U siječnju ove godine Hrvatska poštanska banka (HPB) je na poziciji specijalista za investicijsko bankarstvo zaposlila Jasnu Krpanec Bilić. Riječ je o supruzi predsjednika uprave tvrtke APIS IT Saše Bilića. APIS IT je jedna od najvećih softverskih tvrtki u Hrvatskoj koja je od kraja prosinca 2023. godine u stopostotnom vlasništvu države. Prethodno je 51 posto tvrtke bilo u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske, a 49 posto u vlasništvu Grada Zagreba.
Da se nakon gotovo 17-godišnje karijere u Zagrebačkoj banci zaposlila u HPB-u, koja je 77 posto direktno ili indirektno u vlasništvu Republike Hrvatske, Krpanec Bilić je potvrdila sama u objavi na svom LinkedIn profilu na kojem se zove Jasna K. Objavu o novom poslu na poslovnoj mreži “lajkao” je, naravno, i njen suprug.
Na tom profilu Krpanec Bilić je navela i kako je već u lipnju promijenila poziciju unutar banke te je sada na radnom mjestu vodeći specijalist za razvoj maloprodajnog poslovanja.
Na popisu zaposlenih navedeno je 45 ljudi – ali ne i Bilićeva supruga
HPB redovno objavljuje popise zaključenih eksternih natječaja. U tim popisima detaljno se navode imena, prezimena i stručna sprema ljudi koje su zaposleni u toj banci u većinskom državnom vlasništvu. Uz to objavljuju i naziv radnog mjesta na koje su primili odabrane kandidate, radnu jedinicu u kojoj će raditi unutar banke te informaciju o trajanju natječaja na kojima su zaposleni.
Na posljednjem popisu (arhiviranom ovdje), objavljenom 3. ožujka ove godine uz čak 45 imena i prezimena odabranih kandidata (unutar sedam sektora i jednog ureda) iz nekog razloga nedostaje ono Bilićeve supruge. Tako je nepoznanica kada je točno i u kojem sektoru/uredu HPB-a zaposlena.
Iz njene objave na LinkedIn profilu jasno je samo da je to bilo od siječnja. Dakle, natječaj za radno mjesto specijalista za investicijsko bankarstvo je trebao biti raspisan ranije, u prosincu. Čak i da se radilo o natječaju raspisanom početkom siječnja, pa da je na navedenu poziciju primljena krajem tog mjeseca, objavljeni popis eksplicitno u naslovu ističe da su na njemu zapošljavanja unutar posljednja dva mjeseca.
Otkrivaju tuđe podatke, ali ne i one vezane uz Krpanec Bilić
HPB smo stoga prvo pitali da nam otkriju kada su točno zaposlili Jasnu Krpanec Bilić te na koje radno mjesto. Tražili smo i iznos njene bruto plaće za to radno mjesto (iz imovinske kartice njenog supruga vidljivo je da je u Zagrebačkoj banci imala neto plaću u iznosu od 1587 eura), poveznicu na raspisani natječaj te informaciju koliko je kandidata pristupilo testiranju za to radno mjesto.
Iz banke su nam ubrzo odgovorili “kako sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), Banka nije ovlaštena dijeliti s trećim osobama informacije” koje smo zatražili “s obzirom na to da je riječ o osobnim podacima te da osobni podaci zaposlenika u Banci predstavljaju poslovnu tajnu”.
HPB smo potom pitali da nam objasni što je točno sporno u našem upitu. Odgovorili su kako je sukladno čl. 4. st. 1. Opće uredbe o zaštiti podataka “osobni podatak” svaki podatak koji se odnosi na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. “Svi podaci koji se tiču konkretnog zaposlenika, a koje HPB obrađuje kao voditelj obrade, smatraju se osobnim podacima”, naveli su.
Zanimljivo je pak primijetiti kako ista ta banka nema problema s redovnom objavom dijela podataka ostalih odabranih kandidata na svojim korporativnim stranicama – a za koje su se u slučaju supruge predsjednika uprave državne softverske tvrtke pozvali na GDPR.
“Zapošljavamo i putem drugih kanala”
Iz HPB su nam tada otkrili i kako oni ne podliježu Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi te da popunjavanje radnih mjesta putem javnog natječaja nije obvezno. Dakle, iako je Hrvatska poštanska banka jedina banka u državnom vlasništvu, nije javna ustanova niti je osnovana posebnim zakonom pa se stoga na nju ne primjenjuje spomenuta uredba.
Kao komercijalno društvo (dioničko društvo), HPB zapošljava držeći se Zakonu o radu. Doduše, na svojim korporativnim stranicama HPB ipak ima niz objava o raspisanim natječajima – ali među njima nema onoga Bilićeve supruge.
Kada smo ih u trećem upitu pitali zašto na posljednjem popisu odabranih kandidata nije navedena Krpanec Bilić odgovorili su kako se “zapošljavanja u HPB-u provode i putem drugih kanala osim javnih natječaja” te da banka “u tim slučajevima nije u obvezi objavljivati informacije o rezultatima zapošljavanja”.
Tako ostaje nejasno zašto je baš kod Krpanec Bilić napravljen izuzetak od ostalih koji su, kako je vidljivo iz tabela koje redovno objavljuju, također zaposleni na poziciji specijalista unutar HPB-a (što joj je bilo u opisu prvog radnog mjesta unutar te banke). Uz to, takva praksa netransparentnosti budi sumnju da se to zapošljavanje namjerno željelo sakriti od javnosti.
Nakon šest mjeseci je zaposlena na drugom radnom mjestu
Kako smo napisali u uvodu teksta, Bilić Krpanec je već nakon šest mjeseci (što bi bilo odmah nakon isteka probnog roka – ako ga je u ugovoru bilo) s pozicije specijalista za investicijsko bankarstvo prebačena na poziciju vodećeg specijalista za razvoj maloprodajnog poslovanja.
Doduše, prema njenom LinkedIn profilu, Krpanec Bilić je radeći u Zagrebačkoj banci promijenila četiri pozicije koje također, (barem prema opisima koje je sama navela) nemaju previše sličnosti. Otkako radi u HPB-u za prvo te sada drugo radno mjesto nije navela nikakve detalje o tome što točno spada u njene radne zadatke.
Tvrtka kojoj je na čelu suprug Bilić Krpanec surađuje s HPB-om
Krajem rujna prošle godine javnost je pak putem objave na korporativnim stranicama APIS IT-a mogla doznati kako je HPB postala novi korisnik APIS IT-ovog podatkovnog centra.
“Iznimno nam je drago što je i Hrvatska poštanska banka, kao kuća s kojom surađujemo dugi niz godina, prepoznala visoku razinu sigurnosti i dostupnosti koju osiguravaju podatkovni centri APIS IT-a i tako se pridružila nizu financijskih ustanova koje već koriste naše usluge”, istaknuo je direktor APIS IT-a Saša Bilić u objavi za medije.
“Za ovaj velik, uspješan pothvat zaslužni su svi članovi tima Banke kao i pružatelj usluga novog podatkovnog centra, višegodišnji poslovni partner HPB-a APIS IT, s kojim je ostvarena izvrsna suradnja. Realizacija projekta preseljenja podatkovnog centra te daljnje ulaganje u mrežnu infrastrukturu predstavljaju iznimno važan iskorak u nastavku uspješne digitalne transformacije Hrvatske poštanske banke“, istaknuo je pak Josip Majher, član Uprave HPB-a.
Nekoliko mjeseci nakon te uspješno ostvarene migracije HPB-ovog sustava u podatkovni centar APIS IT-a, u HPB je pak uspješno “drugim kanalima” migrirala supruga čelnika APIS IT-a.
Index.hr otkrio da Bilić nije upisao posudbu u imovinsku karticu
Što se tiče Saše Bilića, inače člana HDZ-a, Indexov istraživački novinar Ilko Ćimić je u travnju objavio članak u kojem je otkrio kako je taj šef državne tvrtke lani posudio 400 tisuća eura koje je od početka ove godine, po ugovoru, trebao vraćati sa zakonskim zateznim kamatama, a koju nije unio u imovinsku karticu.
“Ta posudba upisana je u zemljišne knjige, i to kao teret na nekretninama šefa APIS-a, ali nije prijavljena u imovinsku karticu iako je morala biti”, naveo je Ćimić u tekstu. Navodi se i kako je Bilić novac posudio od brata, digitalnog dizajnera koji radi u jednoj marketinškoj agenciji. Obojica su, tvrdi Index.hr, potpisali ortačku ugovor prema kojem Bilić daje nekretnine, a njegov brat novac za projekt izgradnje nekretnina na Pagu.
Iako je Bilićev odvjetnik portalu tvrdio kako ne postoji obveza evidentiranja bilo kakve financijske obveze u imovinskoj kartici “budući da se radi o ugovornom odnosu koji predviđa ulaganja i obveze koje nastaju tek u kasnijim fazama projekta kada se ispune određeni uvjeti”, Ćimić objašnjava kako je ta posudba evidentirana kroz zemljišne knjige te stoji kao teret na dvije Bilićeve nekretnine na Pagu i u Tribunju te je tako morala biti upisana u imovinsku karticu.
Ćimić je u tom članku napisao i kako im Bilić nije znao objasniti odakle mu novac za kupnju dvije nekretnine u posljednje dvije godine, s obzirom na to da nema kredita, štednja mu se nije mijenjala, a posuđenim novcem nije kupovao.
