Katastrofalni požar koji je 13. kolovoza izbio u šumskom predjelu uz cestu kod Lokve Rogoznice, a potom se nošen snažnim vjetrom proširio sve do Omiša, iza sebe je ostavio ljudske žrtve i golemu materijalnu štetu. Opožareno je oko tisuću hektara, a vatra je zahvatila kuće, vozila, plovila i druge objekte.
Dok nadležne službe još utvrđuju točan uzrok požara, društvenim se mrežama počela širiti neutemeljena tvrdnja da nije riječ o požaru u uobičajenom smislu, nego o napadu američkim oružjem usmjerene energije, poznatim pod engleskom kraticom DEW.
U objavi na Facebooku (arhivirano ovdje) tvrdi se da su Amerikanci takvim oružjem napali Hrvatsku uz odobrenje hrvatske Vlade. Kao navodni dokaz priložen je kolaž fotografija opožarenog područja na kojem su strelicama označeni pojedini plavi predmeti koji nisu potpuno izgorjeli. Autor pritom tvrdi da plava boja „ne prima zrake” tog oružja te da zato plavi predmeti ne gore.
Međutim, izdvojeni predmeti plave boje ne dokazuju ni da je požar izazvan oružjem usmjerene energije niti da je takvo oružje upotrijebljeno na omiškom području. Boja predmeta ne čini ga otpornim na vatru, a neujednačena šteta uobičajena je posljedica načina na koji se požari šire.
Uzrok požara još se istražuje
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, Županijski vatrogasni operativni centar dojavu o požaru otvorenog prostora kod Lokve Rogoznice zaprimio je 13. kolovoza u 20:15 sati. Požar je izbio u neposrednoj blizini objekata, a njegovo brzo širenje potpomogao je snažan vjetar. Zahvatio je travu, nisko raslinje i borovu šumu te se tijekom noći proširio prema Omišu.
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu objavilo je da je požar nastao oko 20 sati u šumskom predjelu uz cestu kod Lokve Rogoznice. Nošen vjetrom proširio se na područje dugo oko 23 kilometra i široko oko kilometar i pol, pri čemu je opožareno približno tisuću hektara. Jedna osoba smrtno je stradala, a 38 ih je ozlijeđeno, među njima deset teško. Izgorio je i veći broj kuća, drugih objekata i vozila.
U očevidu su sudjelovali policija, inspektor zaštite od požara i eksplozija te kemijsko-fizikalni vještaci Centra za kriminalistička i forenzička vještačenja “Ivan Vučetić”. Na mjestu izbijanja požara uzeti su materijalni uzorci, a naloženo je i prikupljanje snimki nadzornih kamera te daljnja vještačenja radi utvrđivanja uzroka. U priopćenju DORH-a uzrok požara nije naveden, ali nepostojanje konačnog odgovora nije dokaz za proizvoljnu tvrdnju da je upotrijebljeno energetsko oružje.
Što je oružje usmjerene energije?
Oružje usmjerene energije nije izmišljena tehnologija, ali njegove stvarne značajke i namjena bitno se razlikuju od prikaza u teorijama zavjere. Prema američkom GAO-u, takvi sustavi koncentriranu elektromagnetsku energiju usmjeravaju prema određenoj meti. Obuhvaćaju visokoenergetske lasere te mikrovalne i milimetarske sustave velike snage.
Visokoenergetski laseri stvaraju uzak snop svjetlosti i u pravilu djeluju na jednu metu, primjerice dron, senzor, spremnik goriva ili bateriju. Učinak ovisi o snazi sustava, udaljenosti od mete, vremenu tijekom kojeg je snop usmjeren na nju i svojstvima materijala. Udaljenost, atmosferski uvjeti te potrebe za napajanjem i hlađenjem ograničavaju njihovu učinkovitost.
Takvi se sustavi razvijaju i testiraju već desetljećima, ponajprije za obranu od dronova i projektila. Njihov razvoj ne dokazuje da su upotrijebljeni u konkretnom događaju, a nema nikakvih vjerodostojnih podataka koji bi upućivali na to da je američko ili bilo čije energetsko oružje djelovalo na području Lokve Rogoznice i Omiša.
Plava boja ne štiti od lasera ni vatre
Tvrdnja da plava boja “ne prima zrake” počiva na pogrešnom poistovjećivanju boje koju vidi ljudsko oko sa svim oblicima elektromagnetskog zračenja. Predmet izgleda plavo zato što njegova površina reflektira veći dio plavog segmenta vidljive svjetlosti, no iz toga se ne može zaključiti kako će isti materijal reagirati na laser druge valne duljine.
Prema Government Accountability Officeu (GAO), neovisnoj i nestranačkoj revizijsko-analitičkoj službi američkog Kongresa, takvi sustavi koncentriranu elektromagnetsku energiju usmjeravaju prema određenoj meti.. Njihov učinak ne ovisi jednostavno o nazivu boje predmeta, nego o valnoj duljini lasera, sastavu i svojstvima materijala, količini apsorbirane energije te vremenu izlaganja snopu.
Iain Boyd, profesor aeronautičkih znanosti sa Sveučilišta Colorado Boulder i stručnjak za oružje usmjerene energije, objasnio je za AFP da bi laserski snop s dovoljno energije za izazivanje velikog požara spalio materijal bez obzira na njegovu boju. Još je važnije to što fotografije iz Omiša prikazuju posljedice požara koji je već prošao tim područjem. Čak i kada bi neki udaljeni izvor zapalio početnu točku, daljnje bi razaranje uzrokovali plamen, toplina i žar, koji predmete ne razvrstavaju prema boji.
Kolaž prikazuje neujednačenu štetu, a ne “selektivne zrake”
Na fotografijama priloženima Facebook objavi strelicama su izdvojeni samo pojedini plavi dijelovi prizora. Istodobno su vidljivi brojni predmeti drugih boja koji su također ostali stajati, među njima stupovi, dijelovi stolova i konstrukcija te raznobojni elementi dječjeg igrališta. Sama činjenica da neki predmet nije potpuno izgorio stoga ne pokazuje da ga je zaštitila plava boja.
Fotografije također ne otkrivaju koliko je pojedini predmet bio izložen otvorenom plamenu i toplini, od kojeg je materijala izrađen, je li prethodno bio mokar, je li se nalazio u zavjetrini ili je u njegovoj blizini požar ugašen. To što je predmet nakon požara ostao prepoznatljiv ne znači ni da nije pretrpio toplinska ili druga oštećenja.
Američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju navodi da se požari na dodiru raslinja i naseljenih područja šire izravnim plamenom, toplinskim zračenjem, vrućim zrakom i letećim žarom. Vjetar može prenijeti užarene čestice i izazvati nova žarišta na mjestima udaljenima od glavne vatrene fronte, zbog čega požar ne ostavlja ravnomjeran trag uništenja.
Takav mozaičan uzorak opožarenih i neoštećenih dijelova dobro je poznata pojava. Američka Služba nacionalnih parkova objašnjava da zajedničko djelovanje reljefa, raspoloživog gorivog materijala i vremenskih uvjeta svakom požaru daje jedinstven obrazac širenja. Izdvajanje nekoliko plavih predmeta iz takvog prizora primjer je selektivnog biranja dokaza, a ne potvrda uporabe tajnog oružja.
Mit o “zaštićenoj” plavoj boji potječe s Mauija
Tvrdnja da oružje usmjerene energije ne djeluje na plave predmete nije se prvi put pojavila nakon požara kod Omiša. Gotovo identičan narativ širio se poslije razornih požara na havajskom otoku Mauiju u kolovozu 2023. godine.
Korisnici društvenih mreža tada su izdvajali fotografije plavog automobila i plavih suncobrana koji nisu potpuno izgorjeli te ih uspoređivali sa snimkom industrijskog lasera koji oštećuje tkanine različitih boja, ali na određenoj postavci ne ostavlja vidljiv trag na plavoj tkanini. Iz toga su izveli zaključak da je požar izazvan laserskim oružjem programiranim tako da ne djeluje na plavu boju.
Provjere Associated Pressa i AFP-a pokazale su da je riječ o selektivno odabranim prizorima. Na Mauiju su preživjeli objekti različitih boja, dok su istodobno uništene i brojne plave građevine i drugi plavi predmeti. Snimka industrijskog lasera demonstrirala je tek kako određeni materijal reagira na laser određene valne duljine i snage, a ne postojanje univerzalne zaštite koju pruža plava boja.
Isti se obrazac poslije ponavljao uz požare u Teksasu i Kaliforniji: iz velikog broja fotografija izdvoje se plavi predmeti koji su ostali prepoznatljivi, zanemare se sačuvani predmeti drugih boja i izgorjeli plavi objekti, a zatim se odabrani primjeri predstavljaju kao dokaz unaprijed postavljene teorije.
Objava o požaru kod Omiša reciklira upravo taj narativ. Ne donosi snimku navodnog oružja, podatke o njegovoj uporabi, svjedočanstva o napadu ni bilo kakav drugi provjerljiv dokaz. Jedini su joj “dokaz” fotografije posljedica stvarnog požara na kojima su proizvoljno označeni plavi dijelovi prizora. One ne potvrđuju ni da je požar izazvan energetski usmjerenim oružjem ni da su predmeti bili pošteđeni zbog svoje boje.
Zaključno, nema dokaza da je požar koji se iz Lokve Rogoznice proširio prema Omišu izazvan američkim ili bilo čijim oružjem usmjerene energije. DORH je utvrdio mjesto i približno vrijeme izbijanja požara, dok se njegov točan uzrok još istražuje. Postojanje tehnologije usmjerene energije samo po sebi ne potvrđuje njezinu uporabu u ovom događaju, a objava za takvu optužbu ne nudi nijedan provjerljiv dokaz. Pojedini plavi predmeti koji su ostali prepoznatljivi među posljedicama požara ne predstavljaju iznimku od fizikalnih zakonitosti: isti prizori pokazuju sačuvane predmete drugih boja, dok boja materijalu ne pruža zaštitu ni od dovoljno snažnog laserskog snopa ni od plamena, topline i letećeg žara. Tvrdnja je stoga neutemeljena teorija zavjere nastala recikliranjem ranije opovrgnutog narativa o požarima na Mauiju.
