Slajdovima nebodera uz obalu u obnovljenoj Gazi te mapama koje prikazuju faze izgradnje novih rezidencijalnih i industrijskih područja, novi Odbor za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa započeo je s radom.
„Bit ćemo vrlo uspješni u Gazi. To će biti dobra stvar za gledati“, kazao je Trump okupljenima na bizarnom skupu potpisivanja svojevrsne nove „Povelje UN-a“ na kojem se – unatoč prisustvu brojnih svjetskih lidera na godišnjem Svjetskom ekonomskom forumu koji se ovog tjedna održao u Davosu – okupilo manje od 20 čelnika, uglavnom s područja Latinske Amerike, Bliskog istoka i Azije.
Od europskih, najnovijoj američkoj inicijativi odazvao se samo mađarski premijer Viktor Orban i predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatio je sudjelovanje njegove zemlje u Odboru, iako mu nisu po volji svi drugi sudionici, ali ovaj osumnjičenik Međunarodnog kaznenog suda nije bio prisutan na svečanosti u Davosu.
„Ja sam u srcu nekretninski čovjek, a sve je lokacija. Pa sam rekao: ‘Pogledajte ovu lokaciju na moru i što ona može predstavljati za tolike ljude“, kazao je ushićeni Trump.
Prikazane mape pokazuju zone rezervirane za obalni turizam, rezidencijalna područja, industrijski kompleks, kao i parkove i sportske objekte te faze izgradnje.
Trump kao doživotni predsjednik Odbora
Trumpov Odbor za mir temelji se na prethodno odobrenom Odboru za mir u Gazi kojem je u studenom UN potvrdio mandat za nadgledanje postignutog primirja. Trump ga je očito odlučio proširiti na tijelo koje bi se trebalo baviti globalnim konfliktima tako da naposljetku naraste u svojevrsnu zamjenu UN-u.
Prema tekstu Povelje kojeg je još 18. siječnja, nakon što je izraelski premijer Netanyahu dobio poziv u Odbor za mir, objavio Times od Israel, a slične informacije objavljuju i američki mediji, u Povelji se Gaza više ne spominje. U članstvo se može doći isključivo na poziv Amerike. Članstvo traje tri godine, a duže mogu ostati one zemlje koje uplate više od milijarde dolara.
U potpisanoj Povelji izrijekom se navodi kako će „Donald J. Trump biti inauguralni predsjedavajući Odbora za mir, kao što će biti i inauguralni predstavnik SAD-a“.
Predsjedavajući ima ekskluzivne ovlasti stvaranja, modificiranja ili raspuštanja drugih tijela potrebnih za izvršavanje misije Odbora. Predsjedavajući će sam odrediti svog nasljednika, a može biti zamijenjen samo ako se sam dobrovoljno povuče ili dođe do nesposobnosti za obavljanje posla, o čemu će odlučiti tajno glasanje Izvršnog odbora.
Bijela kuća je pojasnila da se u osnivačkom Izvršnom odboru nalaze državni tajnik SAD-a Marco Rubio, posebni izaslanik Steve Witkoff, Trumpov zet Jared Kushner, bivši britanski premijer Tony Blair i predsjednik Svjetske banke Ajay Banga.
Trump je pozive navodno poslao na 60 adresa, ali odaziv je ispao skroman.
Zanimljiv je i tajming inicijative. Još prošlog vikenda Trump je konstatirao da s obzirom na to da mu nije dodijeljena Nobelova nagrada za mir, on više „nije zainteresiran samo za mir“.
Uslijed zabrinutosti za budućnost Grenlanda, na koji su NATO saveznici bili poslali simbolične snage, norveški premijer Jonas Gahr Støre je, u svoje i u ime finskog predsjednika Alexandera Stubba, poslao poruku u kojoj Trumpa moli za deeskalaciju i traži poziv utroje. Od Trumpa je dobio pismo sljedećeg sadržaja:
“Dragi Jonas, uzimajući u obzir da je vaša država odlučila ne dati mi Nobelovu nagradu za mir zbog zaustavljanja osam ratova i više, sad ne osjećam obavezu misliti isključivo o miru, iako ću tome uvijek težiti, sada mogu razmišljati o tome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Države”.
Američki predsjednik nije svjestan da norveška vlada nema ništa s tim, već da nagrade dodjeljuje neovisni Nobelov komitet.
I na otoku i u Danskoj odvili su se masovni prosvjedi protiv američkog preuzimanja Grenlanda. Europljani su redom stali uz Dansku, poručujući kako se o sudbini tog otoka trebaju dogovoriti Grenland i Danska, Europska unija zaprijetila je otkazivanjem trgovinskog sporazuma koji je prošle godine dogovoren sa SAD-om – ali je Trump s druge strane Atlantika inzistirao da će Amerika Grenland staviti pod svoje vlasništvo. Sa zebnjom se stoga očekivao dolazak američkog predsjednika u Davos gdje je u srijedu održao nepovezani govor pun samohvale (u kojem je višekratno umjesto Grenlanda spominjao Island), ali je izgovorio ipak da Amerika neće vojnom silom preuzeti Grenland.
Nakon toga je održan sastanak Trumpa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea na kojem se priča iznenada promijenila – američki predsjednik odjednom je zadovoljan s osiguranjem koje nudi NATO. Podsjetimo, Amerikanci imaju svoje vojnike na Grenlandu i sada, kao i raniji dogovor s danskom vladom da na otok rasporede koliko god trupa žele.
Pozvani i Rusija i Kina
Trump je u Odbor pozvao i ruskog predsjednika Vladimira Putina, bez obzira na njegovu agresiju na susjednu Ukrajinu. Putin mu je zahvalio i rekao da će razmisliti, a dojam da ga cijela priča nasmijava je prijedlog da u ime članarine od milijarde dolara SAD uzme rusku imovinu zamrznutu u Americi u visini traženog iznosa.
U Odbor je pozvana i Kina i odgovorila je da će razmisliti.
Trump je za jednu zemlju već i povukao poziv – za Kanadu. Zbog ljubomore što je govor kanadskog premijera Marka Carneya bio najzapaženiji ili zbog onog što je u tom govoru rekao, Trump je ustvrdio da ga ne želi u Odboru.
Svaki dan shvaćamo da živimo u eri suparništva velikih sila. Da poredak utemeljen na pravilima blijedi. Da jaki čine što mogu, a slabi trpe ono što moraju, ali to ne mora biti tako, i zemlje srednje veličine trebale bi imati svoj glas, okupljen oko vrijednosti. Moćni imaju svoju moć. Ali i mi imamo nešto – sposobnost da prestanemo glumiti, da imenujemo stvarnost, da gradimo snagu kod kuće i da djelujemo zajedno, poručio je Carney.
Europske odbijenice
Europljani su uglavnom odbili ulazak u Trumpovu alternativu UN-u.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron navodi da Povelja ide dalje od okvira za Gazu i postavlja ozbiljna pitanja, naročito u odnosu na načela i strukturu Ujedinjenih naroda, a koje se, kako kaže, ne može dovoditi u pitanje. Nakon takve reakcije, Trump je odmah priprijetio carinama od 200 posto na uvoz španjolskih šampanjaca.
Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper rekla je kako je brine moguće sudjelovanje Vladimira Putina koji ne pokazuje nikakav interes za mir u Ukrajini.
Da se neće priključiti objavile su i Norveška, Švedska i Belgija, a i Italija je odgovorila kako bi to bilo protivno njihovom ustavu.
Među onima koji su jasno odbili je i nama susjedna Slovenija.
Međunarodni poredak, u kojem su Ujedinjeni narodi igrali središnju ulogu, služio je Sloveniji, cijeloj Europi i šire, tako da smo desetljećima živjeli u miru, naglasio je premijer Robert Golob, dodavši kako ga brine rizik razgradnje poretka Ujedinjenih naroda. Takav odbor premašuje ono što bismo željeli kao suverena država, zaključio je.
A kakva će biti pozicija Hrvatske?
Hrvatski premijer Andrej Plenković za sada se očitovao samo dvosmislenom izjavom na X-u, poručivši kako Hrvatska trenutačno razmatra pravne i druge aspekte prijedloga te će se konstruktivno uključiti u daljnje razgovore s američkim i europskim partnerima. Vlada se trenutačno izvlači na proceduru za koju zapravo nije jasno kako bi trebala izgledati s obzirom na to da je riječ o međunarodnom aktu koji nije prošao neki standardni postupak. Nadajmo se da je to samo radi dobivanja na vremenu, kako se ne bi prenaglo narušili odnosi sa SAD-om.
Priopćenjem je reagirao i predsjednik Zoran Milanović, pozvavši Vladu na hitne konzultacije.
Stav RH o pozivu da pristupi Odboru za mir mora biti usuglašen između Predsjednika Republike i Vlade prije donošenja bilo kakve odluke, imajući u vidu da je Odbor za mir uspostava nove međunarodne organizacije; da Vlada RH trenutačno procjenjuje pravne i druge aspekte prijedloga; da Vlada RH ni na koji način nije konzultirala Predsjednika Republike niti tražila njegov stav o pozivu Republici Hrvatskoj da pristupi Odboru za mir; da bi po Ustavu predsjednik RH i Vlada trebali surađivati u oblikovanju i provođenju vanjske politike, priopćili su iz Ureda predsjednika, pozivajući na konzultacije kako bi raspravili sve relevantne informacije i dosadašnje poteze Vlade vezane uz poziv RH da pristupi Odboru za mir.
Samostalno odlučivanje Vlade, u ime Republike Hrvatske, bilo bi protivno Ustavu – stoji u priopćenju iz Ureda predsjednika Milanovića.
Otvara se tako i mogućnost novog fronta između Plenkovića i Milanovića.
