Predsjednik Vlade Andrej Plenković je, sasvim očekivano, u utorak odbacio političku odgovornost svoje Vlade za ilegalno gomilanje opasnog otpada te na taj način odgovorio oporbi koja je pokrenula proceduru za njihovu smjenu (1, 2).
Svoju obranu Plenković je počeo već tijekom rasprave o godišnjem izvješću o radu Vlade da bi ju nastavio i na točki o opozivu. Premijer je, uz često vrijeđanje oporbenih zastupnika, kao ključne teme nametao teze da Vlada nije trebala znati što se događa s odlaganjem otpada u Gospiću dok su institucije progona provodile istragu, kao i da sanacija nije mogla početi dok za to nisu dobili dozvolu.
No, u svojim izlaganjima i odgovorima oporbenim zastupnicima dijelom se “zapleo” u javnosti već poznatu kronologiju događaja i postupanja državnih institucija, dok su zastupnici ostali uskraćeni i za detaljnije odgovore na neka vrlo jasno postavljena pitanja, kao što je zašto je smijenio glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića.
Premijer Andrej Plenković je tijekom rasprave u Saboru netočno rekao da je za otpad u Gospiću saznao tek ove godine, da DIRH po nalogu DORH-a nije smio djelovati dok je trajala istraga, da je kazneni progon u poodmakloj fazi, da je Vlada u studenom 2025. uvrstila Gospić u Plan gospodarenja otpadom, a nije odgovorio niti na pitanje zašto je smijenio glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića.
Plenković je sigurno prije 2026. znao za temu otpada u Gospiću
“Mi smo o ovoj temi doznali u ovoj godini. Ne znam na koje to vi izvješće mislite o kojem sam ja trebao imati nekakva saznanja. Ja o tome ne znam ništa. Je li to dobilo neko tijelo pa zadržalo za sebe? Zna li to policija, DIRH, DORH – u demokraciji ne znači da zna predsjednik Vlade”, odgovorio je Andrej Plenković na pitanje zastupnice Možemo! Sandre Benčić kada je doznao za otpad u Gospiću.
Potpuno je nemoguće da su u Vladi o temi ilegalno odloženog i dijelom zakopanog otpada u Gospiću doznali “ove godine”. USKOK je prvo priopćenje o istrazi vezanoj uz Gospić objavio u veljači prošle – 2025. godine.
To bi značilo da je Vlada najkasnije tada doznala za otpad u Gospiću, a kasnije u članku ćemo objasniti zašto je jasno da su znali i puno prije, odnosno sigurno u lipnju 2023. godine.
Plenković nije morao pratiti svaki kamion da bi znao za otpad u Gospiću
“Oporbeni dušebrižnici misle da, valjda, predsjednik Vlade i članovi Vlade imaju neku kameru koja prati sve koji su vezani za državu na nacionalnoj i lokalnoj razini, ministarstva, agencija, odjela… Prati u svakom trenutku, imamo nekakav ‘big brother’ superkompjuter koji prati sve i svakoga. I mi u svakom trenutku znamo kada neki kamion, primjerice, ide po Hrvatskoj i iskrcava otpad na lokaciji X. Ja svako jutro kada dođem na posao dobijem briefing od predstojnika Ureda gdje su kamioni. Kad su ušli, recimo, na Jakuševac. To je prva stvar koju svaki hrvatski premijer dobiva čim uđe u Ured. Prije kave i novina, mi dobivamo briefing gdje su kamioni”.
Ironizirao je tako opis svog posla u raspravi premijer Plenković, a potom i nastavio:
“Druga stvar koju dobivamo kao briefing, a ne bi smjeli: od tajnih službi, USKOK-a, DORH-a i EPPO-a tko od nekoga kome smo dali povjerenje – u biti protivno onome da radi zakonito – za svoj račun i bez našeg znanja čini nešto nezakonito. Znači, nakon što saznamo gdje su kamioni, stižu briefinizi i informacije tko u ovome trenutku, a dio je sustava, radi neko kazneno djelo. U 8.42 sata nastupanju službe – DORH, USKOK i EPPO zajedno – da nam kažu tko trenutno čini kaznena djela, jer oni isto imaju kameru koja to prati. To je svijet kako ga diletanti percipiraju da država funkcionira”, zaključio je tu svoju misao premijer Plenković.
Međutim, niti je predsjednik Vlade trebao biti obaviješten o svakom kamionu koji prevozi otpad, a niti je trebao imati tajne podatke od službi progona kako bi Vlada ranije otkrila problem s otpadom u Gospiću. Opoziv njegove Vlade nije tražen zbog činjenice što on ne zna gdje je svaki kamion s otpadom i sve informacije iz tajnih istraga, već zato što državna administracija nije ranije reagirala i spriječila ekocid te brže pokrenula sanaciju.
Ministarstvo je dobio prijavu u lipnju 2023. godine
I kada iz kronologije izbacimo još uvijek službeno nepotvrđenu informaciju da je SOA saznanja o gomilanju otpada u Gospiću navodno imala još 2022. godine, dolazimo do Državnog inspektorata koji je javno komunicirao da je “prvu prijavu vezano za deponiranje otpada na lokaciji u Gospiću zaprimio dana 21. lipnja 2023. od tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, koje je prethodno zaprimilo anonimnu prijavu”.
Tu informaciju, da je tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za Gospić saznalo u lipnju 2023. potvrdila je nedavno i ministrica zaštite okoliša Marija Vučković kada je rekla da je predstavka zaprimljena 17. lipnja te da je Državni inspektorat bio na terenu već 27. lipnja te godine.
Plenković: Tijela kaznenog progona su rekle DIRH-u i Fondu da se ne miješaju
“Tijela kaznenog progona su rekla DIRH-u ne miješajte se, mi vodimo istragu, odnosno slušaju nekoga tko je u toj operaciji dovođenja nezakonitog otpada, pa se maknite od toga. A isto su rekli i Fondu – mičite se od ove teme. Morate pitanje precizno postaviti Državnom odvjetništvu i policiji: Pitajte ih zašto su rekli ostalima, a to su DIRH i Fond – mičite se od ove teme”, kazao je Plenković u odgovoru zastupnici Možemo! Jeleni Miloš.
No, Državni inspektorat se ipak miješao u tu temu i to u trenucima kada je DORH prisluškivao osobe za koje se sumnjalo da tamo nezakonito dovoze otpad. Državni inspektorat je djelovao na lokaciji u Gospiću između 2023. i 2025. godine, no čini se da njihove prijave i kazne ne znače “da su rekli dosta”.
Prema navodu DIRH-a oni su u dvije godine proveli čak 21 nadzor lokacije u Gospiću. “U zadnje dvije godine na lokaciji u Gospiću proveden je 21 nadzor. Donijeli su rješenja o uklanjanju otpada. Izrečeno je sedam prekršajnih naloga. Zbog ugrožavanja okoliša izrečene su kazne od gotovo 140 tisuća eura. Podnesena je kaznena prijava te pokrenut postupak u iznosu višem od pet milijuna eura”, tako je odgovorio Državni inspektorat 2025. godine na pitanje Nove TV.
Inspektorat je u 2024. godini znao da je odložen opasan otpad
Državni inspektorat je u 2024. godini tražio ukidanje dozvole za gospodarenje otpadom, ona je i ukinuta, ali potom ponovno izdana, a znali su i da se na lokaciji nalazi otpad koji se ne može odložiti na odlagalištu neopasnog otpada – odnosno da je tamo opasni otpad. To dokazuju rezultati analiza koje je za Državni inspektorat proveo laboratorij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Ti uzorci su uzeti 18. travnja 2024. godine, analiza je započeta 19. travnja, a završena 10. svibnja 2024. godine.
U nalazima uzoraka rasutog otpada uzetog uz silos jasno je navedeno da se radi o opasnom otpadu. “Prema ispitanim parametrima u eluatu, uzorak ne zadovoljava uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada prema Pravilniku a odlagalištima otpada (NN 4123), Naime, u uzorku je potvrđena vrijednost od 1,0 mg/kg s.t. za antimon koja je iznad MDK vrijednosti (0,7 s.t.)”, navodi se u tom dokumentu koji je Državni inspektorat dobio još u svibnju 2024. godine, a kasnije ga je objavio Fond za zaštitu okoliša.
Znači, institucije koje su izravno pod Vladom, Ministarstvo gospodarstva i Državni inspektorat bili su, najranije u lipnju 2023. godine, upoznate s informacijama o ilegalnom odlaganju otpada u Gospiću. Za saznanje da se deseci tisuća tona ilegalnog otpada nalaze u Gospiću predsjednik Vlade mogao je tada doznati iz dva, potpuno legalna izvora podređena njemu, od tadašnjeg ministra gospodarstva, bivšeg HDZ-ova kandidata za zagrebačkog gradonačelnika Davora Filipovića ili od tadašnjeg glavnog državnog inspektora, bivšeg šefa zagrebačkog HDZ-a, Andrije Mikulića. Što se točno nalazi na toj lokaciji, Plenković je od Mikulića mogao doznati već sredinom 2024. godine.
Prisluškivanja DORH-a od rujna 2023. do rujna 2024. godine
I tu se uopće ne ulazi u dio tajnih istraga koje su provodili MUP i DORH. Prema riječima glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, u srpnju 2023. su dobili izvješće Ministarstva unutarnjih poslova, a u rujnu započeli posebne dokazne radnje, odnosno tajno prisluškivanje desetak osoba koje su, prema njegovim riječima, trajale skoro godinu dana. Prema tom navodu – posebne dokazne radnje su se otprilike provodile od rujna 2023. do najdalje rujna 2024. godine.
To je točno ono razdoblje u kojem je DIRH provodio svoje nadzore i uzorkovao otpad na lokaciji u Gospiću, a potom od županije tražio ukidanje dozvola, kao što je i donosio prekršajne naloge te je podnesena kaznena prijava. No, prema riječima Plenkovića, i njima i Fondu je tada DORH rekao da se “maknu od te teme”.
Još jedan problematičan element Plenkovićeve izjave da je DORH tražio od DIRH-a i Fonda za zaštitu okoliša da se maknu od te teme dok oni provode posebne radnje, odnosno prisluškuju sumnjive osobe, jest mogućnost da bi time DORH proširio krug ljudi koje za te posebne radnje znaju. Ako je Plenkovićev navod točan, to znači da su informacije o prisluškivanju, u trenucima dok još nije poznato tko je sve uključen u moguće nezakonite radnje, imali i ljudi iz Državnog inspektorata i Fonda za zaštitu okoliša. A to je onima koji bi se mogli naći u razgovorima sa sumnjivcima vrlo vrijedan podatak, dok prekid komunikacije s njima može značiti ispadanje iz mogućih istraga, optužnica i presuda.
S obzirom na postupanje Državnog inspektorata, vjerojatnije se čini da je Plenković netočno kazao da je DORH zabranio tu temu drugim institucijama. Uz to, s obzirom na to da je DIRH tražio ukidanje okolišne dozvole, jasno je kako su i u Ličko-senjskoj županiji već tada mogli znati da nastaje problem s otpadom na toj lokaciji, s obzirom da je županija tu dozvolu i izdala. Zbog toga je informaciju o problemu s otpadom Plenković mogao dobiti i od ličko-senjskog župana, HDZ-ovog Ernesta Petryja koji je svoj prvi mandat na čelu županije osvojio 2021. godine.
Kazneni postupak za Gospić nije u poodmakloj fazi
“Ovdje smo imali skupinu ljudi koji su očito počinili određena kaznena djela. I za ta kaznena djela ta skupina ljudi i određenih pravnih osoba će proći kazneni postupak koji je, kao što vidite, već u poodmakloj fazi. 19 fizičkih i sedam pravnih osoba su u ovom trenutku obuhvaćeni istragom Državnoga odvjetništva, odnosno USKOK-a i radom policije”, kazao je Plenković i dodao da nam to govori da oni koji se tom temom bave već nekoliko godina “poduzimaju radnje”.
Plenković točno navodi da se tijela represivnog aparata države već godinama bave slučajem Gospić i ostalim povezanim lokacijama nelegalno odloženog otpada.
No, netočno je kazao da je kazneni postupak u poodmakloj fazi jer DORH još nije napisao niti optužnicu.
Na stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije jasno je objašnjen tijek kaznenog postupka u Hrvatskoj.
“Na početku toga postupka obično stoji policija koja poduzima inicijalne radnje u vezi sa sumnjom da je počinjeno kazneno djelo. O rezultatima svojeg rada policija obavještava državnog odvjetnika. Na temelju rezultata policijskog rada, državni odvjetnik odlučuje hoće li protiv određene osobe pokrenuti daljnje radnje koje imaju pravni oblik istrage ili istraživanja. Po okončanju istrage ili istraživanja, državni odvjetnik odlučuje o podizanju optužnice pred nadležnim sudom”, navodi se na početku objašnjenja na stranicama Ministarstva.
I otprilike je “slučaj Gospić” sada u ovoj fazi.
Početkom rujna glavni državni odvjetnik Ivan Turudić tvrdio je da bi optužnica mogla biti podignuta krajem rujna ili početkom listopada, no onda je krajem rujna rekao da ne može precizirati datum jer čekaju rezultate još jednog vještačenja.
“Istraga se još uvijek vodi, još uvijek nije gotovo jedno vještačenje tako da je teško reći precizno točan datum kada će to biti. Mi radimo punom parom i bit će čim bude moglo bit”, kazao je Turudić krajem rujna u Saboru.
No, potom Ministarstvo navodi i što još dalje čini kazneni postupak:
“Nakon što je državni odvjetnik podigao optužnicu, sud će, na sjednici optužnog vijeća, odlučiti je li optužnica utemeljena na dovoljnom broju pravno valjanih dokaza koji opravdavaju provođenje središnjeg stadija kaznenog postupka – rasprave pred sudom. Rasprava završava donošenjem presude. Presuda kojom se završava rasprava naziva se prvostupanjskom presudom. Time postupak u pravilu ne završava, jer ona stranka koja nije zadovoljna prvostupanjskom presudom ima mogućnost tu presudu osporavati u postupku pred žalbenim odnosno drugostupanjskim sudom. Žalbeni postupak može rezultirati ili potvrđivanjem ili preinačenjem prvostupanjske presude, čime kazneni postupak u pravilu završava (presuda postaje pravomoćna), ili ukidanjem te presude i vraćanjem postupka u stadij rasprave pred prvostupanjskim sudom”.
Znači, teško je argumentirati da je kazneni postupak u slučaju Gospića u poodmakloj fazi, kao što je to naveo premijer Plenković. U tom postupku još nije ni napisana, a ni potvrđena optužnica nakon čega tek slijedi suđenje te prvostupanjska i drugostupanjska presuda.
Vlada je Gospić u Plan gospodarenja otpadom uvrstila u srpnju 2025.
Plenković je činjenicu da se provodila opsežna kriminalistička istraga koristio i kao argument zašto je Vlada kasno krenula sa sanacijom.
“Zašto je Vlada tek u studenom prošle godine, što se tiče Ministarstva zaštite okoliša, donijela odluku da će uvrstiti Gospić u Plan sanacije otpada? Zato što su tada tek dobili obavijest od nadležnih tijela kaznenog progona da su oni svoje zaokružili. I onda su oni krenuli i Vlada je to uvrstila u 2026. u plan sanacije. To je ono što je činjenično i što je točno”, kazao je Plenković u raspravi.
No, ta izjava činjenično nije točna, a zanimljivo je da je njome Plenković prikazao svoju Vladu i gorom nego što je. Vlada je Gospić u Plan gospodarenja otpadom uvrstila na sjednici u srpnju 2025.
To što Vlada, a ne grad ili županija, provode sanaciju u Gospiću pripisao je brigom države za svoje stanovnike.
“Sanacija – Vlada je preuzela na sebe nešto što nije morala. Nadležnost za ovo je na gradu i županiji. Mi smo to uzeli zato što smatramo da je red da rješavamo probleme u Hrvatskoj. Pa smo to na sebe uzeli. Da bismo popravili štetu, ne da bi preuzeli vlastita prsa i nacrtali metu i rekli – ajde agresivci i destruktivci i kritizeri pucajte jer mi smo krivi i mi smo otrovali. Ne radi toga, nego da bi pomogli Gospiću, građanima i saniramo taj otpad”, kazao je Plenković u raspravi u utorak.
Točno je da je Vlada preuzela sanaciju u Gospiću, iako to po zakonu nije morala. No, s druge strane Zakon o gospodarenju otpadom predviđa i mogućnost da Vlada određene lokacije proglasi “crnim točkama”, uvrsti ih u državni Plan gospodarenja otpadom i krene u njihovu sanaciju. Vlada je popis takvih lokacija, kao što smo već napisali, proširila na sjednici održanoj u srpnju 2025. godine. Tada su popis “crnih točaka” prošili i s lokacijama u Gospiću, Poznanovcu, Samoboru, Benkovcu, Lovincu i Pazinu. Za bivši PPK Velebit su naveli da je onečišćivač Tipos Resurs, a da je rješenje o uklanjanju otpada donio Državni inspektorat.
Tom proširenju popisa prethodio je poziv Fonda za zaštitu okoliša jedinicama lokalne samouprave da prijave lokacije koje bi se mogle uvrstiti u državni plan iz veljače 2025. godine. Općine i gradovi prijavili su 91 lokaciju, a Vlada je na kraju izabrala navedenih šest.
Nepoznati kriteriji za državno financiranje sanacije
Problematično u tom procesu je što Fond na svojim stranicama, a ni Vlada u svojoj odluci nikada nisu objasnili kriterije po kojima je izabrano baš tih šest lokacija.
Primjerice, u tablici prijavljenih lokacija, koju je objavio Fond, za dio prijavljenih postoje detaljni podaci o lokaciji, tko je izdao rješenje za uklanjanje, vrsta odloženog otpada, procjena količine, način na koji je otpad odložen i procijenjeni trošak i opis načina planiranog postupanja s otpadom. Fond je u svome pozivu za prijavu lokacija objavio i obrazac u kojem su gradovi i općine trebale unijeti sve te podatke.
No, za PPK Velebit dobar dio tih podataka je izostavljen, a čak nije navedeno niti da je DIRH izdao rješenje o uklanjanju. S druge strane, primjerice, grad Zagreb prijavio je 12 lokacija, od kojih su tri zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (jedno u vlasništvu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), s ispunjenim svim traženim podacima, ali Vlada nije izabrala niti jedno od njih za državnu sanaciju.
Kada je govorio o zabrani DORH-a, Plenković je vjerojatno mislio na zabranu sanacije koja je, formalno, bila na snazi otprilike od srpnja 2025. do sredine listopada iste godine – što je Vlada i navela u odgovoru na prijedlog za izricanje nepovjerenja.
Zašto je otišao Andrija Mikulić
Iako su opetovano tražili, oporbeni zastupnici od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nisu uspjeli dobiti detaljnije objašnjenje zašto je smijenio bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića.
“Mikulića smo smijenili, kumulativno. Bez ikakve veze sa Gospićem. Zato što više nije imao povjerenje, nije prvi. To smo rekli tada”, kazao je Plenković u odgovoru na jedno od niza slično postavljenih pitanja o smjeni glavnog državnog inspektora.
Što znače “kumulativni” razlozi za smjenu Andrije Mikulića premijer nije objasnio. Treba podsjetiti da je Mikulić smijenjen na sjednici Vlade u studenom 2025. godine – isti dan kada je za njim USKOK izdao uhidbeni nalog zbog sumnje u primanje mita od vlasnika kamenoloma.
I nakon godinu dana iz Vlade nije objašnjeno kako se dogodila ta slučajnost da je smijenjen na dan kada je i uhićen. Pišemo “slučajnost”, jer Vlada ne bi trebala imati informacije za kime će represivni aparat izdati uhidbene naloge.
Plenković je u svojoj obrani točno navodio da u svim proširenjima istraga za odlaganje otpada u Gospiću nema Andrije Mikulića. No, treba reći i da je prvoosumnjičeni u aferi Gospić Josip Šincek na jednom od ročišta na sudu kazao da ga je upravo Mikulić tražio pola milijuna eura mita, što je medijima potvrdio i Šincekov odvjetnik.
Oporba je kod traženja političke odgovornosti Vlade isticala da su za vrijeme Plenkovićeve vlasti sve inspekcije ponovno objedinjene u jednu instituciju te je Plenkovićeva Vlada Mikulića tri puta birala za glavnog državnog inspektora – a posljednji puta 2024. godine. Prije te funkcije, Mikulić je bio istaknuti dužnosnik zagrebačkog HDZ-a, čak i predsjednik Zagrebačke skupštine, u vrijeme kada je HDZ na gradskoj razini koalirao s Milanom Bandićem, a većinu Plenkovićevoj Vladi su držali zastupnici koje je skupio upravo tadašnji zagrebački gradonačelnik.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
