Ocjena točnosti

Prirez je ukinut u siječnju ove godine, a ne prije godinu dana

I Zagreb i Split su u siječnju ove godine prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.
foto: HINA/Zvonimir Kuhtić

„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, ustvrdio je Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (1, 2, 3, 4).

Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.

Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.

Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.

Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.

U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.

Rast proračuna u Zagrebu i Splitu

Grad Zagreb je, primjerice, proračunom za tekuću godinu planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.

Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.

Grad Split, pak, prihode od poreza u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.

Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz proračuna tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.

Inflacija

Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. Prosječna godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.

U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim proljetnim makroekonomskim projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.

Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.

Kao što je državnim proračunom za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.

Usporedba s ranijim razdobljima

S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.

U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.

Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.

Prema podacima Rijeke, tamošnji proračun je u siječnju ove godine s osnova poreza na dohodat prikupio nepunih 6,4 milijuna eura dok je u veljači prikupljeno nepunih 7,4 milijuna eura. Lani je riječki proračun od poreza i prireza na dohodat u siječnju prikupio nepunih 5,24 milijuna eura, a mjesec kasnije nepunih 6,4 milijuna eura.

„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.

Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.

U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.

„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.

Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo 444 246 zaposlenih, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. Prosječna bruto plaća isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.

Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo zaposleno 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). Prosječna bruto plaća isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.

I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.

Nadopuna: Tekst je 22. ožujka nadopunjen podacima grada Rijeke o proračunskim prihodima s osnova poreza i prireza na dohodak.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.