Percepcija izloženosti dezinformacijama kod građana u porastu je u cijeloj Europskoj uniji, pokazuje najnoviji izvještaj Eurobarometra za 2025. godinu.
Više od trećine ispitanika u EU-u (njih 36 %) rekli su da su “često” ili “vrlo često” izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima, a usporedbe radi – 2022. taj postotak je iznosio 22. Svega 12 % njih kazalo je da se osjećaju sigurnima u prepoznavanju dezinformacija.
Kakva je percepcija Hrvata o dezinformacijama?
Kada govorimo o podacima Eurobarometra, važno je napomenuti da istraživanje mjeri percipiranu izloženost dezinformacijama, a ne provjerene ili stvarne slučajeve, ističe Euronews. Ispitanici su izvijestili o onome što su smatrali dezinformacijama, ali istraživanje nije provjeravalo točnost sadržaja s kojim su se susreli niti potvrđivalo je li on stvarno netočan.
Kada se kombiniraju odgovori “vrlo često“ i “često“, percipirana izloženost dezinformacijama i lažnim vijestima kreće se od 26 posto u Finskoj i Njemačkoj do 57 posto u Mađarskoj.
Više od polovice ispitanika ima takvu percepciju u Rumunjskoj (55 %) i Španjolskoj (52 %).
Udio je bio iznad 40 posto u Bugarskoj (48 %), Luksemburgu (45 %), Malti (45 %), Grčkoj (43 %), Cipru (42 %) i Irskoj (42 %).
Što se pak Hrvatske tiče, 13 % ispitanika je reklo da su izloženi dezinformacijama “vrlo često”, a 25 % “često”, što nas dovodi do 38 % u zbroju.
Koji je vodeći tip prijevara u Hrvatskoj?
Premda se pojam dezinformacija odnosi na širi spektar, da se građane obilato vara i radi pokušaja ostvarenja financijske koristi pokazuju podaci iz izvještaja Nacionalnog CERT-a (krovno tijelo u sklopu CARNET-a zaduženo za prevenciju, otkrivanje i rješavanje računalno-sigurnosnih incidenata) za 2025. godinu. To je tijelo u 2025. godini zabilježilo ukupno 1 513 kibernetičkih incidenata, što predstavlja povećanje od oko 35,9 % u odnosu na 2024. godinu. S tim da treba napomenuti da se broj obrađenih incidenata odnosi isključivo na one za koje je Nacionalni CERT zaprimio prijavu ili ih je otkrio vlastitim aktivnostima.
Najzastupljeniji tipovi incidenata u protekloj godini bili su phishing napadi (32 %), neželjene poruke u što spada spam i scam (19 %), ostale vrste financijski motiviranih prijevara (18 %) te napadačka infrastruktura (12 %).
Prema podacima CERT-a koji su, za razliku od percepcije istraživane u slučaju Eurobarometra, egzaktni – vodeći tip prijevara u Hrvatskoj jest phishing, što je u skladu s trendom iz prošlih godina.
Najizraženija promjena, ističe se u priopćenju CERT-a, zabilježena je u kategoriji “Ostale vrste financijski motiviranih prijevara“, gdje je broj incidenata porastao s 12 na 277. Riječ je o incidentima poput sextortion prijevara (iznuda ili ucjena na temelju seksualnog sadržaja), lažnih internetskih trgovina, “work from home“ prijevara (lažna ponuda za zaposlenje čiji je cilj iskoristiti tražitelje posla kako bi im se ukrao novac ili osobni podaci) i investicijskih prijevara. Ovakvi podaci potvrđuju da se napadači sve češće okreću modelima prijevara usmjerenima na ostvarivanje financijske dobiti.
Najveći porast broja incidenata (prijevara) dogodio se u svibnju i rujnu prošle godine. “Svibanjski porast povezan je s povećanim brojem phishing kampanja, među kojima su najčešće prijavljivane kampanje koje imitiraju odvjetnička društva s malicioznim privitcima, phishing kampanje koje oponašaju sustav e-Dozvola te smishing kampanje usmjerene na preuzimanje kontrole nad WhatsApp računima korisnika”, navode iz CERT-a.
Koje su phishing kampanje bile najčešće?
Razlog povećanog broja incidenata u rujnu, napominju iz CERT-a, također su bile phishing kampanje, a posebno su se isticale one koje su imitirale HZZO i Ministarstvo unutarnjih poslova, kao i kampanje kojima su građani dovođeni u zabludu da su ostvarili dobit trgovanjem kriptovalutama, pri čemu su napadači oponašali agente trgovačkih platformi ili financijskih institucija.
S obzirom na sve veći broj lažnih internetskih trgovina koje se svakodnevno oglašavaju na društvenim mrežama u Hrvatskoj, iznimno je bitno provjeriti vjerodostojnost stranice kako ne bi došlo do krađe osobnih podataka ili otuđivanja novčanih sredstava. Jedan od alata koji Nacionalni CERT ima za provjeru takvih stranica jest CERTiffy. Tijekom 2025. godine putem tog servisa provjeren je 37 191 URL.
Važno je napomenuti da taj servis ne može pouzdano dati informaciju za svaku stranicu, s obzirom na to da se gotovo svakodnevno kreiraju nove lažne stranice, ali može dati dobar orijentir u provjeri vjerodostojnosti neke stranice.
Faktograf.hr se u svom radu sustavno bavi prevarama
Redakcija Faktografa u svom se radu gotovo svakodnevno susreće s pokušajima prijevara korisnika na internetu. U tome uvjerljivo vode lažne nagradne igre kroz koje prevaranti na najjednostavniji način dolaze do osobnih podataka korisnika, a nerijetko i podataka o kreditnim karticama.
Osim lažnih nagradnih igara, često se pojavljuju i prevare generirane umjetnom inteligencijom u kojima se najčešće koriste lik i djelo poznatih osoba u hrvatskoj javnosti koje korisnicima društvenih mreža “obećavaju” laku i brzu zaradu u zamjenu za uloženi iznos novca. Iako su AI alati još uvijek većinski prilagođeni engleskom jeziku i primjetne su greške zbog kojih je lako prepoznati da je svoje prste u tome imala umjetna inteligencija, alati također uče i iz dana u dan postaju sve bolji.
Bitno je stoga znati kako se od takvih prijevara obraniti. Više o tome možete saznati u priručniku “Tipologija digitalnih prijevara: okvir za otkrivanje, klasifikaciju i prevenciju”, koju je Faktograf izradio u partnerstvu sa španjolskom fact-checking organizacijom Maldita i koja je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku.
Također, zbog učestalosti lažnih nagradnih igara, Faktograf je objavio upute, kao i video putem kojih možete saznati kako ih prepoznati i kako se od njih zaštititi.
