Usred rata koji je eskalirao na Bliskom istoku nakon američko-izraelskog napada na Iran, javlja se zabrinutost oko izbijanja globalne krize i sukoba, spekulira se o borbenoj i vojnoj sposobnosti zaraćenih strana. Analizira se i nagađa o iranskom nuklearnom programu, nerijetko u navijačkom tonu.
Ovih dana pojavila se informacija kako je Iran, za koji se godinama tvrdi da je korak do nuklearne bombe, napokon postao nuklearna sila. Tu je informaciju, tvrde korisnici društvenih mreža, dobio i prenio ruski predsjednik i iranski strateški partner – Vladimir Putin.
“Kad Putin potvrdi nuklearna proba Irana uspješno završena“, stoji u Facebook postu objavljenom 4. ožujka 2026. godine (arhiviran ovdje).
U post je umetnut navodni screenshot objave s X-a (bivšeg Twittera), u kojem Putin navodno piše:
“Iran je uspješno izveo testiranje nuklearnih projektila. Iran je sada postao i zemlja sposobna za nuklearno oružje. Velika pobjeda za svijet.“
“Putini” na X-u
Postoji nebrojeno mnogo profila na X-u pod imenom “Vladimir Putin”. Velik broj tih profila su parodijski. Od nekih takvih ranije je poteklo širenje dezinformacija jer su bili shvaćeni ozbiljno. Također, lažni Putinovi profili bili su i uklanjani s X-a (1, 2).
Ipak, ruski predsjednik nema verificirani osobni račun (pod svojim imenom i prezimenom) na toj mreži.
Službeni, verificirani račun Kremlja na engleskom jeziku je “@KremlinRussia_E“. Posljednja objava s tog profila bila je u ožujku 2022. godine, a pretragom tog profila nismo naišli ni na jedan post u kojem se predstavlja iransko testiranje nuklearnih projektila.
Poruka istog sadržaja masovno se dijelila na X-u, čiji su korisnici tvrdili i da je potvrda o iranskom nuklearnom oružju stigla i od UN-a ili novog iranskog vrhovnog vođe Mojtabe Hameneija.
Pretragom internetskih tražilica (1, 2, 3), nismo našli na vjerodostojna izvješća o tome da je Putin svijetu obznanio vijest o iranskom uspješnom testiranju nuklearnog oružja – javno, pred predstavnicima medija, u priopćenju ili na nekoj online platformi.
Od kraja veljače kada je započeo vojni sukob u kojem sudjeluju Izrael, Sjedinjene Američke Države i Iran, medijska se izvješća usredotočuju na konvencionalne balističke raketne napade i napade dronovima (1, 2), a ne na nuklearne testove.
Rusija osuđuje napade na Iran, ali se zasad ne miješa
Kada su počeli zajednički američko-izraelski napadi na Iran, Rusija je osudila “unaprijed planirani i ničim izazvani čin oružane agresije protiv suverene i neovisne države članice UN-a”.
“Američko-izraelski tandem krije se iza imaginarne brige da će Iranci nabaviti nuklearno oružje. Bombardiranje nuklearnih objekata pod zaštitnim mjerama IAEA-e [Međunarodne agencije za atomsku energiju] je neprihvatljivo.
“Zapravo, motivi Washingtona i Tel Aviva nemaju nikakve veze s režimom neširenja nuklearnog oružja. Oni ne mogu ne razumjeti da bacanjem Bliskog istoka u ponor nekontrolirane eskalacije zapravo potiču zemlje diljem svijeta, prvenstveno u regiji, da nabave sve ozbiljnija sredstva protiv novih prijetnji”, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Putin je, kako piše ruska novinska agencija TASS, “osudio atentat na iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija i članove njegove obitelji kao cinično kršenje svih normi ljudskog morala i međunarodnog prava”.
Dok američke i izraelske rakete i bombe zasipaju Iran, Rusija odgovara “riječima ogorčenja”, ali bez vidljivih akcija podrške svom bliskoistočnom savezniku, navodi Associated Press (AP). Taj oprezni stav potaknut je fokusom predsjednika Putina na Ukrajinu i njegovom očitom nadom da će iranski rat ići na ruku Moskvi povećanjem njezinih prihoda od nafte i smanjenjem zapadne podrške Ukrajini.
Kada su SAD i Izrael napali Iran u lipnju 2025., ruski dužnosnici naglasili su da njihovo “strateško partnerstvo” ne predviđa međusobnu vojnu pomoć u slučaju agresije. A prošli tjedan, kad su mediji pitali glasnogovornika Kremlja, Dmitrija Peskova, bi li Moskva mogla ići dalje od retorike i opskrbiti Iran oružjem, rekao je kako nije primio takve zahtjeve iz Teherana.
Iran desetljećima “korak do nuklearne bombe”
U svojim izjavama, i američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekli su da je Iran opasnost za njihove zemlje.
Iranske navodne nuklearne ambicije desetljećima su u fokusu međunarodne diplomacije, a nedokazane tvrdnje o iranskoj nuklearnoj bombi koriste, kako iranski “navijači” (što vidimo iz posta koji analiziramo), tako i protivnici.
Trump je, nakon što su počeli napadi, rekao da su Iranci nakon prošlogodišnjeg američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja “pokušali obnoviti svoj nuklearni program” i nastaviti razvijati projektile dugog dometa koje mogu ugroziti njihove saveznike u Europi, “a uskoro bi mogle dosegnuti i američku domovinu”.
Izraelski predsjednik Benjamin Netanyahu već više od 30 godina upozorava na neposrednu prijetnju iranske nuklearne bombe. Na Generalnoj skupštini UN-a 2012. godine, razmetljivo je mahao crtežom bombe kako bi ilustrirao svoje tvrdnje da je Iran bliže nego ikad nuklearnom oružju. “Do sljedećeg proljeća, najviše do sljedećeg ljeta… završit će srednje obogaćivanje [uranija] i prijeći u završnu fazu”, govorio je i zazivao napad na tu zemlju.
Iran i SAD su 2015. godine postigli sporazum kojim su ograničene iranske nuklearne sposobnosti, ali ga je Trump odbacio 2018. godine. U lipnju prošle godine, baš kada su Iran i SAD bili na rubu novog sporazuma, Trump je naredio vojne napade na nekoliko iranskih nuklearnih lokacija.
Slično se dogodilo i krajem veljače. SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran unatoč tekućim pregovorima između Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu. Iran je istog dana uzvratio napadima raketama i dronovima diljem regije, uključujući ciljeve u Izraelu, kao i američke vojne objekte u Bahreinu, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Iraku.
Nema dokaza da Iran gradi nuklearnu bombu
Prije godinu dana, američke obavještajne službe procijenile su da Teheran “ima kapacitet za proizvodnju nuklearnog oružja u nekom trenutku, ali je zaustavio svoj program nuklearnog oružja i nije savladao sve potrebne tehnologije za izgradnju takvog oružja”.
Direktorica Nacionalne obavještajne službe, Tulsi Gabbard, izvijestila je Odbor za obavještajne poslove Zastupničkog doma kako je procjena službe i dalje da Iran ne gradi nuklearno oružje i da tamošnji vrhovni vođa nije odobrio program nuklearnog oružja koji je obustavio 2003. godine. Trump je rekao da je Gabbard u krivu i da ga nije briga što je rekla, a Gabbard je pokušala kasnije svoju izjavu ublažiti i prilagoditi Trumpovoj.
Stručnjaci također ističu da posjedovanje materijala – uranija obogaćenog do 60 posto – nije isto što i posjedovanje funkcionalne bombe. Za to postoji niz tehničkih, inženjerskih i praktičnih izazova.
Iranski veleposlanik pri UN-u, Amir Saeid Iravani, više je puta izjavio da Iran nema nuklearno oružje te da je njihov nuklearni program isključivo miroljubiv. Ipak, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorava već neko vrijeme da Teheran nije transparentan oko svojih nuklearnih aktivnosti.
Naposljetku, čelnik UN-ove agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grossi, izjavio je da Iran treba shvatiti ozbiljno, ali da ne predstavlja neposrednu nuklearnu prijetnju.
“Bio sam vrlo jasan i dosljedan u svojim izvješćima o iranskom nuklearnom programu: iako nema dokaza da Iran gradi nuklearnu bombu, njegove velike zalihe obogaćenog uranija gotovo na razini oružja i odbijanje da se mojim inspektorima odobri puni pristup razlog su za ozbiljnu zabrinutost”, napisao je 3. ožujka na X-u.
Zaključno, nema dokaza za tvrdnje da je Iran uspješno proveo testiranje nuklearnog oružja, a netočna je tvrdnja da je to na X-u obznanio ruski predsjednik Vladimir Putin.
