Rat na Bliskom istoku uzrokovao je do sada neviđen poremećaj na tržištu nafte, uz blokadu tranzita kroz Hormuški tjesnac i značajno smanjenje proizvodnje u zemljama Perzijskog zaljeva, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Iranske snage preuzele su kontrolu nad Hormuškim tjesnacem nakon što su izraelsko-američke snage 28. veljače napale Iran i praktički zaustavile tranzit tankera.
Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, jedna je od najvažnijih energetskih „arterija“ svijeta. Svako ozbiljnije ometanje plovidbe njime automatski utječe na globalnu ponudu energenata te izaziva rast cijena nafte na svjetskim burzama, što posljedično dovodi do rasta ostalih cijena, odnosno inflacije.
Prijevoz nafte i naftnih derivata tim koridorom potonuo je s oko 20 milijuna barela dnevno prije početka rata gotovo na nulu. Alternativni putovi koji zaobilaze taj morski prometni pravac, kako ističe IEA, ograničeni su, a kapaciteti skladišta pune se ubrzanim tempom. Zbog toga su zemlje u Perzijskom zaljevu smanjile proizvodnju za najmanje 10 milijuna barela dnevno.
Stoga će svjetska ponuda nafte u ožujku potonuti za osam milijuna barela dnevno, izračunali su u IEA, navodeći kako će smanjenu proizvodnju na Bliskom istoku tek djelomice ublažiti snažnija proizvodnja u zemljama koje nisu članice OPEC+ te u Kazahstanu i Rusiji.
Sukob na Bliskom istoku značajno utječe i na svjetska tržišta derivata. Prema podacima IEA, proizvođači iz zemalja Perzijskog zaljeva lani su izvozili 3,3 milijuna barela rafiniranih proizvoda dnevno i 1,5 milijuna barela ukapljenog naftnog plina dnevno.
„Zbog napada i ograničenih pravaca za izvoz, rafinerije su od početka sukoba smanjile preradu za preko tri milijuna barela dnevno“, napominje IEA, navodeći i kako će zbog toga u drugim dijelovima svijeta rafinerijski kapaciteti biti umanjeni zbog manjka nafte.
Do 28. veljače i američko-izraelskog napada na Iran ukupna potražnja trebala je, prema IEA, na kraju prvog tromjesečja ove godine iznositi oko 103 milijuna barela dnevno i kaskati za ponudom za nešto manje od četiri milijuna barela dnevno.
Potražnju, zbog ratnih sukoba i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ugrožavaju i više cijene nafte, ali i neizvjesni izgledi za svjetsko gospodarstvo. U takvim okolnostima, kako je izračunala IEA, svjetska potrošnja nafte bi trebala porasti za 640 tisuća barela dnevno, umjesto 840 tisuća kako su prognozirali prije mjesec dana.
Problem s gnojivom
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već je počelo sijati sjeme inflacije. Ne samo zbog prestanka prijevoza nafte i plina, već i činjenice da se tom rutom prevozi i do 30 posto globalnog izvoza gnojiva (1, 2, 3).
Početkom prošlog tjedna cijena nafte premašila je 100 dolara po barelu, prvi put od kada je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine (a i tada su cijene energenata potaknule inflaciju). Istodobno, cijena uree, jedne vrste gnojiva, skočila je s 450 dolara po toni prije desetak dana na više od 600 dolara po toni.
Prema zadnjim podacima, cijena tone uree je nepunih 600 dolara po toni. U zadnjih mjesec dana cijena joj je skočila nepunih 33,8 posto dok je na godišnjoj razini taj rast gotovo 55 posto. Brent sirove nafte u trenutku pisanja ovog teksta je na 106 dolara. Zadnjih mjesec dana cijena mu je porasla gotovo 55 posto, dok je na godišnjoj razini cijena porasla nešto više od 47 posto. Istodobno je cijena prirodnog plina u mjesec dana skočila gotovo 74 posto (na godišnjoj razini nepunih 26 posto).
“Više cijene nafte i općenito cijene energije mogle bi povećati maloprodajne troškove jer se povećavaju troškovi prijevoza i prerade. To bi s vremenom moglo potaknuti inflaciju cijena hrane”, kazao je Joseph Glauber iz Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike (IFPRI) za Euronews. Isto vrijedi i za sigurnost hrane. Izvan Perzijskog zaljeva, zabrinutost zbog nesigurnosti opskrbe hranom još je uvijek prigušena, ali to bi se moglo promijeniti ako Hormuški tjesnac ostane blokiran dulje vrijeme.
Vladina intervencija
Hrvatska je, nakon snažnog skoka cijena nafte, početkom prošlog tjedna intervenirala na tržištu te je Vlada na dva tjedna ograničila cijene goriva.
„Donijeli smo Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kao i Uredbu o visini trošarina na energente i električnu energiju. Spriječili smo udar većeg rasta cijena naftnih derivata na naše građane i gospodarstvo“, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade na prošlotjednoj sjednici Vlade. Ranije se, nakon summita u Parizu, pohvalio kako je Hrvatska značajno limitirajući cijene naftnih derivata reagirala među prvima te od svojih europskih kolega primao upite kako je to napravljeno.
„Hrvatska Vlada je, kao i uvijek, na braniku građana i gospodarstva. Imamo jako puno iskustva i zato smo reagirali munjevito“, naglasio je Plenković. Naknadno je dodao i kako Vlada šalje poruku koju je naučila u nizu kriza i prije ove najnovije te će u iduća dva tjedna, koliko su trenutačne mjere na snazi, pratiti razvoj situacije i odlučiti prema potrebi o eventualnim novim mjerama.
„Vlada je tu da smanji udare na standard naših građana i funkcioniranje hrvatskog gospodarstva. Ova mjera nam je pružila prostor da vidimo razvoj situacije i da se eventualno pripremimo za nove alate. Cilj je zadržati važnost opskrbe i osigurati priuštive energente“, poručio je Plenković sa sjednice Vlade.
Unatoč aktualnoj vladinoj intervenciji, građani će se suočiti s rastom cijena kao posljedicom rasta cijena energenata.
Prijevoznici su, zbog rasta cijena goriva, najavili poskupljenja bez obzira na aktualno ograničenje cijena naftnih derivata.
Da im je situacija neodrživa i uz vladinu intervenciju poručuju ribari, koji za sada ne bi trebali dizati cijene, ali upozoravaju na teškoće u poslovanju zbog ograničene ponude plavog dizela.
Poljoprivrednike, pak, ne muči samo cijena plavog dizela, već i cijene gnojiva koje su i prije početka ratnih sukoba na Bliskom istoku divljale.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) sredinom veljače upozorila je na krizu tržišta umjetnih gnojiva u EU-u, koja prijeti preljevom na domaće tržište zbog nestašica i rasta cijena. Posljedica je to nove EU regulative – Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM).
„EU je sama sebi ‘maćeha’, jer na jednoj strani uništava ratare tako da dopušta uvoz bez carina jeftinijih žitarica iz primjerice Ukrajine, a na drugoj stani zabranjuje uvoz jeftinijih gnojiva izvan EU. Zbog toga je prijedlog o privremenoj suspenziji ‘ad valorem’ uvoznih carina na amonijak i ureu prije svega, a odmah i obustava tzv. CBAM za gnojiva, dok se ne riješe neizvjesnosti oko cijena i utjecaja na poljoprivredno-prehrambeni sektor“, izjavio je Mladen Jakopović, predsjednik HPK nakon prošlomjesečne Skupštine europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca.
Pritom je Jakopović naveo kako su domaći poljoprivrednici, dok je Hrvatska imala punu proizvodnju u kutinskoj Petrokemiji, imali koliko toliko stabilnu opskrbu i dostupnost gnojiva po konkurentnim cijenama.
Visoke cijene za poljoprivrednike
Petrokemija je proizvodnju umjetnih gnojiva pokrenula dan prije američko-izraelskog napada na Iran. U međuvremenu su cijene plina, njenog glavnog proizvodnog energenta, porasle i pitanje je koliko će domaći poljoprivrednici plaćati umjetna gnojiva. Taj je podatak pokušao saznati Telegram, ali bez uspjeha. Međutim, skuplji plin znači skuplju proizvodnju, a skuplja proizvodnja znači da će poljoprivrednici plaćati skuplje gnojivo – što će u konačnici dovesti i do poskupljenja hrane.
Ratari su, kako navodi Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, svjedoci naglog i „nerazmjernog skoka cijena mineralnih gnojiva“.
„Prije deset dana htjeli smo naručiti potrebne količine gnojiva, ali dobavljači su rekli da ga nema na stanju do daljnjega. Nakon toga počele su stizati ponude s novim cijenama“, navodi Pranjić. Pritom je naveo kako je, prema podacima s kojima raspolaže, dušično gnojivo UREA poskupjelo za oko 230 eura po toni, dok je KAN poskupio oko 120 eura.
„Šokirani smo kako si netko može uzeti za pravo nametnuti tolika poskupljenja. To je nerealno i neodrživo. Počeli smo dobivati robu iz uvoza koja guši našu proizvodnju. Mi moramo poštivati sve regulative, a s takvim načinom proizvodnje ne možemo konkurirati“, navodi Pranjić zaključivši kako bi „volio da netko od distributera objasni zašto je cijena toliko narasla za gnojivo koje već dva ili tri mjeseca stoji na skladištu”.
Kako će i koliko najnovije ratno žarište utjecati na inflaciju u Hrvatskoj ovisi i o tome koliko će ratni sukob potrajati, ali i o tome koliko će špekulativno ponašanje utjecati na rast cijena dobara i usluga. Ono od čega Hrvatska ne može pobjeći je činjenica da je snažno uvozno orijentirana zemlja te da je turizam jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta i u BDP-u sudjeluje s 20 posto.
Turistički sektor je optimističan
Turistički sektor za sada je optimističan, računajući kako bi Hrvatska mogla i profitirati u odnosu na konkurente Tursku, Cipar i Grčku koji su preblizu rata, ali su rizici visoke cijene (1, 2, 3).
„Preduvjet turizma su sigurnost i mir. Ono što mi trebamo učiniti jest jako dobro pripremiti predsezonu i posezonu, ali i glavni dio turističke godine. Moramo biti fokusirani na ono što radimo i podizati konkurentnost. Tu je i pitanje cjenovne konkurentnosti i moramo učiniti sve što možemo kako bismo ostvarili ciljeve koje smo si zadali“, navodi Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma.
Stanje u turizmu se ne može promatrati samo kroz aktualnu krizu na Bliskom istoku, već kroz cijelu turističku godinu i dinamiku prodaje koja je, kako navodi Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), počela prošle jeseni. On smatra kako je Hrvatska u aktualnu turističku godinu ušla u pomalo izazovnim okolnostima i bez aktualnih zbivanja na Bliskom istoku.
„Booking je već do sada kasnio, odnosno bio je sporiji ili manji nego što je to prošle godine bio na ovaj dan“, kazao je Žgomba, dodajući kako aktualna kriza na Bliskom istoku dodatno komplicira situaciju jer može potaknuti niz ekonomskih posljedica. Tu nije riječ samo o ratnoj opasnosti i percepciji europskih gostiju, nego i cijelom lancu koji nakon toga slijedi, od poskupljenja energenata, inflacije do pritiska na već volatilna tržišta.
„Mislim da ćemo ovu turističku godinu rješavati u zadnjem momentu, odnosno u takozvanom last minute. To nije dobro i moglo bi dovesti do određenog nereda na tržištu koji neće nikome donijeti korist“, istaknuo je Žgomba.
Hrvatska je prema prvoj procjeni Eurostata u veljači imala drugu najvišu stopu inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u eurozoni i iznosila je 3,9 posto (3,6 posto u siječnju), dok je Slovačka s indeksom od četiri posto prednjačila po rastu cijena na godišnjoj razini (1, 2). Ubrzanju inflacije u Hrvatskoj mjerene HIPC-om pridonijelo je ubrzavanje rasta cijena hrane i energije. Istodobno je inflacija na razini cijele eurozone iznosila 1,9 posto.
Oxford Economics očekuje da će sukob na Bliskom istoku povećati inflaciju eurozone za 0,3 do 0,5 postotnih bodova u tekućoj godini te je progurati na oko 2,3 posto na godišnjoj razini.
Osim toga rast troškova energije mogao bi dovesti do smanjenja kupovne moći kućanstava i posljedično do smanjenja gospodarskog rasta. Na razini eurozone u ovoj godini bi rast BDP-a mogao biti smanjen za oko 0,1 postotni bod, odnosno iznosio bi otprilike jedan posto.
Hrvatska već sada ima višu stopu inflacije od ostatka eurozone i to je nešto što je obilježava od početka ratnih sukoba u Ukrajini. Unatoč intervencijama Vlade, inflacija je rasla, a posebno su pritom rasle cijene hrane. Novi ratni sukob, posebno ako potraje, mogao bi biti novi udar na kućanstva u Hrvatskoj. Podbaci li, pritom, turistička sezona očekivano će doći i do manjeg gospodarskog rasta.
