Od rujna prošle godine društvenim mrežama šire se navodi iz neobjavljene studije koja je pokazala kako cijepljena djeca imaju 2,5 puta veću vjerojatnost da će razviti kroničnu bolest u usporedbi s necijepljenom djecom.
Jedna od najranijih objava je od sredine rujna kada su ove tvrdnje iznesene na Facebook profilu “Građansko buđenje” (arhivirano ovdje), o tome je pisao i Andrija Klarić (arhivirano ovdje). Navodi se i trenutačno šire društvenom mrežom Facebook (arhivirano ovdje).
Snimku zaslona najnovijeg statusa donosimo niže.
Kako je sve krenulo?
O čemu se točno radi? Od rujna 2025. godine širi se video i navodi američkog odvjetnika Aarona Sirija o studiji koju je radila neprofitna američka zdravstvena organizacija Henry Ford Health sa sjedištem u Detroitu u saveznoj državi Michigan.
Studija je uzlet dobila kada je spomenuta na saslušanju pred Senatom na temu “Kako je korupcija znanosti utjecala na javnu percepciju i politike koje se tiču cjepiva” (How the Corruption of Science Has Impacted Public Perception and Policies Regarding Vaccines).
Saslušanje se odvilo 9. rujna 2025. godine te su na njemu iznesene tvrdnje kako će studija biti tematizirana u dokumentarcu “Neugodna studija” (An Inconvenient Study), koji je trebao izaći mjesec nakon, u listopadu.
Studija Utjecaj cijepljenja u djetinjstvu na kratkoročni i dugoročni ishod kroničnih bolesti kod djece: kohortna studija od rođenja (eng. Impact of Childhood Vaccination on Short- and Long-Term Chronic Health Outcomes in Children: A Birth Cohort Study) koja se često navodi i kao “Henry Ford studija” napravljena je 2020. godine, ali do prošle godine nije bila poznata javnosti.
Studija nije nikada objavljena
Ovom su se temom bavili naši kolege s portala Raskrinkavanje.ba, ali i drugi mediji poput The Conversationa i Guardiana.
Na saslušanju je već spomenuti odvjetnik Aaron Siri, koji se bavi tužbama povezanima s cjepivima, kazao kako studija nikada nije objavljena jer su se autori pobojali da će dobiti otkaz nakon što su otkrili dokaze o zdravstvenim rizicima cjepiva. Siri je inače i suradnik američkog ministra zdravstva i socijalnih usluga Roberta F. Kennedyja mlađeg, poznatog predvodnika tzv. MAHA (eng. Make America Healthy Again) pokreta, poznatog i po velikom skepticizmu prema cjepivima, ali i širenju dezinformacija o hrani.
Navedena studija nije nikad objavljena, već su ju popularizirali američki republikanci, dok su činjenicu što ona nikada nije objavljena prezentirali kao dokaz potiskivanja neugodnih istina i teorije zavjere u kojoj sudjeluje globalna znanstvena zajednica.
U međuvremenu je i Henry Ford Health javno reagirao s upozorenjem i čak i osudom da se navedena studija ne smije koristiti kao dokaz o štetnosti cjepiva. U svom priopćenju su naveli kako postoji mnogo čimbenika koji određuju treba li neki znanstveni rad biti predan na razmatranje znanstvenim časopisima. U ovom slučaju, početna stručna recenzija samog nacrta otkrila je odmah i značajne zabrinutosti zbog ozbiljnih nedostataka u podacima. Također, nacrt studije nije “skriven”, već je odbijen zbog znanstvene manjkavosti, piše Henry Ford Health.
Iz te zdravstvene organizacije su i novinarima koji su slali upite o studiji kazali kako “ona nije objavljena jer nije ispunila rigorozne znanstvene standarde koje zahtijevamo kao prvoklasna istraživačka institucija”.
Što je studija proučavala?
Istraživači su proučavali medicinske podatke oko 18.500 djece rođene u razdoblju između 2000. i 2016. godine u mreži klinike Henry Ford Health. Prema tim podacima, oko 16.500 djece primilo je barem jedno cjepivo, a oko 2000 bili su u potpunosti necijepljeni.
Autori su uspoređivali te dvije grupe djece i razne zdravstvene ishode, uključujući stanja koja utječu na imunološki sustav, poput astme, alergije i autoimune bolesti. Autori su također uključili i neurorazvojne ishode poput ADHD-a, autizma i poremećaja govora te intelektualne poteškoće, poteškoće s učenjem te motoričke poteškoće.
Najbitniji rezultat, onaj koji se najviše prenosio, bio je taj da su cijepljena djeca imala 2,5 puta više šanse za razvijanje “bilo koje kronične bolesti” te tri do šest puta veću stopu razvijanja specifičnih stanja (poput upale uha). Rezultati nisu pokazali da cijepljena djeca imaju veću šansu za razvijanje autizma.
Zaključak studije je da je “cijepljenje djece povezano s povećanim rizikom od razvijanja kroničnog zdravstvenog poremećaja”.
Kruške i jabuke
Navodnu studiju i “bombastične” rezultate na svom Facebook profilu prokomentirao je i naš poznati znanstvenik i virolog Luka Čičin-Šain (arhivirano ovdje).
Kako ističe Čičin-Šain, dokument uočava neke udvostručene ili višestruke relativne rizike (eng. hazard ratio, HR) za kronične bolesti kod “izloženih”, dakle, cijepljenih u usporedbi s “neizloženim”, tj. necijepljenim, poput astme, autoimunih bolesti ili neuro-razvojnih poremećaja.
Čičin-Šain upozorava kako su uzorkom necijepljene djece obuhvaćeni bitno drukčiji ispitanici od onih u skupini cijepljenih – više muške djece, više bijelaca, manje prijevremeno rođenih i s manje respiratornih poteškoća pri porodu, uzorkom necijepljene djece obuhvaćeno je puno manje ispitanika nego u skupini vakcinirane djece.
Također, vremensko razdoblje tijekom kojega se pratila pojava bolesti bilo je znatno kraće kod necijepljene djece. Četvrtina njih bila je praćena samo do dobi od šest mjeseci, a 75 posto samo do treće godine života – dakle prije nego što liječnici uopće mogu pouzdano dijagnosticirati kronične dječje bolesti.
Prema Čičin-Šainu, “ovo je samo po sebi dovoljno da diskreditira studiju”.
“Kako možeš usporediti djecu koju si pratio u prvih par godina života s djecom koja se prati godinama? Dijagnoza autizma se u pravilu postavlja kada djeca krenu u vrtić ili školu, a većina necijepljene djece je praćena tek do polaska u vrtić”, piše naš virolog u objavi na Facebooku.
Također, u izjavi zdravstvene organizacije navodi se kako su se u međuvremenu smjernice o cijepljenju mijenjale, ali to nije bilo uključeno u analizu. Čičin-Šain u svojoj objavi zaključuje kako je ova studija “miješala kruške i jabuke do te mjere da je Henry Ford Health bilo sram tako nešto objaviti. Ali neke političare to nije bilo sram, i nije ih bilo sram lagati što ta studija znači, valjda zato jer su besramni po prirodi”.
Brojne mane studije
Kako piše Guardian, na saslušanju pred Senatom govorio je i Jake Scott, kliničar i izvanredni profesor zaraznih bolesti na Sveučilištu Stanford, inače i jedini liječnik koji je govorio na saslušanju.
On je također iznio niz razloga zašto studija ima brojne mane te zbog toga nije ni objavljena. Naime, studija se ne može naći online te i nije bila dostupna javnosti prije nego su ju počeli promovirati protivnici cijepljenja.
U svom svjedočenju Scott je kazao kako je studija manjkava te da je jedan od glavnih problema činjenica da su djeca koja su cijepljena praćena duplo duže te su jednostavno imala više pregleda kod liječnika nego djeca koja nisu cijepljena. Naravno, više posjeta doktoru znače i više prilika za praćenje i dijagnosticiranje bolesti.
Oko 25 posto necijepljene djece praćeno je do šest mjeseci života, 50 posto bilo je praćeno do 15 mjeseci života, a tek 25 posto duže od tri godine. S druge strane, cijepljena djeca praćena su puno duže – 75 posto duže od 15 mjeseci života, 50 posto duže od 2,7 godina i 25 posto duže od 5,7 godina.
“Također, u studiji se navodi kako među tisućama djece koja nisu cijepljena nije prijavljen niti jedan slučaj ADHD-a. Kako je to moguće uz prevalenciju od 11 posto na razini države?”, pitao je Scott.
Dodatno treba i istaknuti kako su prijašnja istraživanja pokazala da roditelji čija djeca nisu cijepljena općenito svoju djecu manje vode doktoru, što se također može povezati s manjim brojem dijagnoza kod necijepljene djece.
Napomenimo i to da studija ne pokazuje kojoj je djeci zdravstvena klinika Henry Ford Health bila primarni pružatelj zdravstvene skrbi. Da pojasnimo, kada se djeca rode prvi pregledi su možda bili obavljeni u ovoj klinici, ali su onda možda na preglede išli kod drugih pedijatara i liječnika te njihovi podaci možda nisu bili navedeni u podacima koje su autori studije koristili. Sve to može utjecati na rezultat i treba se uzeti u obzir pri analizi rezultata.
I da spomenemo još jedan faktor kojega iznosi The Conversation. Zbog velike razlike kod djece (dob, rasa, spol, porođajna težina, komplikacije pri porodu, itd.) izrazito je teško razjasniti jesu li cjepiva dovela do povećanih zdravstvenih tegoba. Iako je studija pokušala, kako piše The Conversation, u analizi napraviti prilagodbe, ipak nisu uključili sve varijable, poput toga gdje roditelji žive (urbana, suburbana ili ruralna sredina), prihode obitelji, pristup zdravstvenom osiguranju i izlaganje nekim okolišnim čimbenicima poput zagađenja zraka i vode, a sve to uvelike može utjecati na analizu i rezultate.
Zaključno, društvenim mrežama se od rujna prošle godine šire navodi kako cijepljena djeca imaju 2.5 puta veću šansu od razvijanja kroničnih oboljenja od necijepljene djece. Navode su plasirali američki političari na saslušanju pred Senatom gdje su govorili o studiji koju je radila zdravstvena klinika Henry Ford. Međutim, zbog brojnih metodoloških problema sama klinika nikada studiju nije objavila te se od iste i ogradila. Navedeni podaci koje klinika ima bi mogli čak biti korisni da se pratila ista skupina djece sa istim ili sličnim karakteristikama ili da su se pratili isto vrijeme. Zbog toga ocjenjujemo da objavama nedostaje kontekst zbog manjkavosti studije i činjenice da je nije objavila niti klinika Henry Ford.
