdje je progresivna opozicija na vlasti“.
„Tražit ćemo da se Ustavni sud oglasi i o tome. Ako se ne oglasi u roku tri mjeseca cijela progresivna opozicija ide u skupljanje potpisa za referendum i onda će građani odlučiti na referendumu da li je ovakvo zadiranje Vlade u autonomiju lokalne samouprave u skladu s ustavom ili nije. Ako ovo prođe onda više nema granica, jer onda znači da Vladu ne obavezuju niti zakoni a bome ni hrvatski Ustav“, zaključio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
