“Jeste li znali da je na Trgu bana Josipa Jelačića bio spomenik Prosinačkim žrtvama?“, piše na fotografiji koja se već godinama širi hrvatskim profilima na Facebooku. Iznad tog natpisa je poprilično mutna fotografija na kojoj se prepoznaje kip bana Jelačića dok je ispred njega spomenik na čijem vrhu piše 5.XII.1918. pod kojim uz vijence stoje dva vojnika s puškama.
U posljednjem statusu objavljenom 20. veljače traži se povratak tog spomenika za žrtve 5. prosinca 1918. godine na Trg bana Jelačića.
“Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918. označava krvavo gušenje protivnika jugounitarizma po zapovjedi komesara zagrebačke policije Grge Angjelinovića nad pripadnicima Kr. hrvatskog domobranstva (25. i 53. domobranske pukovnije) koji su prosvjedovali na Trgu bana Jelačića protiv uvlačenja Hrvatske u južnoslavensku državu bez izjašnjavanja volje ili davanja suglasnosti hrvatskoga naroda. To je bila reakcija na proslavu ujedinjenja, koju su jugounitaristi organizirali na Trgu. To je istodobno označavalo kraj tada 50-godišnjeg djelovanja Hrvatskog domobranstva i početak progona svih protivnika novostvorene kraljevine. Poginulo je 13, a ranjeno 17 ljudi. Dan prije ovog krvoprolića nove su jugoslavenske vlasti pokazale kakva će biti Jugoslavija: velikosrpska, hegemonistička, netolerantna i ponašanjem je najavila desetljeća monarhofašizma”, navodi se u statusu uz fotografiju.
Prosinačke žrtve iz 1918. godine
U članku ćemo se usmjeriti na navode da je spomenik prosinačkim žrtvama iz 1918. godine bio postavljen na Trgu bana Jelačića te na porijeklo fotografije koja se nepotpisana već godinama dijeli kao dokaz postojanja spomenika. Za početak ćemo samo navesti što o prosinačkim žrtvama iz 1918. godine kaže natuknica iz Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže.
“Prosinačke žrtve, naziv za događaje, koji su se odigrali 5. XII. 1918. u Zagrebu, nedugo nakon proglašenja Kraljevine SHS. Da bi se pokazalo kako Zagrepčani podupiru ujedinjenje u Kraljevinu SHS, Narodno vijeće Države SHS odlučilo je u Zagrebu organizirati proslavu ujedinjenja te su 5. XII. bili organizirani skupovi potpore ujedinjenju i misa u zagrebačkoj katedrali. Istodobno je krenula povorka nezadovoljnih građana, predvođena pripadnicima 25. i 53. pješačke (domobranske) pukovnije, koja je izvikivala parole potpore hrvatskoj republici, kao i boljševičkoj revoluciji. Pošto su prosvjednici stigli na Jelačićev trg, vladine snage (sokolaši i drugi dragovoljci, pristaše Narodnoga vijeća) otpočeli su paljbu iz okolnih kuća. Pritom je smrtno stradalo 15 osoba, a više od 20 bilo ih je ranjeno. Iste je noći zagrebački garnizon bio razoružan, ubrzo potom bile su ukinute spomenute dvije pukovnije, a vojne funkcije preuzeli su odredi vladine vojske u Zagrebu. Uskoro su bile uvedene izvanredne mjere; bilo je ograničeno radno vrijeme javnih lokala, zabranjeno je okupljanje i javno oglašavanje”, navodi se u natuknici, a potom dodaje:
“Prosinačke žrtve bile su prvi masovni prosvjed protiv novouspostavljene države. Činjenica da su vojnici dviju domobranskih pukovnija izvikivali parole potpore stvaranju hrvatske republike, pa čak i boljševičkoj revoluciji, u hrvatskoj i jugoslavenskoj historiografiji tumačilo se katkad nacionalnim, a katkad socijalnim stajalištima i motivima sudionika prosvjeda. No koncem 1918. prosvjedi i pobune vojnika i građana bili su česta pojava, ne samo u Hrvatskoj već i u Njemačkoj, Austriji i Madžarskoj. Socijalističke i boljševičke ideje prodirale su među vojnike na cijelome području Države SHS. Ideja republikanizma također je bila privlačna i u jednome dijelu stanovništva shvaćala se kao ideja o državi bez rata, vojske, neimaštine i poreza te je svaka monarhija bila neprihvatljiva”.
Prosinačke žrtve iz 1918. ne treba miješati s onima iz prosinca 1943. godine kada su ustaše kao osvetu za partizansku akciju u zagrebačkoj Dubravi odlučili objesiti osamnaest antifašista i intelektualaca, koje su držali kao taoce.
Portal HOP tvrdio da je Tito naredio uklanjanje spomenika
Fotografija spomenika prosinačkim žrtvama iz 1918. godine s Trga bana Jelačića pojavljuje se u člancima i u statusima društvenih mreža desetak godina. U niti jednoj od objava nismo pronašli izvor fotografije, ali niti objašnjenje kada je taj spomenik postavljen u blizini kipa bana Jelačića i koliko je dugo stajao.
Najraniji članak koji smo pronašli s tom fotografijom objavljen je u kolovozu 2016. godine na portalu HKV-a (arhivirano ovdje).
U članku Ljubomira Škrinjara naslovljenom “Orjuna i Neoorjuna – Simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)” ispod te fotografije stoji natpis: “Spomenik ‘Prosinačkim žrtvama’ na Trgu bana Jelačića podignut je 1942. godine”, dok u samom članku o njemu ništa ne piše. Isti članak prenio je te 2016. i portal Hrvatsko nebo (arhivirano ovdje).
Tri godine kasnije, u veljači 2019. godine, portal HOP objavio je članak (arhivirano ovdje) s naslovom “Tito je dao srušiti spomenik prosinačkim žrtvama i time pokazao svoj prosrpski karakter“.
“Prva žrtva hrvatske kulture od NOBa je Spomenik Prosinačkim žrtvama na trgu Josipa Jelačića Bana što su Titovi partizani uklonili odmah nakon ‘oslobođenja’. Potom Tito je naredio uklanjanje spomenika i preimenovanje trga Josipa Jelačića, u trg ‘republike’… Zanimljivo da je Tito kao navodni Hrvat dao ukloniti i spomenik prosinačkim žrtvama”, navodi HOP portal u tome tekstu.
Krsnik: Žrtvama je spomenik podignut za vrijeme Kraljevine Jugoslavije
U prosincu 2024. godine Vjekoslav Krsnik na portalu “Udruga hrvatski ratnik” piše članak naslovljen “Zašto se u Zagrebu i Hrvatskoj namjerno uporno prešućuju ‘Prosinačke žrtve’?” (arhivirano ovdje) u kojem se kao naslovna fotografija nalazi i fotografija spomenika s Trga bana Jelačića. U tom tekstu autor iznosi svoju ocjenu da prosinačke žrtve za Hrvatsku imaju veće značenje od bana Jelačića, koji ima kip na glavnom zagrebačkom trgu, dok su prosinačke žrtve obilježene “malom pločom na uglu Trga Bana Jelačića i Jurišićeve ulice”.
“To sustavno ignoriranje Prosinačkih žrtava ide toliko daleko da se skriva od javnosti gola činjenica da je njima za vrijeme Kraljevine Jugoslavije podignut spomenik tik do spomenika banu Jelačiću”, navodi Krsnik u članku, a malo kasnije u tekstu dodaje:
“U taj proces zaborava, što je po Matošu karakteristika Hrvata, uključio se i Muzej Grada Zagreba, jer u njemu osim jedne slike prosvjedne povorke, koja se kretala Ilicom do glavnog zagrebačkog trga, nema ni spomena o tome a kamoli fotografije da je uz spomenik banu Jelačiću bio i spomenik Prosinačkim žrtvama”.
Fotografija je bez potpisa, izvora ili objašnjenja objavljena i na portalu naziva “Stina hrvatskih pradidova” (arhivirano ovdje) u tekstu naslovljenom “Prosinačke žrtve“. U članku ne piše kada je objavljen, a tražilica Google ga je prvi puta indeksirala u svibnju 2025. godine.
Željko Glasnović, bivši general i političar koji je s liste HDZ-a za dijasporu 2015. godine ušao u Sabor, istu fotografiju uz natpis “Jeste li znali da je Trgu bana Jelačića bio spomenik Prosinačkim žrtvama” redovito objavljuje na Facebooku povodom obljetnica toga događaja. Njegov status i tu fotografiju kao naslovnu stavili su u svoje članke portal Crodex 2023. godine, a portal Kamenjar 2025. godine.
NDH je spomenik postavljao privremeno za obljetnice
Prema navodima iz članaka i objava na društvenim mrežama taj je spomenik na Trgu u neposrednoj blizini kipa bana Jelačića stajao od vremena Kraljevine Jugoslavije (kako navodi Krsnik) pa sve dok ga partizani Josipa Broza Tita nisu srušili (prema navodu portala HOP) neposredno nakon ulaska u Zagreb u svibnju 1945. godine i pobjede u Drugom svjetskom ratu.
No, na foto i video materijalu dostupnom na internetu nismo uspjeli naći prikaz tog spomenika tijekom tog vremena.
Navedeni spomenik nije moguće naći na Trgu na snimci iz 1943. godine, nema ga ni na videu iz 1944., kao niti na onome iz 1945.
Također, nema ga ni na fotografijama i snimkama ulaska partizana u Zagreb, niti tijekom mitinga koji je potom održan.
Kako bi pokušali odgovoriti na pitanje je li taj spomenik stajao na Trgu bana Jelačića, kao i je li fotografija autentična, obratili smo se Muzeju grada Zagreba iz kojeg su nam odgovorili da “ne posjeduju fotografiju ni dokument o spomeniku Prosinačkim žrtvama iz 1918. godine” te nas uputili da pitanje postavimo Hrvatskom povijesnom muzeju.
Iz Hrvatskog povijesnog muzeja su na upit Faktografa riješili misterij o fotografiji spomenika Prosinačkim žrtvama na Trgu bana Jelačića.
Potvrdili su nam da je to fotografija iz njihova fundusa te objasnili kako je to bio “improvizirani” spomenik koji su vlasti NDH postavljale na Trg bana Jelačića 5. prosinca – odnosno prilikom obilježavanja obljetnice toga događaja – te da nije stajao cijelo vrijeme na Trgu. Prilikom obilježavanja obljetnica 1941.,1942., 1943. i 1944. godine korištene su različite verzije improviziranog spomenika, a onaj na fotografiji je iz 1942. godine.
S obzirom da je taj spomenik na Trgu stajao prilikom obilježavanja prosinačkih žrtava u godinama NDH, nije točan navod iz tekstova da su ga srušili Titovi partizani prilikom ulaska u Zagreb u svibnju 1945. godine. Iz toga odgovora je jasno kako su netočni navodi i da je spomenik stajao na Trgu još iz vremena Kraljevine Jugoslavije.
Zaključno, objavama u kojima je stavljena fotografija s natpisom "Jeste li znali da je na Trgu bana Josipa Jelačića bio spomenik Prosinačkim žrtvama" nedostaje kontekst kako se radilo o improviziranom spomeniku koji su, prema navodu iz Hrvatskog povijesnog muzeja, vlasti NDH postavljale na Trg bana Jelačića 5. prosinca - odnosno prilikom obilježavanja obljetnica tog događaja. Spomenik nije bio trajno na Trgu bana Jelačića, već bi uoči obljetnice bio postavljen, a potom i maknut s glavnog gradskog Trga. Uz to, netočni su navodi da je spomenik na Trgu stajao još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kao što je netočno i da su ga srušili Titovi partizani prilikom ulaska u Zagreb na kraju Drugog svjetskog rata.
