Šest osoba ubijeno je, i šesnaest ranjeno, u pucnjavi na glavnom trgu u Krakovu u subotu, 7. studenoga 2026. godine, u napadu koji je potresao Poljsku. Osumnjičeni 24-godišnji Michał Oksiński, kojeg je policija ranila i uhitila nakon što je iz automobila otvorio vatru u povijesnom središtu grada, preminuo je u bolnici u ponedjeljak.
Šok i žalost zbog tragedije ubrzo su ustupili mjesto sve oštrijoj raspravi o mogućim motivima napadača. Pritom je dodatnu neizvjesnost stvorila činjenica da je o njegovu životu, političkim stavovima i mogućim ideološkim vezama zasad poznato vrlo malo, dok se društvenim mrežama šire brojne nepotvrđene informacije i manipulirane fotografije – koje su se veoma brzo prelile i u domaće digitalno okruženje.
“Michał Oksiński, napadač iz Krakova, nije bio desničarski ekstremist, kako su lijevi mediji i vlada Tuska isprva tvrdili.
Još sinoć sam vam govorio da ovdje nešto smrdi i bio sam u pravu. Izbrisani profili na društvenim mrežama umjesto toga pokazuju radikalnog ljevičara, antifašista i anarho-komunista koji se rugao kršćanstvu i Papi te pozirao s LGBT simbolima.
Ostaje nejasno tko je izbrisao napadačeva dva Facebook računa, budući da su njegovi roditelji i sestra pronađeni mrtvi u stanu. Svo troje imali su rane od vatrenog oružja; premijer Donald Tusk i policija potvrdili su da je napadač najvjerojatnije ubio njih prije nego što se odvezao u Krakow.
Michał Oksiński, napadač iz Krakova, nije bio desničarski ekstremist, kako su lijevi mediji i vlada Tuska isprva tvrdili.
Bio je jedan od onih koji nose palestinske i LGBT zastave!
Ovo su fotografije njegovoih profila prije nego što su se ljevičari pobrinuli da se izbrišu!
Pametnom dosta!“, sadržaj je Facebook posta domaćeg korisnika, objavljenog 9. studenog 2026. godine (arhiviran ovdje).
U post je umetnut kolaž koji se sastoji od nekoliko dijelova: fotografija i snimki zaslona. Masovno se širio među domaćim korisnicima društvenih mreža (1, 2, 3), među kojima je i član stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), psihijatar Herman Vukušić.
U toj su kompilaciji fotografije koje prikazuju osobu u vojničkoj odjeći, s crvenom beretkom i plinskom maskom, koja drži zastavu duginih boja, a pripisuje se Oksińskom. Zatim, fotografija osobe koja leži na asfaltu, navodno Oksiński nakon što ga je policija uhvatila.
U kolažu je i screenshot koji prikazuje Facebook profil pod imenom Michał Oksiński, s fotografijom dugokose osobe i podatkom o 255 prijatelja te navodne stare Facebook objave i komentari. Prikazane su snimke zaslona navodnih objava nastalih prije pet godina.
Jedna prikazuje fotografiju piva uz sliku pape, Poljaka Ivana Pavla II., popraćenu komentarom. Druga prikazuje komentare u kojima se spominju Isus i komunizam, u podrugljivom tonu.
“Izoštravanje” uz pomoć AI-ja
Ovaj kolaž masovno se dijeli na društvenim mrežama, kao dokaz ubojičine političke orijentacije, iako je pojedinim njegovim dijelovima sporna ne samo dokazna vrijednost, nego i autentičnost.
Posebno je sumnjiva fotografija koja se na društvenim mrežama dijeli kao prikaz Oksińskog nakon policijskog uhićenja. Usporedba s kadrom iz videosnimke objavljene na poljskom portalu Wiadomości, te na društvenim mrežama, pokazuje isti prizor: osobu koja leži na asfaltu, u maslinastozelenoj jakni, s crnom kacigom pokraj glave.
Međutim, fotografija koja kruži društvenim mrežama znatno je izoštrenija i prikazuje detalje koje je na videosnimci s terena teško razaznati. Na njoj je lice, zbog kvalitete izvornog kadra i udaljenosti relativno nejasno. Na drugoj fotografiji dobivamo znatno jasniji prikaz očiju, nosa, usana, kose i printa na majici.
To je upravo područje u kojem AI alati za poboljšavanje i izoštravanje fotografija mogu biti problematični. Oni mogu dodati detalje koji nisu dovoljno sadržani u izvornim pikselima na temelju nagađanja i novog iscrtavanja sitnih pojedinosti koje nedostaju na izvornoj, mutnijoj slici.
Stoga se detalji vidljivi na toj verziji ne mogu automatski smatrati vjernim prikazom izvornog prizora. To nam je potvrdio Googleov SynthID alat za detekciju jer je na toj fotografiji prepoznao digitalni potpis povezan s Googleovom umjetnom inteligencijom. Do istog zaključka došao je i poljski fact-checking portal Demagog.
On napominje kako ta fotografija nije vjeran odraz stvarnosti, već hipotetska rekonstrukcija i upozorava kako “korištenje AI-modela na takav način može dovesti do lažnih optužbi usmjerenih na nevine ljude”.
Screenshotovi nepotvrđeni
U subotu je, prema izvještaju tamošnje policije, oko 15 sati u blizini glavnog trga u Krakovu, muškarac koji se kretao automobilom pucao na slučajne prolaznike. Počinitelja su ustrijelili i priveli, a potom prevezli u bolnicu.
Navečer su u stanu počinitelja, u mjestu Ostrowiec Świętokrzyski, pronađene tri mrtve osobe, za koje se kasnije utvrdilo da su njegovi roditelji i sestra. Pronađeno je više komada oružja, metaka i prigušivača, kako u stanu, tako i u njegovom osobnom vozilu.
Ministar unutarnjih poslova i administracije Marcin Kierwiński rekao je u subotu da sve ukazuje na to da je pucač “imao vrlo, vrlo radikalne stavove” i da je “fasciniran ekstremno desnim ideologijama”.
Kierwińskijeva izjava izazvala je oštre reakcije poljske desnice. Predsjednik oporbene stranke Pravo i pravda (PiS) Jarosław Kaczyński izjavu je nazvao “običnom laži”, a u desno orijentiranim medijima počelo se propitivati tu informaciju.
Ubrzo su društvenim mrežama počele kružiti snimke zaslona navodnog Facebook profila Oksińskog, s objavama iz 2019. i 2021. godine. Na njima se, među ostalim, nalazi fotografija osobe s duginom zastavom, kao i objava s pivom i fotografijom pape.
Materijali su objedinjeni u kolaž koji se dijelio uz tvrdnje da je napadač zapravo bio ljevičar, antifašist i anarhokomunist, a da vlasti pokušavaju prikriti njegovu ideološku pozadinu. Međutim, nije potvrđeno da je Facebook račun doista pripadao Oksińskom, a čak i da je atribucija točna, on je tada imao približno 17-19 godina.
Na temelju tih screenshotova ne možemo zaključiti je li riječ o potpori LGBT+ osobama, političkoj provokaciji ili (ne)promišljenom humoru. Naime, momak istovremeno drži duginu zastavu i nosi crvenu beretku sa snažnom nacionalnom poljskom insignijom – orlom.
Objava s papom i jeftinim poljskim pivom, uz opis “Papa pije Harnaś i totalno ga nije briga. Potpuni chill i utopija”, također nije dovoljna da bismo osobu proglasili ateistom ili pripadnikom neke političke ideologije. Je li to politička pripadnost, antiklerikalni ili naprosto adolescentski humor, teško je reći, posebice jer njegov Facebook račun više nije aktivan.
A što se tiče deaktivacije računa, za što se okrivljuje ili vlasti ili “ljevičare”, postoje također logičnija objašnjenja. Platforme pokušavaju što ažurnije djelovati u ovim slučajevima i rutinski uklanjaju račune osumnjičenih za masovnu pucnjavu.
Zastava Gadsdena i stranice o Breiviku
Dok internetski istražitelji politički profil Michała Oksińskog pokušavaju rekonstruirati iz fotografija i Facebook objava starih pet godina, državno odvjetništvo u njegovom je domu pronašlo i nešto opipljivije: veliku zastavu sa zmijom na žutoj pozadini.
Tijekom brifinga za novinare u ponedjeljak, glasnogovornik Državnog odvjetništva Przemysław Nowak, upitan je o posrednim dokazima koji bi mogli ukazivati na motiv počinitelja napada u Krakovu. Rekao je kako su tijekom potrage u obiteljskom stanu Oksiński istražitelji pronašli zastavu Gadsdena.
Istaknuo je da je to povijesna zastava iz 18. stoljeća iz Sjedinjenih Američkih Država. Na takvim zastavama zmija je prikazana sklupčana u loptu i spremna za napad, a ispod nje je natpis “Don’t Tread on Me” (“Ne gazi po meni“).
Trumpov pristaša drži Gadsdenovu zastavu i razbija prozor šakom iznutra zgrade Kapitola nakon što je provalio u nju 6. siječnja 2021. u Washingtonu, DC. Fotografija: Jon Cherry/Getty Images/AFP
“Ova zastava nije povezana s nekim ekstremizmom na uobičajen način, koristi se u različite svrhe”, naglasio je. Primijetio je da je slika takve zmije, između ostalog, na jednom od albuma Metallice i da jedna od njihovih pjesama nosi naslov “Don’t Tread on Me“. Inzistirao je na tome da je prerano kategorički govoriti o motivima, inspiraciji ili ideologiji počinitelja.
Točno je da zastava potječe iz razdoblja Američke revolucije i da je izvorno predstavljala otpor britanskoj vlasti. No, danas njome barjaktare različite skupine: libertarijanci i protivnici prekomjernog državnog uplitanja, američki konzervativci, zagovornici prava na posjedovanje oružja te pojedini desničarski i krajnje desničarski pokreti.
Zastava Gadsdena pojavljivala se u SAD-u na raznim političkim prosvjedima, poput onih koji se protive ograničenjima vlasništva oružja i protive pravilima uvedenim 2020. radi suzbijanja širenja koronavirusa, a bile su itekako vidljive i 6. siječnja 2021. godine usred juriša Trumpovih pristaša na Kapitol.
Posjećivao internetske stranice o Breiviku
U utorak, 10. studenog, poljski je ministar pravosuđa, Waldemar Żurek, izašao s novim podatkom: napadač koji je ubio šest osoba na krakovskom trgu posjećivao je web-stranice o norveškom masovnom ubojici Andersu Behringu Breiviku.
“Postoji vrlo jaka nit desnog ekstremizma. Sada mogu potvrditi neke informacije jer služba ima pristup računalu počinitelja. Doista, možete vidjeti posjet stranicama koje su pokrivale Andersa Breivika, desničarskog ekstremista koji je počinio dramatičan masakr na otoku Utoya”, rekao je Żurek.
Dodao je da istražitelji također analiziraju predmete koji su pronađeni kod napadača, uključujući Gadsdenovu zastavu: “Ova zastava s žutom pozadinom i čegrtušom, to također daje službama i tužitelju neki signal. Vrlo dobro znamo da je tijekom napada na Kapitol bilo dosta takvih zastava. Međutim, sama prisutnost ove zastave ne određuje stavove njezina vlasnika”.
Zaključno, kolaž koji se masovno dijeli društvenim mrežama sadrži niz neprovjerenih, a u pojedinim slučajevima i neautentičnih materijala. Nije potvrđeno da Facebook profil s kojeg potječu snimke zaslona pripada Michału Oksińskom, upitno je podrijetlo pojedinih fotografija, a fotografija osobe koja navodno prikazuje napadača nakon uhićenja naknadno je obrađivana umjetnom inteligencijom. Ni fotografija s duginom zastavom ni objava s pivom i slikom pape ne predstavlja vjerodostojan dokaz njegove lijeve političke orijentacije – a to je suprotno onome što dosad znaju i potvrđuju nadležne institucije. One, uz ograde da zaključci nisu konačni, sumnjaju na utjecaj desnog ekstremizma.
