Privatni Facebook korisnik 17. lipnja (arhivirano ovdje) podijelio je status u kojem navodi da Hrvatska s otprilike 20 puta manje stanovništva ima samo 30 tisuća manje državnih službenika od Njemačke.
“Njemačka 85 milijuna stanovnika 260.000 državnih službenika u Hrvatskoj 4 milijuna i 230.000 državnih službenika tko će to plaćati”, navodi se u statusu.
Prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda (Destatis) najmnogoljudnija država Europske unije Njemačka trenutno ima oko 83,5 milijuna stanovnika. S druge strane Hrvatska, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine, ima oko 3,8 milijun stanovnika. Znači, podaci o broju stanovnika Njemačke i Hrvatske navedeni u statusu su približno točni s time da Njemačka ima otprilike 1,5 milijuna, a Hrvatska oko 200 tisuća manje stanovnika nego je navedeno.
Državne i javne službe
Kada dođemo do navoda o 260 tisuća državnih službenika u Njemačkoj i 230 tisuća u Hrvatskoj – usporedba se komplicira. Prvo je pitanje definicije koja se koristi za državne službenike jer mnogi ne rade razliku između državnih i javnih službi (i jedne i druge plaća se iz proračuna, no funkcije su im različite) pa je onda pitanje ulaze li u brojku državnih službenika vojnici i policajci, a šire i radnici i radnice koje rade za jedinice lokalne samouprave. Za kraj, priču o brojki državnih službenika dodatno komplicira i kada se u nju “ubace” i radnice i radnici iz javnih službi.
Radnici čije se plaće isplaćuju iz proračuna u prvom redu dijele na one koji rade u državnim te one koji rade u javnim službama.
Razlika između te dvije kategorije radnika u Hrvatskoj je poprilično detaljno opisana u Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Tako se u njemu navodi da “državna tijela su tijela državne uprave, pravosudna tijela, stručna služba Hrvatskoga sabora, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Glavno tajništvo Vlade Republike Hrvatske, uredi i druge stručne službe Vlade Republike Hrvatske, Pučkog pravobranitelja, Pravobranitelja za djecu, Pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Povjerenika za informiranje, Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenstva za fiskalnu politiku i druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe”.
S druge strane, u javne službe spadaju: pravne osobe koje su kao proračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika; Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje; osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje odgoj i obrazovanje; ostale pravne osobe iz sustava znanosti i obrazovanja kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu te javne ustanove kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava sredstva za plaće u okviru sredstava za troškove pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama.
Ministarstvo: U državnim tijelima, bez MUP-a i MORH-a – 32 tisuće zaposlenika
Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj zaposlenih koji se plaćaju iz proračuna ukupno je 250.181, a u tu statistiku ulaze i državne i javne službe. Kako je navedeno u zadnjem statističkom prikazu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u 2025. godini u Hrvatskoj je od ukupnih 250 tisuća, u državnim službama poput ministarstva, državne upravne organizacije, stručne službe i ureda Vlade Republike Hrvatske, pravosudnih i ostalih državnih tijela bilo zaposleno 32.454 ljudi. To je brojka koju Ministarstvo stavlja pod zajednički nazivnik “ukupno državna tijela”.
Nakon toga dodaju da je u Ministarstvu unutarnjih poslova zaposleno 25.618 radnica i radnika, od čega je 20.196 policajki i policajaca. Ako se i ti radnici pribroje “državnim tijelima” onda dolazimo do 58.072 zaposlenika.
Iz Ministarstva uprave navode kako u tu statistiku ne ulazi i Ministarstvo obrane. Broj zaposlenih u Hrvatskoj vojsci i Ministarstvu obrane može se iščitati u Godišnjem izvješću za obranu za 2025. godinu. “Brojno stanje Ministarstva obrane, koje uključuje Hrvatsku vojsku 31. prosinca 2025. bilo je 15 493 osoba: 13 732 djelatnih vojnih osoba, od toga 2 006 žena i 1 761 državna službenika i namještenika, od toga 911 žena”, navodi se u tom izvještaju.
Ako već navedenim “državnim tijelima” i MUP-u (zajedno s policajcima) pribrojimo i MORH (zajedno s vojnicima) dobit ćemo oko 73 i pol tisuća radnika i radnica.
Državni i javni sektor sa službenicima u lokalnoj upravi – 285 tisuća radnika
Prema izvještaju Ministarstva uprave, ukupno je u javnim službama zaposleno nešto više od 192 tisuće radnica i radnika. Od toga najviše u zdravstvu (75.972), školstvu (71.283) te znanosti i visokom obrazovanju (19.604).
Znači, ako podacima o 250 tisuća radnika u državnom i javnom sektoru (koje navodi Ministarstvo uprave) dodamo i podatke Ministarstva obrane o zaposlenima u vojsci dolazimo do otprilike 265 tisuća radnika i radnica.
Uz to, u one koji u širem smislu rade “za državu” mogu se pribrojati i one koji rade u tijelima lokalne uprave, odnosno u županijama, gradovima i općinama. Prema izvještaju Ministarstva financija takvih zaposlenika je u 2024. godine prosječno bilo 20.189.
Ako njih dodamo u zaposlenike “državnog sektora” (državna tijela + MUP + MORH) dolazimo do nešto više od 93 tisuće radnika, a ako ih pribrojimo i državnim i javnim službama onda dolazimo do brojke od oko 285 tisuća radnika. I na kraju samo još treba napomenuti da u računicu nisu ubrojene radnice i radnici koji rade u državnim tvrtkama i onima koji rade u tvrtkama koje je osnovala lokalna samouprava, primjerice komunalnim tvrtkama. Te tvrtke mogu biti financirane ili sufinancirane iz lokalnih proračuna, ali one mogu imati i vlastite prihode koje ostvaruju svojom djelatnošću.
Njemačka u državnom i javnom sektoru ima 5,38 milijuna radnika
Broj zaposlenih čije se plaće osiguravaju iz državnog proračuna u Njemačkoj, prema njemačkom statističkom uredu Destatisu, trenutno je 5,38 milijuna. Prema nabrojanim djelatnostima iz izvještaja je jasno da su u tu brojku za Njemačku ušle i državne i javne službe jer se navode i središnja administracija i političko vodstvo, vanjski poslovi, obrana, policija i sudstvo, ali i školstvo i visoko školstvo, socijalna zaštita, zdravstvo i druge javne službe. Također, ta statistika za Njemačku objedinjuje federalnu i lokalnu samoupravu.
U “općim službama” u Njemačkoj je zaposleno 1,7 milijuna ljudi (na federalnoj razini 424 tisuća). U te su službe navedene središnja administracija i političko vodstvo, vanjski poslovi, obrana, javna sigurnost i zakon i red (u čemu je i policija), pravosuđe i pravosudni sustav te fiskalna administracija. Veliki dio tih radnika je zaposlen u regionalnoj (806 tisuća) i lokalnoj samoupravi (554 tisuća).
Na regionalnoj razini (to su u Njemačkoj pokrajine, primjerice Bavarska), prema izvještaju Ministarstva, u državnim i javnim službama zaposleno je 2,67 milijuna ljudi, dok je na lokalnoj razini (gradovi i općine) zaposleno još 1,79 milijuna ljudi – što nas dovodi do početne brojke od više od 5,3 milijuna zaposlenika u njemačkim državnim i javnim službama. Grubo gledano, prema djelatnostima u kojima su zaposleni, može se zaključiti da je u Njemačkoj oko 1,7 milijuna radnika u državnim, a 3,6 milijuna u javnim službama – i to na svim razinama vlasti.
Zaključno, nije točno da u Njemačkoj na 85 milijuna stanovnika ima 260 tisuća državnih službenika, a u Hrvatskoj na 4 milijuna stanovnika 230 tisuća državnih službenika. Hrvatsko Ministarstvo uprave navodi da zaposlenika državnih tijela ima 32 tisuće, kada im se pribroji i MUP (policija) 58.072 zaposlenika, a dodatno i MORH (vojska) 73 i pol tisuća radnika i radnica. U te brojke mogu se dodati i oko 20 tisuća službenika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi pa dolazimo do nešto više od 93 tisuće zaposlenih. S javnim službama u Hrvatskoj smo došli do oko 285 tisuća radnika. S druge strane, prema statistici u Njemačkoj u javnom i državnom sektoru ima 5,3 milijuna zaposlenika, a grubi podaci pokazuju da ih je u državnom oko 1,7 milijuna.
