Ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je većinu glasova na izborima u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, daleko ispred Kršćansko-demokratske unije (CDU) i socijaldemokrata (SPD). Time, međutim, nisu osvojili apsolutnu većinu, nego 39 od ukupno 83 zastupnička mjesta u parlamentu u Magdeburgu, što znači da im nedostaju tri mandata.
Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da stranka radikalnih stavova u nekom dijelu Njemačke osvaja vlast, pogotovo stranka koju optužuju da koketira s naslijeđem nacizma.
Te su optužbe donekle i potvrđene. Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka klasificirao je AfD kao “slučaj sumnje na ekstremno desničarske aktivnosti”, a klasifikaciju je 2024. potvrdio Viši upravni sud u Münsteru. Klasifikaciju AfD-a kao “dokazano ekstremno desničarske” stranke trenutno preispituje Upravni sud u Kölnu.
Budući da AfD-u nedostaju tri mandata za apsolutnu većinu i kontrolu pokrajine, o čemu smo detaljnije pisali ovdje, nagađa se o koalicijskim scenarijima, iako ni njih realno nema puno. Prvenstveno zbog “političkog vatrozida” koji su pokrenule njemačke centrističke stranke kako bi “zaštitile demokraciju”. Radi se o odluci da se odbace koalicije i slični oblici suradnje s AfD-om i socijalističkom Lijevom strankom (Die Linke). Unatoč tome, od prošle su godine zabilježene suradnje demokratskih i krajnje desnih stranaka.
Populističke metode približavanja “običnim ljudima”
Njemački analitičari podsjećaju da je pokrajina Saska-Anhalt jedna od najmanjih njemačkih saveznih država, a jednako tako i siromašna za njemačka standarde. Ona nema velik značaj za ukupni politički život zemlje, a pobjedu AfD-a na ovoj razini novinar Deutsche Wellea usporedio je s pobjedom u Osijeku u odnosu na cijelu Hrvatsku. Uspjehu stranke pridonijele su populističke metode približavanja “običnim ljudima” pri čemu su predizborne skupove zvali “obiteljskim feštama” i “slavljenjem domovine”, kao i obećanja koja se teško mogu ispuniti, pogotovo s pozicije pokrajinske vlade.
Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Josip Juratović, njemački političar, jedini Hrvat u Bundestagu, istaknuo je da je njemačko društvo jako podijeljeno kad je AfD u pitanju i njihove politike izazivaju burne rasprave. Posebnim fenomenom smatra činjenicu da AfD ima potporu među dijelom stanovnika stranog podrijetla. Stranka ima pristaše među strancima – Hrvatima, Srbima, Turcima.
“Oni misle da će AfD po pitanju stranaca stati samo na Siriji i Afganistanu. To je varka. Njihova ideologija je rasistička ideologija. To će prijeći i na Hrvate i na Srbe i na Bošnjake i sve koji su tamo. Neka se ne zavaravaju”, rekao je.
S njim se ne slaže Filip Gašpar, sin hrvatskih gastarbajtera iz Bosne i Hercegovine, rođen u Njemačkoj i član AfD-a koji ne vidi “proturječnost između svojeg hrvatskog podrijetla i odgovornosti” koju osjeća prema Njemačkoj. Gašpar, politički tajnik koji se stranci pridružio 2018. godine, odbacuje etikete o neonacizmu, ali tvrdi da Njemačka zbog “pada kvalitete obrazovanja i općeg osjećaja nesigurnosti” nije više “obećana zemlja”, pogotovo za obitelji s djecom.
Među novim zastupnicima u Saskoj-Anhaltu AfD ima nekoliko kandidata zanimljive prošlosti, donosi Express. 78-godišnji Frank-Ronald Bischoff radio je 12 godina kao visoki časnik Stasija, zloglasne državne sigurnosne službe i tajne policije bivšeg DDR-a. Dva druga kandidata osvojila su mandate iako su pod policijskom istragom zbog navodne uloge u zabranjenoj rasističkoj sekti. U novom sazivu pokrajinskog parlamenta naći će se i osuđivani kradljivac i bivši ovisnik o kokainu Phillipp-Anders Rau koji je svojedobno sudjelovao u pornografskim produkcijama. On se i dalje brani da od tih uradaka nije ostvario financijsku korist.
Vodeći europski političari izrazili su zabrinutost nakon pobjede AfD-a, od španjolskog premijera Pedra Sáncheza, francuskog ministra financija Rolanda Lescurea do talijanskog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija i poljskog premijera Donalda Tuska koji je rekao: “Samo idioti ili izdajnici mogu se radovati trijumfu AfD-a u Njemačkoj.” Podršku pobjedi izrazili su Elon Musk i američki predsjednik Donald Trump, kao i bivši mađarski premijer Viktor Orbán.
Oduševljenje i sporni simboli na TikToku
I dok su reakcije političara uglavnom odmjerene, korisnici društvenih mreža – i u Hrvatskoj, nisu pretjerano birali riječi i nisu se susprezali od salve oduševljenja kao ni od spornih simbola.
Mladi Mostovac Krešimir Rotim objavio je video u kojem kritizira hrvatske medije jer su AfD u tekstovima o izborima nazivali ekstremnim. Pritom preuveličava da su ostavljali dojam da je “AfD hrpa nesuvislih ljudi sa samog ruba društva” i da su ih opisivali kao prijetnju, što je daleko od stvarnosti, smatra Rotim.
Od početka tjedna, nakon nedjeljnih izbora, na hrvatskom su TikToku počele iskakati fotografije i snimke koje slave pobjedu AfD-a. Njemačka i hrvatska zastava spojene emotikonom srca najčešći su prizori koje smo viđali. U jednom videu izmjenjuju se ratne scene uz glazbenu podlogu Daleke obale i pjesme “Why”, a video je pun emotikona – njemačka i hrvatska zastava, srce, šljem i dvije biljarske kugle s brojem osam. Simbol 88, popularan među neonacistima, označava izraz “Heil Hitler” jer je slovo “h” osmo slovo engleske abecede.

Na drugom videu uz fotografije Alice Weidel, Marine Le Pen i Georgije Meloni te natpis “napokon EU ima prave stranke” stoji oznaka 14/88. Broj 14 označava slogan od četrnaest riječi na engleskom jeziku: “We must secure the existence of our people and a future for white children” (“Moramo osigurati budućnost naših ljudi i budućnost za bijelu djecu”). Osmislio ga je David Lane, pripadnik rasističke organizacije The Order.

Na videima smo još uz broj 88 pronašli natpise “Save Europe”, “čestitke iz Hrvatske”, “Njemačka se budi, Europa se budi”… Uz fotografiju Alice Weidel povremeno se ističu poruke poput: “Naš narod na prvom mjestu”, “Stop masovnoj migraciji”, “Kraj socijalnim pogodnostima za migrante”, “Deportacije sada”, “Za sigurnu Europu” i slične. Pojavila se i fotografija lutke koja nalikuje Kenu, ali je ćelava, u bomber jakni, s vojničkim hlačama i crnim čizmama s bijelim žnirancima, a na vratu ima tetovažu “88”. Preko fotografije su ispisani stihovi: “Onu istu našu košulju pripremi, na tavan je stavi, za mene je spremi. Bit će ona opet i sinu po mjeri, kao što je bila mom djedu i meni. ZDS.”
Prema anketi koju je u ponedjeljak objavila njemačka javna televizija ARD, gotovo dvije trećine Nijemaca zabrinuto je zbog izbornih rezultata u Saskoj-Anhaltu. Njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak je rekao da je njegova stranka CDU “uzdrmana do temelja”, no ponovio je da suradnja s AfD-om ne dolazi u obzir. Također, analize anketa među biračima, koje je na dan izbora provela njemačka istraživačka kuća Infratest Dimap, pokazuju da je pitanje migracija imalo tek sporednu ulogu u izbornom odlučivanju građana, a značajnije su bile teme poput socijalne sigurnosti, mira u Europi i gospodarske politike.






