Ocjena točnosti

Točno je da Grad Zagreb ima najviše stope poreza na dohodak, čime, navode, želi izbjeći poskupljenja

Mnoge su jedinice lokalne samouprave u kojima vlada HDZ odustajale od povećanja poreza pod pritiskom središnjice, ali je stega nakon lanjskih lokalnih izbora popustila.
Foto HINA/Tomislav Pavlek/ tp

Sabor bi u petak trebao glasati o povjerenju Alenu Ružiću, kandidatu za novog ministra rada, mirovinskog sustava i socijalne politike. Uoči tog događaja na kojem će se vidjeti ima li i kakvu većinu HDZ-ova koalicija, na zajedničkoj sjednici tri saborska odbora – za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, za zdravstvo i socijalnu politiku te za obitelj, mlade i sport – provedeno je saslušanje kandidata za ministra. Oporba je ukazivala na manjkavu socijalnu politiku vlade, apostrofirajući pritom nedavnu odluku Ustavnog suda kojom su srušene ključne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji, kao i nepravomoćnu odluku Upravnog suda vezanu uz inkluzivni dodatak, dok su predstavnici vladajućih nerijetko posezali za ekonomskim pokazateljima iz vremena recesije, ali i novijim temama poput poreznog opterećenja na lokalnim razinama i socijalnoj neosjetljivosti oporbe (1, 2, 3).

„O socijalnoj osjetljivosti govori to da građani Zagreba, Pazina i od nedavno Pule, imaju najveće poreze. A znamo tko vodi te gradove“, ustvrdila je, među ostalim, Anamarija Blažević, saborska zastupnica HDZ-a tijekom rasprave na zajedničkoj sjednici tri odbora.

Kada govori o porezima, Anamarija Blažević se referira na porez na dohodak. Od početka 2024. godine u Hrvatskoj je ukinut prirez, a kako bi nadoknadili izostanak tog prihoda gradovi i općine mogu samostalno određivati stope poreza na dohodak.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, koji je od ukidanja prireza i njegove zamjene poreznom na dohodak doživio izmjene, niža stopa poreza na dohodak plaća se na poreznu osnovicu do 60 000 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.

Visine poreznih stopa određuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Prema zakonskim odredbama, općina nižu stopu može propisati u granicama od 15 do 20 posto te višu u granicama od 25 do 30 posto; grad nižu stopu može propisati u granicama od 15 do 21 posto te višu u granicama od 25 do 31 posto; veliki grad i sjedište županije nižu stopu može propisati u granicama od 15 do 22 posto te višu stopu u granicama od 25 do 32 posto.

Grad Zagreb, na čijem se području nekada primjenjivala najviša stopa prireza u iznosu od 18 posto, nižu poreznu stopu može propisati u granicama od 15 do 23 posto te višu u granicama od 25 do 33 posto.

Korigirane stope

Od 2023. godine kada je prirez zamijenjen porezom na dohodak Vlada je korigirala stope koje lokalna uprava i samouprava može propisati uglavnom smanjujući gornje raspone, odnosno gornju granicu za plaćanje poreza po nižoj, odnosno višoj stopi. Tako je primjerice Grad Zagreb u prvoj godini primjene poreza na dohodak nižu stopu mogao propisati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu stopu u rasponu od 25 do 35,4 posto (1, 2, 3, 4).

Zagreb se od starta odlučio za najviše stope pa je niža iznosila 23,6 posto, a viša 35,4 posto, ali je od ožujka 2025. godine, nakon zakonskih izmjena smanjio stope na 23 posto nižu te 33 višu stopu poreza.

„S obzirom da se promijenio Zakon moramo smanjiti stopu poreza na dohodak, ali ne možemo ići na niže jer bi to ugrozilo investicije koje su Gradu Zagrebu potrebne, i u društvenu infrastrukturu, sportsku, kulturnu, komunalnu infrastrukturu, ceste. Znate i sami koliko se nije investiralo u zadnjih 40 godina“, objašnjavao je prošle godine Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik.

Točno je da Grad Zagreb od prebacivanja poreza na dohodak na jedinice lokalne uprave i samouprave ima najviše stope oporezivanja dohotka, ali su podaci Porezne uprave pokazali kako to porezno opterećenje nije raslo. Drugim riječima, u 2014. godini, nakon ukidanja prireza i uvođenja viših stopa poreza na dohodak, ukupno porezno opterećenje dohotka ostalo je na istoj razini.

Grad Pazin u kojem je, kao i u Zagrebu, na vlasti Možemo od 2024. godine dohodak oporezuje po stopama od 22 i 30 posto i to nisu najviše stope koje je mogao propisati. Pazin je središte Istarske županije i prema aktualnim zakonskim odredbama nižu stopu može propisati u rasponu od 15 do 22 posto te višu u rasponu od 25 do 32 posto (prema ranijim zakonskim odredbama raspon koji su mogli odabrati kretao se za nižu stopu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto).

Pazin, dakle, od 2024. godine nije mijenjao stope oporezivanja dohotka, ali je, kada ih je uveo, iskoristio gornju propisanu granicu za nižu stopu te nešto nižu višu stopu od gornje propisane granice.

Što se tiče Pule, na kojoj je od lanjskih lokalnih izbora na vlasti SDP, ona je od početka 2026. godine izmijenila stope oporezivanja dohotka te je niža stopa s 21 posto podignuta na 22 posto, a viša s 31 na 32 posto. Točno je da Pula od ove godine primjenjuje najviše propisane stope za oporezivanje dohotka u kategoriji velikih gradova.

Istovjetne stope, međutim, od 2025. godine, primjenjuju se i u Gospiću kojeg vodi Darko Milinović iz stranke LiPO.

Povlačenje odluka pod pritiskom

Kada su gradovi i općine koncem 2023. godine trebali donijeti odluku o visini poreza na dohodak, kao zamjeni za ukinuti prirez, HDZ-ovi gradonačelnici i načelnici sazvali su konferenciju za novinare poručujući kako oni u svojim sredinama neće povećavati poreze već će ostaviti stope od 20 i 30 posto, koliko su do porezne reforme iznosile na području cijele zemlje, kritizirajući one koji su najavili porezne korekcije.

U Gradu Zagrebu su smatrali kako nije socijalno pravedno kompenzirati gubitak od ukidanja prireza povećanjem cijena komunalnih usluga. Tomašević je volio isticati kako polovica zaposlenih, zbog nižih primanja, ionako oslobođena plaćanja poreza na dohodak.

Unatoč porukama kako će HDZ u svojim sredinama zadržati stare porezne stope, na terenu su donošene odluke o rastu stopa, ali i pod pritiskom povlačene. Primjerice, Novi Marof, u kojem je na vlasti HDZ, u studenom 2023. donio je odluku o podizanju stopa oporezivanja dohotka na 22 i 33 posto, da bi tu odluku u siječnju izmijenili i vratili stope od 20 i 30 posto.

Novi Marof nije bio usamljen slučaj.

Prema podacima s mrežnih stranica Porezne uprave za tekuću 2026. godinu, šest jedinica lokalne samouprave propisale su veću stopu oporezivanja dohotka u odnosu na lani, sedam jedinica lokalne samouprave smanjilo je stope, dok je iste stope zadržalo 543 jedinica lokalne samouprave.

U tri od šest jedinica lokalne samouprave koje su povećale poreznu presiju na vlasti je HDZ, u po jednoj HSLS i SDP (Pula, koju je saborska zastupnica istaknula) te u jednoj nezavisna načelnica.

Tako je Daruvar, u kojem vlada HDZ, nižu stopu poreza na dohodak podigao s 20 na 21 posto, dok je višu zadržao na 30 posto. U Belom Manastiru, gdje je također HDZ na vlasti, niža stopa poreza na dohodak povećana je na 21 (s 20 posto) dok je viša s 25 podignuta na 27 posto.

U općini Trnovec Brdovečki, kojeg vodi nezavisna načelnica, niža porezna stopa porasla je s 18 na 20 posto, dok je viša ostala na 30, a u općini Veliko Trojstvo, koju vodi HSLS, niža stopa je sa 17,5 porasla na 20 dok je viša s 27,5 skočila na 30 posto.

Tomislav Šuta nije smanjio porezno opterećenje, Iva Rinčić snažno je smanjila gornju stopu

Kada se pogledaju veći gradovi u kojima je nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora došlo do promjene vlasti, nije naodmet spomenuti kako je Split zadržao oporezivanje dohotka po stopama od 21,5 i 32 posto, iako je današnji HDZ-ov gradonačelnik Tomislav Šuta svog prethodnika Ivicu Puljka pozivao da smanji porezno opterećenje dohotka. Split je, međutim, u tekućoj godini značajno podigao porez na nekretnine s 1,99 na pet eura po kvadratu.

U Rijeci je, pak, nova nezavisna gradonačelnica Iva Rinčić, unatoč protivljenju oporbe da time pogoduje bogatijima, smanjila stope poreza na dohodak – nižu s 22 na 20 posto, a višu s 32 na 25 posto.

Zaključno, zastupnica HDZ-a iznosi uglavnom točne podatke kada govori o stopama poreza na dohodak u Zagrebu, Pazinu i Puli, iako te gradove koristi manipulativno. Tako identične stope kao Pula od ranije primjenjuje Gospić, dok Pazin primjenjuje višu stopu u iznosu nižem od maksimalno propisanog. Osim toga, mnoge su jedinice lokalne samouprave u kojima vlada HDZ još prije tri godine odustajale od povećanja poreza pod pritiskom središnjice, ali je stega nakon lanjskih lokalnih izbora popustila pa su u ovoj godini pojedini gradovi podigli poreze.
Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.