„A tko kaže da ove reforme do sada nisu bile prave? Nemojte mi te floskule da su procesi 20 godina i da se zdravstvo urušava. Uloženo je toliko novca u mojim mandatima u zdravstvo, u pravosuđe, promijenjeni su svi zakoni, dostupnost zdravstvenih usluga, brže završavanje predmeta na sudovima… Postoji cijela statistika. S te strane, sve načelne, paušalne floskule koje se bacaju u eter nisu uopće takve da bi se bavio odgovorima na njih,“ kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade odgovarajući na upit novinarke o tome kada ćemo dočekati prave, a ne kozmetičke reforme zdravstva i pravosuđa te njenu opasku o listama čekanja i dugotrajnim sudskim postupcima.
Kako reforma zdravstvenog sustava u mandatima Plenkovićevih vlada nije provedena pokazuje, između ostalog, rastući dug zdravstva prema veledrogerijama.
Vlada je prošli tjedan prihvatila rebalans državnog proračuna za tekuću 2025. godinu kojim je, među ostalim, Ministarstvu zdravstva proračun povećan za oko 154 milijuna eura (Vlada, točka 2.), a ta će se sredstva uglavnom iskoristiti za podmirenje dugova zdravstvenog sustava prema veledrogerijama koje su početkom rujna upozorile na ponovni rast dugovanja zdravstvenog sustava zbog čega u pitanje dolazi i opskrba sustava lijekovima.
“Ministarstvo zdravstva uspjet će sanirati goruće dugove prema veledrogerijama”, izjavila je Irena Hrstić, ministrica zdravstva nakon što je Vlada prihvatila rebalans ovogodišnjeg proračuna (1, 2). Prema ranijem planu Vlade, proračun Ministarstva zdravstva u tekućoj godini trebao je iznositi 4,83 milijarde eura, a novim planom taj je iznos povećan na 4,98 milijuna eura.
“Ne možemo standardno govoriti o proračunskim dobitnicima i gubitnicima, ali ako govorimo o plusu Ministarstva zdravstva, to podrazumijeva rasprave i dogovore oko dugova veledrogerija o kojima smo govorili prije jedno mjesec dana”, navela je Hrstić, napominjući kako je njezino ministarstvo ostvarilo određene uštede i to primarno po onim projektima za koje ne očekuju da će biti realizirani do kraja godine, nego im se prebacuje financiranje na sljedeću godinu.
Dug prema veledrogerijama do zadnjeg dana srpnja dosegao više od 730 milijuna eura
Koncem kolovoza 2025. godine, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je kako je dug bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode, sa zadnjim danom srpnja, dosegnuo više od 730 milijuna eura, od čega je više od 550 milijuna eura dospjelih i neplaćenih obveza.
„Samo u srpnju je dug na mjesečnoj razini (u odnosu na lipanj) porastao za više od 68 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više od prosječnog mjesečnog rasta duga u prvoj polovici godine. Trend takvog rasta duga je zabrinjavajući i neodrživ“, upozorila je Koordinacija veledrogerija pri HUP-u navodeći kako je takav razvoj događaja iscrpio kreditne limite veledrogerija kod banaka te je upitna sigurna i redovita opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima.
„Veledrogerije su do sada, unatoč sve većim problemima nelikvidnosti, činile sve kako bi zdravstveni sustav funkcionirao bez prekida. Međutim, već sada ozbiljno je ugrožena dostupnost lijekova i medicinskih proizvoda pacijentima u hrvatskim bolnicama“, poručili su iz HUP-a dodajući kako produženi rokovi plaćanja i nesigurnost u izvršavanju ugovornih obveza dodatno urušavaju sustav i dovode do prekida dostave lijekova i medicinskih proizvoda u bolnice.
Koliko je ozbiljna situacija ukazuje i to da je Vlada i prije rebalansa ovogodišnjeg proračuna intervenirala te je donijela odluku o isplati 80 milijuna eura namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Dug prema veledrogerijama dobar je pokazatelj reformi provedenih u zdravstvu. Taj dug desetljećima se gomila i sanira, ali ga do sada niti jedna vlada, kao što smo ranije pisali, nije uspjela dovesti u neke razumne okvire ili anulirati.
Zadnja velika eksplozija duga zdravstvenog sektora prema dobavljačima zbila se prije četiri godine kada su dobavljači ozbiljno prijetili zaustavljanjem isporuke lijekova i ostalog medicinskog materijala. Veliki spasitelj zdravstvenog sustava trebao je biti tadašnji ministar zdravstva Vili Beroš koji je trebao reformirati sustav, riješiti dugovanja prema dobavljačima, smanjiti liste čekanja (1, 2, 3). Veliki Plenkovićev reformist zdravstvenog sustava, međutim, uhićen je lani u velikoj korupcijskoj aferi te je protiv njega podignuta optužnica (1, 2).
Iako je prije četiri godine donekle saniran dug prema veledrogerijama, njegovo novo gomilanje nije spriječeno te je, dakle, na kraju srpnja tekuće godine dug dosegnuo visokih 730 milijuna eura.
Smanjenje listi čekanja preko – privatnika
Što se, pak, tiče, lista čekanja nekadašnji ministar zdravstva Beroš „umjetno“ ih je smanjio tako da je privatnicima u zdravstvu proslijeđeno gotovo tri milijuna eura kako bi obradili pacijente koji čekaju dijagnostičke preglede u bolnicama (1, 2, 3).
Efekt te „reforme“ nije dugo trajao te se domaće zdravstvo ponovo našlo u problemu predugih čekanja pacijenata na dijagnostičke preglede.
I aktualna ministrica zdravstva Irena Hrstić problem predugog čekanja pacijenata na preglede u bolničkom sustavu nastavila je rješavati prebacivanjem pacijenata na privatni sustav.
Prema pisanju Jutarnjeg lista (tiskano izdanje, 5. listopada) do kraja godine 12 privatnih zdravstvenih ustanova treba obaviti oko 24 tisuće pretraga za pacijente koji se nalaze na listama čekanja u državnim bolnicama. Prema odluci Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), novi paket dijagnostičko-terapijskih postupaka s privatnim zdravstvenim ustanovama vrijedan je gotovo 1,7 milijuna eura. Upravno vijeće HZZO-a donijelo je odluku o izboru najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za sklapanje ugovora o provođenju dijagnostičko-terapijskih postupaka s ciljem smanjenja lista čekanja u bolnicama.
Kako navodi Jutarnji list, time Ministarstvo zdravstva ponovno pokušava preko privatnika riješiti alarmantno duge liste čekanja. Ugovoreni su dodatni postupci s 12 privatnih zdravstvenih ustanova koje su se javile na natječaj za devet ključnih pretraga – od magnetske rezonance i CT-a, preko ultrazvuka srca, štitnjače i abdomena do color dopplera arterija i vena gornjih i donjih ekstremiteta, UZV-a dojki, lokomotornog sustava te karotida i vertebralnih arterija.
Zaključno, rastući dug zdravstvenog sustava, kao i liste čekanja, pokazuju kako reforma zdravstva nije provedena. HUP je upozorio da je koncem srpnja dug zdravstva prema veledrogerijama dosegnuo više od 730 milijuna kuna, od čega je dospjelo više od 550 milijuna eura. Zbog toga su Ministarstvu zdravstva osigurana dodatna sredstva rebalansom proračuna za 2025. godinu. Osim toga, do kraja godine 12 privatnih klinika preuzet će dio dijagnostičkih bolničkih pregleda kako bi se smanjile bolničke liste čekanja -za što je osigurano 1,7 milijuna eura.
