Tridesetdvogodišnji Kristian Josip Periš preminuo je 21. listopada 2026. u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na zagrebačkom Jankomiru. Prema priopćenju zdravstvene inspekcije, tijekom postupaka fizičkog sputavanja, koji nisu provedeni prema propisanom protokolu, doživio je srčani zastoj. Zdravstveni djelatnici započeli su reanimaciju, koju je nastavila izvanbolnička hitna medicinska služba, no pacijent je preminuo.
Zdravstvena inspekcija zaprimila je pritužbu odvjetnika Periševe obitelji 26. listopada. Prema kronologiji koju je naknadno iznijela inspekcija, snimke bolničkog videonadzora pregledane su 4. studenoga, a policiji dostavljene 6. studenoga. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo je 8. studenoga da je protiv četvorice medicinskih tehničara pokrenuta istraga zbog sumnje na teško ubojstvo te da im je sudac istrage odredio istražni zatvor. Njihova kaznena odgovornost utvrđuje se u kaznenom postupku.
Zdravstvena inspekcija 12. studenoga izvijestila je o nepravilnostima u dokumentiranju fizičkog sputavanja i najavila nastavak utvrđivanja odgovornosti, uključujući postupanje uprave Klinike. Istoga dana ravnateljica Majda Grah podnijela je neopozivu ostavku, koju je Upravno vijeće prihvatilo na izvanrednoj sjednici, priopćila je Klinika.
Usporedno s postupanjem nadležnih tijela, društvenim mrežama šire se objave s imenima osoba koje se proglašava počiniteljima ubojstva. U objavi (arhivirano ovdje) koja se krenula širiti društvenim mrežama među njima je naveden i Krešimir Radušić. Riječ je o zagrebačkom vodoinstalateru koji nema veze s događajem, niti s Klinikom. Nakon što su objavili njegovo ime i fotografiju, Narodni reporteri priznali su pogrešku i javno mu se ispričali. Radušić je za portal Nove TV kazao da je zbog tih optužbi počeo primati prijetnje smrću.
Nakon lažne optužbe uslijedile prijetnje smrću
Objavljivanje neprovjerenih optužbi u ovom je slučaju izravno pogodilo čovjeka koji nema veze sa smrću pacijenta. Narodni reporteri objavili su ime i fotografiju Krešimira Radušića, pogrešno ga povezujući s osobama koje su sudjelovale u postupanju prema Perišu. Radušić je za Dnevnik.hr objasnio da radi kao vodoinstalater te da se već tri mjeseca nalazi na terenu u Dubrovniku. Nakon objave počele su mu pristizati uvrede i prijetnje smrću, upućene i članovima njegove obitelji. Poruke je ustupio redakciji, a najavio je i prijavu policiji.
Narodni reporteri naknadno su uklonili sporne navode i objavili ispriku. Priznali su da Radušić nije povezan s događajem niti je bio zaposlenik bolnice, kao i da su objavili podatke “koje nismo dovoljno provjerili prije objave”. “Time smo čovjeku nanijeli nepravdu”, stoji u isprici koju su objavili na društvenim mrežama. Iz njihova vlastitog objašnjenja proizlazi da je javnom optuživanju prethodilo prikupljanje podataka, ali je izostala njihova dovoljna provjera.
Ranije su javno prozivali novinare, a uslijedili su pozivi na nasilje
Ovo nije prvi dokumentirani slučaj u kojem su objave Narodnih reportera bile praćene prijetnjama javno prozvanim osobama. Kako izvještava mreža SafeJournalists, Narodi reporteri su 18. listopada ove godine objavili fotografije jedanaest novinara i jednog političkog analitičara pod naslovom “12 jahača hrvatske apokalipse”. Novinari su optuženi za kampanju protiv hrvatskih navijača zbog tekstova koje su pisali vezano uz ponašanje navijača Hajduka uoči i tijekom utakmice s Ajaxom na Poljudu u Splitu te su, bez predočenih dokaza, povezani sa srbijanskom obavještajnom agencijom BIA-om.
Uslijedili su komentari u kojima se predlagalo pronalaženje njihovih kućnih adresa, izražavala želja za njihovom smrću i spominjalo sastavljanje popisa za likvidaciju. Hrvatsko novinarsko društvo potom je reagiralo priopćenjem objavljenom na njihovim stranicama“. HND je incidente prijavio policiji i zatražio reakciju policije i državnog odvjetništva. Takvi primjeri upućuju na opasnosti objavljivanja identiteta osoba uz teške, nepotkrijepljene optužbe, nakon čega prozvani postaju mete prijetnji.
Gong dokumentirao Alpezinu ulogu u kampanji protiv Kekin
Projekt Narodni reporteri vode Dominik Alpeza i Ivo Šošić, čije je djelovanje već bilo predmet Gongovih analiza i više Faktografovih tekstova. Gong ih je u analizi objavljenoj u siječnju 2026. izdvojio kao primjer korištenja umjetne inteligencije za diskreditiranje političkih protivnika, osobito političara stranke Možemo.
Alpezino ime pojavilo se u javnosti tijekom predsjedničke kampanje 2024., kada je Gong istraživao objave anonimnih profila pod nazivom “Ne Možemo” usmjerene protiv kandidatkinje Ivane Kekin. Utvrdili su da je Alpeza bio označen kao koautor ključnih objava na Instagramu. Gong je pritom objasnio da se koautorstvo ostvaruje prihvaćanjem poziva izvornog autora, nakon čega se sadržaj prikazuje i na profilu suradnika te mu se povećava doseg. Prema Gongu, TikTok je nakon njihove prijave uklonio profil “Ne Možemo”. Od DIP-a, HAKOM-a i Mete zatražili su da istraže političku pozadinu kampanje. Alpeza je tada demantirao da stoji iza anonimnog profila, a Gongove navode nazvao je neosnovanima i štetnima.
Gong je dokumentirao i njegovu raniju povezanost s HDZ-om, uključujući članstvo u izvršnom odboru lokalne organizacije Mladeži HDZ-a te fotografije s Andrejem Plenkovićem i Vladimirom Šeksom. Alpeza je u prosincu 2024. i sam potvrdio stranačko članstvo. Međutim, HDZ je u demantiju poslanom Indexu 11. studenog naveo da Alpeza nije njihov član i odbacio povezanost njegova djelovanja sa strankom.
Izmišljeni susreti i optužbe uz pomoć umjetne inteligencije
Gong je u rujnu prošle godine upozorio i na Alpezin AI video koji zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića prikazuje u lisicama na sudu, dok ga glavni državni odvjetnik Ivan Turudić optužuje za krađu javnog novca. Upozorili su da daljnje dijeljenje takvog sadržaja bez oznake o manipulaciji otvara prostor za zavaravanje birača.
Faktograf je potom provjerio više izmišljenih susreta koje su objavljivali Narodni reporteri. U jednom su slučaju lice američke veleposlanice Nicole McGraw zamijenili licem Svetlane Ražnatović Cece, uz tvrdnju da ju je Tomašević primio. Objavili su i AI sliku navodnog susreta Tomaševića i tadašnjeg srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je gradska uprava demantirala. Da je fotografija generirana umjetnom inteligencijom, Narodni reporteri priznali su tek pet sati nakon objave, u komentaru.
Širili su i neprovjerene optužbe protiv drugih građana
Njihove objave obuhvaćale su i optužbe protiv stranih radnika. Faktograf je u lipnju prošle godine zabilježio da su Alpeza i Šošić širili izmišljenu priču o četvorici stranaca koji su navodno napali djevojčicu u Stupniku. Policija je potvrdila da se događaj nije dogodio te najavila optužni prijedlog protiv izvornog autora objave.
Za slučaj Radušićeva javnog prozivanja važno je spomenuti i raniji primjer s riječke plaže Kantrida. Naime, Šošić je dijelio snimku na kojoj se muškarca zastrašuje i optužuje da neovlašteno snima djevojčice. Policijska uprava primorsko-goranska tada nam je potvrdila da provjerama nisu utvrđeni elementi bilo kakvih kažnjivih radnji. U širenju iste snimke zabilježili smo i izravan poziv drugog korisnika na nasilje prema snimljenom muškarcu. Taj primjer, kao i prijetnje Radušiću, pokazuje kakvim posljedicama mogu biti izložene osobe koje se javno optuži prije provjere činjenica.
Popis s društvenih mreža nije dokaz odgovornosti
U objavi koju analiziramo osam se osoba unaprijed proglašava počiniteljima ubojstva, bez navođenja izvora za popis i dokaza koji bi potkrijepili optužbe. Među njima je i Krešimir Radušić, vodoinstalater čiju su nepovezanost sa slučajem naknadno priznali i Narodni reporteri. Njegovo ime pokazuje da se takav popis ne može prenositi kao provjerena informacija o odgovornima za Periševu smrt.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u priopćenju od 8. studenog izvijestilo je o pokretanju istrage protiv četvorice medicinskih tehničara zbog sumnje na teško ubojstvo te određivanju istražnog zatvora, ne navodeći njihov identitet. Riječ je o kaznenom postupku u kojem se odgovornost tek utvrđuje. To priopćenje ne potvrđuje popis osam navodnih počinitelja koji se dijeli društvenim mrežama.
Zaključno, tvrdnja da je vodoinstalater Krešimir Radušić sudjelovao u događaju u kojem je preminuo Kristian Josip Periš netočna je. Narodni reporteri priznali su da su ga pogrešno povezali sa slučajem i da podatke nisu dovoljno provjerili prije objavljivanja. Do njihove isprike Radušić je već bio izložen prijetnjama smrću. Njegov slučaj pokazuje konkretnu štetu koju može prouzročiti objavljivanje neprovjerenog identiteta uz optužbu za teško kazneno djelo.
