Razotkriveno

Istraživanje o raku u Australiji odnosi se na razdoblje prije pojave cjepiva protiv Covida-19

Ni u istraživanju, a niti u člancima koji o njemu pišu, kao uzrok više stope raka debelog crijeva među Australcima cjepiva se ne spominju.
Foto: Pixabay

Korisnici Facebooka dijele screenshot vijesti s naslovom: “Australija bilježi najviše stope ‘agresivnog’ raka u svijetu: Ne znamo zašto“. Jedan od korisnika naslovu dodaje riječi (arhivirano ovdje): “Iznenađenje, iznenađenje“, a njegovi pratitelji u komentarima sigurni su da su “najviše stope agresivnog raka” posljedica cijepljenja te pišu: “Sad ne znaju, ali su 2021. sve znali“, “Da, baš čudno a imali su najveću procijepljenost…”  Drugi korisnik (arhivirano ovdje) uz isti screenshot stavlja opis od tek dvije riječi: “Cjepivo radi“, a treći (arhivirano ovdje) tvrdi da su najviše stope “agresivnog raka” u Australiji uzrokovala tri faktora, od koji su “prvi i najveći – cjepiva“.

Ukratko, korisnici ili direktno tvrde ili insinuiraju da je tvrdnja iz naslova članka koji objavljuju u vidu screenshota povezana s cijepljenjem. Međutim, to nije točno, u pitanju su neutemeljene tvrdnje i insinuacije.

Istraživanje obuhvatilo podatke do 2020. godine

Naime, istraživanje o kojem govori članak čiji naslov dijele korisnici Facebooka provođeno je od 1990. do 2020. godine, prije nego su u Australiji prvi put primijenjena mRNA cjepiva. U članku objavljenom 28. svibnja ove godine na Yahoo News navodi se da je “profesor Mark Jenkins, voditelj Jedinice za rak debelog crijeva na Sveučilištu u Melbourneu, rekao da je u posljednjih 30 godina više od 28.000 osoba mlađih od 50 godina u Australiji dijagnosticirano s rakom debelog crijeva”.

U tom se članku navodi i ovo: “”Australija bilježi zabrinjavajući rast slučajeva jednog od najagresivnijih karcinoma kod mlađih ljudi, a stručnjaci priznaju da još ne znaju što dovodi do toga. Iako se bilježi ukupni pad stopa raka debelog crijeva, slučajevi među Australcima ispod 50 godina ubrzano rastu, a istraživači upozoravaju o ‘tihom porastu’ smrtnosne bolesti među mladim odraslim osobama”. Iako se u tom članku navode neki mogući uzroci toga rasta, cjepivo se ne spominje niti jednom.

U člancima i istraživanju se kao uzrok ne navode cjepiva

Opširnije o tome, također 28. svibnja, piše Guardian, u članku pod naslovom “Stope raka debelog crijeva u Australiji među osobama mlađima od 50 godina najviše su na svijetu. Znanstvenici se pitaju je li za to kriv crijevni mikrobiom”. U Guardianovom članku jasno se navodi da je “istraživanje, koje je vodilo Sveučilište u Melbourneu, analiziralo vladine podatke o svim dijagnozama raka debelog crijeva (poznatog i kao kolorektalni karcinom) u Australiji od 1990. do 2020. godine”.

“Izvanredni profesor Dan Buchanan, jedan od autora rada objavljenog na medRxivu, rekao je da vodeće svjetske stope ranog raka debelog crijeva u Australiji ‘nisu zlatna medalja kojom se valja ponositi’. (…) Iako se porast pretilosti, dijabetesa i sjedilačkog načina života smatra mogućim uzrocima povećanja učestalosti, Buchanan kaže kako su on i drugi istraživači posebno zainteresirani za ulogu crijevnog mikrobioma”, navodi se u članku Guardiana.

Profesor Buchanan ističe da znanstvenici vjeruju da “promjene u načinu prehrane omogućuju štetnim bakterijama da koloniziraju naša crijeva, što onda doprinosi razvoju značajnog broja slučajeva ranog raka debelog crijeva”. Niti u članku Guardiana se niti na jednom mjestu kao mogući uzrok tom trendu ne navode cjepiva.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Samo istraživanje o kojem govore spomenuti medijski članci naslovljeno je: “Dobno specifični trendovi učestalosti tumora debelog crijeva, crvuljka i anusa prema histološkom podtipu u Australiji od 1990. do 2020.: analiza vremenskih serija temeljena na populaciji”. Već iz naslova, dakle, jasno je da je 2020. zaključna godina na koju se odnose podaci. U isto vrijeme, prva primjena cjepiva protiv COVID-a u Australiji zabilježena je u veljači 2021. godine. Također, niti u tom znanstvenom članku cjepiva se niti jednom ne spominju, dok se Covid-19 spominje spominje samo u natuknici o procjeni Svjetske zdravstvene organizacije o povećanoj smrtnosti vezanoj uz pandemiju Covida-19. No, u tekstu istraživanja se ne navodi kako je ta povećana smrtnost povezana s cjepivom.

Zaključno, mRNA cjepiva, kao ni druga cjepiva, dakle, ni na koji način ne mogu se povezati s rezultatima istraživanjima te tvrdnje i insinuacije da je do porasta slučajeva raka debelog crijeva u Australiji došlo zbog masovnog cijepljenja protiv koronavirusa ocjenjujemo neutemeljenima i neistinitima, a statuse u kojima se to spominje netočnima.
Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.