Korisnik Facebooka 10. studenog na svom profilu objavio je post (arhivirano ovdje) u kojem tvrdi da je u Ozempicu – lijeku koji proizvodi farmaceutska kompanija Novo Nordisk, a namijenjen je liječenju šećerne bolesti tipa 2 – “nađena nanotehnologija”.
“Nanotehnologija nađena u Ozempicu. Crni šeširi vlasnici istoga”, navedeno je u postu koji dijele i komentiraju drugi korisnici.
Navod da je u Ozempicu “nađena nanotehonologija” nije točan.
Sastav Ozempica
Prema dostupnoj službenoj dokumentaciji, u sastavu Ozempica nisu navedene nanočestice, nanokapsule niti druge nanotehnološke komponente.
Aktivna tvar lijeka je semaglutid, biotehnološki proizveden i kemijski modificiran peptidni analog ljudskog hormona GLP-1. Prema dokumentaciji Europske agencije za lijekove (EMA), injekcijska olovka koja već sadržava određenu količinu Ozempica i spremna je za primjenu u sastavu sadrži semaglutid kao aktivnu i propilenglikol kao pomoćnu tvar, zatim fenol kao konzervans, dinatrijev fosfat dihidrat kao pufer te vodu za injekcije kao otapalo. U sastavu se također navode klorovodična kiselina i natrijev hidroksid, koji se koriste za podešavanje pH-vrijednosti.
Kako smo spomenuli, aktivna tvar koja se nalazi u Ozempicu kemijski je modificirani peptid, a njegovo djelovanje temelji se na farmakološkim svojstvima semaglutida, ne na primjeni nanotehnologije.
Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Primjena biotehnologije
U proizvodnji semaglutida primijenjena je biotehnologija, odnosno proizvodnja peptidnog lanca fermentacijom kvasca, nakon čega je molekula kemijski modificirana kako bi dulje i učinkovitije djelovala u organizmu. Kemijska struktura semaglutida detaljno je opisana u deklaraciji lijeka Ozempic objavljenoj u američkoj bazi DailyMed, koju vodi Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a (NLM).
U jedanaestom odjeljku (description) izričito se navodi da je semaglutid analog ljudskog hormona GLP-1, da se peptidni lanac proizvodi fermentacijom kvasca, da je na 26. poziciji lizina dodan hidrofilni poveznik i C18 masna dikiselina te da je na 8. poziciji napravljena modifikacija radi zaštite od razgradnje enzimom DPP-4. U pitanju je, dakle, izravan dokaz primjene biotehnologije u proizvodnji aktivne tvari Ozempica, budući da je za proizvodnju farmaceutski važne molekule korišten živi organizam (kvasac).
U zaključku valja podvući: službena dokumentacija ne pruža nikakvu potvrdu tvrdnji da Ozempic sadržava nanotehnološke komponente. Njegov poznati sastav i način proizvodnje utemeljeni su na biotehnologiji i kemijskoj modifikaciji peptida.






