Gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj odgovorio je prošloga tjedna na prozivke zbog kašnjenja otvaranja vrtića u Glavicama objavom na društvenim mrežama. Pokazujući kako je vrtić u poodmakloj fazi gradnje, vanjskog i unutrašnjeg uređenja, prošetao je dvorištem vrtića, prizemljem, pokazao “male lipe WC-iće” i prostorije u kojima će boraviti mališani, popeo se na kat i u konačnici kritizirao neimenovane kritičare kašnjenja.
Naime, radovi na vrtiću započeli su u rujnu 2024. i obećanje je glasilo da će biti završeni u samo deset mjeseci. No, zbog tunela nepovoljnih prilika predškolska ustanova nije gotova ni dvije godine kasnije, iako je prije mjesec dana počela još jedna školska godina.
“Evo dragi prijatelji, nalazim se u Glavicama, iza mene vidite dječji vrtić Muljika u Glavicama. Samo da bih pojasnio, pred samim krajem je dječji vrtić”, kazao je Bulj u videu koji je sam snimio i objavio kako na društvenim mrežama, tako i na službenim stranicama Grada Sinja.
Međutim, naši čitatelji nisu iza njega vidjeli samo vrtić Muljika.
“Jesu li ovo strani radnici kod Bulja?!”, pitao je jedan naš čitatelj.
Odgovor je očigledno potvrdan.
Nije neobično da u građevini rade strani radnici. Gotovo svi poslovi vezani za izgradnju objekata spadaju u deficitarna zanimanja, zbog čega prilikom traženja radne dozvole za ove radnike poslodavac uopće nije dužan dokazivati da su mu potrebni, odnosno provoditi tzv. “test tržišta rada“.
Za pretpostaviti je da čuđenje našeg čitatelja ima veze s izjavama sinjskog gradonačelnika vezanim za strane radnike.
Bulj najavljivao raspisivanje referenduma o ograničenju uvoza radne snage
Recimo, samo dva mjeseca nakon najave izgradnje vrtića u Glavicama sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Bulj je najavio pokretanje referenduma o stranim radnicima.
“Želim jasno reći da ću osim slanja vojske na državnu granicu, raspisati i referendum o ograničenju uvoza strane radne snage jer je sasvim jasno da nekontrolirani uvoz ruši cijenu rada, tjera naše ljude iz Domovine, ugrožava sigurnost naših građana kao i identitet koji želimo čuvati.”, napisao je Miro Bulj na društvenoj mreži X 25. studenog 2024.
Nije mu to bio jedini takav istup. Štoviše, Bulj je plašio javnost mogućnošću da bi strani radnici kroz par godina mogli preuzeti vlast u Hrvatskoj.
“Može doći u jednom trenutku da strani radnici zakonito preuzmu i strukture vlasti u RH. Pa ako su druge kulture i tradicije naprimjer da uvedu, zakonito kroz saborsku proceduru, da žene imaju maramu, da im se zabrani voziti…”, izjavio je, među ostalim, za N1.
Ovdje napomenimo da strani radnici koji ne dolaze iz Europske unije nemaju pravo glasanja na izborima u Hrvatskoj – ni na nacionalnim, ni na lokalnim, niti na europskim izborima. Državljani EU-a s prebivalištem ili privremenim boravkom u RH imaju vrlo ograničeno biračko pravo.
Nazvali smo zastupnika i gradonačelnika Bulja i zapitali ga da odgovori na pitanje našeg čitatelja, ali i da provjerimo što će biti s referendumom.
“Naša je firma, hrvatska. Sad, tko je radio, nemam pojma. Trebate pitati poduzetnika”, odgovara Bulj.
Napomenuli smo mu da se na videu može primijetiti da su na dvorištu radili strani radnici te upitali znači li to da ih nije vidio.
“Vidio sam dva čovjeka i to je to. Ostalo su bili domaći. Još malo pa će ih bit još manje”, odgovara gradonačelnik Sinja. Zapitali smo kako se to uklapa u njegove najave referenduma koji se tiče ograničavanja uvoza stranih radnika.
“Naravno da sam protiv toga, da sam protiv nekontroliranog uvoza radnika stranih i zamjene stanovništva. Ali nisam ja inspektorat da hodam okolo i pitam odakle si. Hrvatska je firma odabrana, tu iz Solina”, odgovara Mostovac.
“Sigurno bi se napravio puno brže da nema stranih radnika”
Zatražili smo pojašnjenje termina “nekontrolirano”, jer se radne dozvole ipak dodjeljuju na temelju kriterija koje navodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.
“To sve triba minjat. Ja sam protiv uvoza radne snage i ciljanog smanjenja cijene rada i odlazak naših ljudi iz države, osim ako stvarno ne žele otići”, kaže. Kada smo ga upozorili da upravo veliki dio građevinskih firmi koristi strane radnike za deficitarna zanimanja, kojih je puno u građevini, gradonačelnik Sinja nam kaže:
“Pa snizili su dosta cijenu, naravno da naši iseljavaju. To je cilj tako. Ti strani radnici koji se uvoze nekontrolirano snizuju cijenu rada i naravno da će naši radnici otići gdje je cijena rada veća. Normalno. Ja sam protiv ilegalnih migranata, ja sam za vojsku na granicu i ja sam protiv nekontroliranog uvoza stranih radnika”.
Upitali smo ga znači li to da kada vrtić kasni, onda ipak mogu pomoći.
“Vrtić je najlipši u Hrvatskoj, kasnio je jer je bio jedan spor sa susjedom, koji je imao prigovor na rješenje za odvodnju.”, ispravlja nas Bulj, pa nas je zanimalo smatra li da bi vrtić bio završen i bez stranih radnika, ako ih je firma poslala da rade na njemu.
“Sigurno bi se napravio puno brže, ja bar mislim tako da bi se puno bolje i brže radilo u Hrvatskoj da cijena rada nije smanjena. Mi ćemo zato u Sinju imati najniži porez na dohodak, od 15 posto, a ne 18. Što vi želite reći sada?”, pita nas Mostovac. Kad smo mu kazali da želimo, na tragu pitanja našeg čitatelja, vidjeti s njim smatra li da je u kontradikciji s obzirom na to da s jedne strane osuđuje uvoz radnika, ali kada su oni potrebni da se završi vrtić kojim će se kao gradonačelnik hvaliti, onda to nema veze?
“Pa nije to moja firma! Ja sam protiv uvoza stranih radnika! Ja. Nije to moja firma.”
Poduzetnici prisiljeni davati radnicima male plaće
Upozorili smo da možda primjedba za nedosljednost dolazi od činjenice da firma koja zapošljava strane radnike završava projekt kojim se hvali gradonačelnik.
“Ma sad vi hoćete meni opet staviti nešto u usta. Tko završava projekt? ‘Ko su inženjeri? Tko su ti ljudi? Rade naši ljudi vrlo dobro. Ciljano dolazi do zamjene stanovništva, naši najkvalitetniji radnici odlaze van i stručni i zidari, i tesari, eto.”
Pitali smo ga kritizira li to i hrvatske tvrtke koje daju premale plaće.
“Poduzetnici su prisiljeni da to rade. Ja kritiziram prije svega politike koje su smanjile cijenu rada i uvele euro na štetu hrvatskih građana, radnika i poduzetnika. Ja kao lokalni političar smanjujem prirez na 15 posto, ali da sam u državi zasigurno bih maksimalno napravio da ne bude stranih radnika. A tko je radio i što je radio, tko sam ja da to kontroliram? Meni je bitno da se vrtić napravio.”
“Ja volim sve ljude”
U konačnici smo ga upitali znači li to da nema problem da strani radnici završavaju taj vrtić.
“Koji problem, pa nije to mafija! Ja sam potpisao ugovor s izvođačem radova. Ja volim sve ljude. Kužiš, ja volim ljude. Ja živim u selu di ima ljudi različitih, i srpske nacionalnosti, i prije ću njima napravit’ nego sebi.”
Upitali smo ga za mišljenje kako mu se dogodilo da se profilirao baš kao političar koji je protiv angažmana stranih radnika.
“Apsolutno se protivim! Šta je tu sad problem? Ja se protivim, ali netko strani je sad radio u toj firmi, i šta bih ja sad trebao reć’?”, navodi Bulj te ponavlja da je za to da se cijena rada ne smanjuje, da se “poduzetnici rasterete poreza i plaće radnika i poduzetnika, da mogu biti veće plaće, a ne da bude zamjena stanovništva” te da nema “problem da se poduzetnici bore i naprave šta treba”.
Na pitanje što će biti s referendumom, odgovara:
“Vidjet ćemo. Kao gradonačelnik imam puno obaveza i puno radim.”
