Među brojnim korisnicima društvene mreže Facebook širi se objava istoga sadržaja (arhivirano 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9).
Sve objave sadrže isti, kopirani, tekst:
“Ne padajte na fore bombardiranja Dunava i pada vodostaja rijeka—- nestajanje vode— i da to Sunce i klimatske promjene isušuju planetu Zemlju … u Americi spremaju 2027 g potpuno da objave da su rezerve vode nestale…..Sjeku drveće — betoniraju— grade megafarme— koriste geoinžinjering postavljaju one kamere-itd
—-medijski je cilj usaditi vjerovanje u glave ljudi da nema vode…..
Strah—- medijski…
Igrači bombaju rijeku…
koji su to igrači..
Bitno je da zombirani ljudi u većini povjeruju.
u sušu i oskudice vode..
Voda zapravo treba podatkovnim centrima i bilijarderi žele zaradivati na vodi tako da nas sve stave u digitalni nadzor
A onda nam daju vodu na šefljice
AI bi točno znao Koliko svatko pije vode dnevno..jer bi nadzirao transakcije— troškove i podatke gradjana…
Reže se drveće… a ljeto je stvarno ugodno….. bilo je i vrućijih ljeta..
Zašto ne sade drveće već režu svuda …
Zašto se buše 40 arteških bunara za podatkovni Američki centar u Hrvatskoj .. i daje voda za megafarme — kod Drave…?
Zašto se milijarde ulažu u solarne farme i AI a ne u pošimnjavanje planeta ako smo u takvoj opasnosti da nestane voda?
Moraju napraviti malo situaciju da Dunav “ nestaje”….. Ljudi moraju povjerovati da voda nestaje..onda će oni donositi zakone i pogodovati korporacijama koje”””” štite planetu””””””…..
U Iranu sada kada su srušene antene vratila se voda i cijela rijeka —-
Moguće je da te korporacije raspolažu tehnologijom koja može jedan cijeli dio svijeta isušiti odnosno preusmjerit vodu i padaline drugdje …. — ukrasti vodu…
Ja ne vidim ljubav.. Ljubav je uvijek vidljiva i osijeća se……
Zato zna netko prepoznati laž manipulaciju i istinu…
Jednostavno korporacije i politika ne pokazuju ljubav prema svijetu….
Ne sade drveće već sjeku…
Oni žele imati bilijardi koliko kapi vode ima naZemlji a mi ništa ……
To im je cilj..
Bit će kiša bit će vode i bit će drveća”
Teza je, dakle, da nam ne prijeti nedostatak vode, već se radi o zavjeri: ljudi trebaju povjerovati u suše i oskudice vode kako bi se voda mogla preusmjeriti u podatkovne centre koji će služiti za nadzor i kontrolu građana. Snimku zaslona jedne takve objave donosimo niže.
Što su podatkovni centri?
Kao što smo već pisali, podatkovni centri za umjetnu inteligenciju (AI), troše sve veće količine pitke vode, a prognoze pokazuju da će taj problem u budućnosti postajati sve gori. Takvi se centri često grade upravo na područjima gdje stanovništvo već sad ima problema s dostupnošću vode.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), procjena je da podatkovni centri čine oko 1,5 posto globalne potrošnje električne energije. Prosječan takav objekt u SAD-u koristi više energije nego 75.000 domova. Procjena je podatkovni centri troše oko 560 milijardi litara vode godišnje na globalnoj razini. Ta bi brojka mogla narasti na oko 1200 milijardi litara do 2030. godine.
Podatkovnim centrima voda treba za hlađenje, a takvi objekti ispare oko 80 posto vode koju crpe, dok se ostalih 20 posto vraća u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Za usporedbu, potrošnja vode u stambenim objektima gubi samo 10 posto na isparavanje.
Problem s pitkom vodom koja se koristi u podatkovnim centrima jest taj što se često tretira kemikalijama kako bi se spriječile korozija i rast bakterija, što je čini neprikladnom za ljudsku konzumaciju ili poljoprivrednu upotrebu. Centri tako ne samo da troše velike količine pitke vode, već je i uklanjaju iz lokalnog vodnog ciklusa.
Osim što će trošiti više vode, podatkovni centri zahtijevat će sve više energije. U posebnom izvješću “Energija i umjetna inteligencija” objavljenom u 2025. godini, IEA predviđa da će se potražnja za električnom energijom iz podatkovnih centara diljem svijeta do 2030. godine više nego udvostručiti te da će upravo AI biti najznačajniji pokretač tog povećanja.
Zbog svih navedenih problema, u lokalnim zajednicama raste otpor prema podatkovnim centrima, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), gdje se građani oštro protive njihovoj izgradnji.
Dakle, točno je da podatkovni centri koriste velike količine resursa, prvenstveno vode i energije. Međutim, to ne znači da klimatske promjene nisu stvarne, niti da suša i smanjenje zalihe vode nisu stvarni.
Suša i nestašice vode
Kao što smo već pisali, više od trećine svjetske populacije već sada živi s nestašicom vode, što znači da potražnja za vodom u njihovoj regiji nadmašuje opskrbu barem jedan mjesec u godini.
Svjetska karta vode, koju je razvilo Sveučilište u Utrechtu, jasno pokazuje da ljudi koriste više vode nego što prirodni ciklus može osigurati. Suše prisiljavaju na korištenje podzemne vode, koja se na brojnim mjestima brže crpi nego što se obnavlja.
Također, stanje podzemnih voda u Europi se pogoršava. Presušuju zalihe podzemnih voda, od jugoistočne do centralne Europe, od Španjolske i i Italije do Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva. Pokazalo je to istraživanje koje su proveli znanstvenici s britanskog University College London, prenosi Guardian.
Prema podacima Europske agencije za okoliš (European Environmental Agency, EEA), ukupna količina površinskih i podzemnih voda se između 2000. i 2022. godine smanjila za 14 posto.
Kako dalje piše EEA, jug Europe se cijelu godinu bori s nestašicama vode; oko 30 posto stanovništva živi u područjima s trajnim nedostatkom vode, a čak 70 posto stanovništva u područjima koja se sezonski bore s nestašicama. Poljoprivreda, javna vodoopskrba i turizam vrše znatan pritisak na zalihe pitke vode u toj regiji.
Nestašice vode i vodni stres nisu samo problem juga Europe; pogođeni su riječni slivovi diljem Europe, a poljoprivreda, javna vodoopskrba i turizam i ondje stavljaju veliki dodatni pritisak na vodne rezerve. Tijekom proteklog desetljeća suše su postale učestalije i ozbiljnije, što utječe na sezonsku dostupnost vode.
Manjak vode EU tretira kao izvanredno stanje
Zapravo, kriza s vodom toliko je akutna da je Europska unija manjak vode odlučila tretirati kao izvanredno stanje, piše Euronews.
Prema indeksu eksploatacije vode (WEI+) Europske agencije za okoliš, vodni resursi su pod pritiskom kada se koristi 20 posto obnovljivih zaliha slatke vode, dok se iskorištenost od 40 posto smatra kritičnom. Europska komisija navodi da se danas 30 posto Europljana i 20 posto teritorija svake godine suočava s nestašicom vode.
Iako trenutačne temperature produbljuju krizu jer isušuju tlo i smanjuju vodostaj rijeka, pravi uzrok problema je vodovodni sustav koji je već na rubu pucanja. Desetljeća onečišćenja, prekomjernog trošenja i lošeg upravljanja resursima oštetili su vodna tijela pa EU sada ima vrlo malo rezervi za borbu protiv krize.
Nema sumnje da će zbog posljedica klimatskih promjena rasprava o tome kako bi se trebali koristiti vodni resursi biti još izraženija, s tim da u određenim dijelovima Europe ona već izaziva i fizičke sukobe. Ekstremne vremenske prilike i sve veće posljedice klimatskih promjena zahtijevaju što hitnije mjere prilagodbe.
Dvije stvari, dakle, mogu biti istinite u isto vrijeme – podatkovni centri mogu koristiti velike količine vode i energije te pritom zalihe podzemnih voda mogu postojati sve manje, a suše sve češće.
Klimatske promjene su stvarne
O tome da su klimatske promjene stvarne smo na Faktografu pisali u više navrata. Postoje brojni dokazi koje su znanstvenici prikupili, poput onih iz prirodnih izvora (ledene jezgre, stijene, nizovi godova), kao i satelitske snimke koje dokazuju da se klimatske promjene događaju.
Globalno zatopljenje dugoročno je podizanje prosječne temperature na planetu. “Iako ovaj trend zagrijavanja traje već duže vrijeme, njegov tempo se značajno povećao u posljednjih sto godina zbog izgaranja fosilnih goriva. Kako se ljudska populacija povećavala, tako je rastao i volumen sagorijevanja fosilnih goriva. Fosilna goriva uključuju ugljen, naftu i prirodni plin, a njihovo izgaranje uzrokuje ono što je poznato kao ‘efekt staklenika’ u Zemljinoj atmosferi”, pojašnjava časopis National Geographic.
Klima se tijekom povijesti Zemlje mijenjala. Samo se u proteklih 800,000 godina odvilo osam ciklusa ledenih doba i toplijih razdoblja, piše NASA. Većina tih klimatskih promjena povezana je s veoma malim varijacijama u Zemljinoj orbiti koja bi dovela do promjene u količini solarne energije koju naša planeta prima. Međutim, ono što se trenutno odvija rezultat je drugačijih procesa, jer se radi o zagrijavanju koje je direktni rezultat ljudske aktivnosti.
No, bez obzira na sve očitije klimatske promjene i sve očitije vremenske ekstreme, bez obzira na sve znakove upozorenja, brojni i dalje u njih odbijaju vjerovati, tj. negiraju činjenicu da su klimatske promjene stvarne, da su rezultat djelovanja čovjeka i da je potrebno djelovati.
Zaključno, društvenom mrežom Facebook šire se objave u kojima se tvrdi da su suše i nestašica vode zapravo teorija zavjere, dok se voda preusmjerava u podatkovne centre s konačnim ciljem nadzora i kontrole građana. Iako je točno da su podatkovni centri veliki potrošači pitke vode i energije, zbog čega ljudi diljem svijeta prosvjeduju protiv njihove izgradnje, to ne znači da klimatske promjene nisu stvarne. Postoje brojni znanstveni dokazi da su klimatske promjene stvarne, a jedna od njihovih posljedica je i smanjenje zaliha vode i podzemnih voda. Zbog klimatskih promjena suše su sve češće, a već se sada 30 posto Europljana i 20 posto europskog teritorija svake godine suočava s nestašicom vode.
