Ni godinu dana nakon što je 3. listopada izraelska mornarica presrela i posljednji brod iz globalne flote Sumud (Global Sumud Flotilla, GSF) koja je prevozila humanitarnu pomoć za Gazu, oformljena je nova flotila i kreće nova akcija.
Prošle godine globalna flota Sumud krenula je u rujnu 2025. godine te su tada u flotili sudjelovala 42 broda i 462 ljudi. Konvoj je isplovio iz Barcelone s ciljem probijanja pomorske blokade koju je Izrael uspostavio 2007. godine kako bi se Gazi donijela prijeko potrebna humanitarna pomoć, ali i održala medijska pozornost i “oči javnosti” na situaciju u Gazi. Brojne organizacije za ljudska prava i nevladine organizacije upozoravaju kako izraelska blokada protivna međunarodnom pravu jer predstavlja kolektivno kažnjavanje.
Nazvana po arapskoj riječi ‘sumud’, što znači ustrajnost ili otpornost, flota Sumud globalna je koalicija brodova u kojoj se nalaze aktivisti iz brojnih zemalja.
Izraelska blokada već godinama nije probijena, a cilj je ponoviti uspješno probijanje blokade koje se desilo u kolovozu 2008. godine, kada su dva mala broda, Slobodna Gaza (Free Gaza) i Liberty (Sloboda) ušla u palestinske vode i na obale Gaze iskrcale hranu i medicinsku pomoć.
Volonteri iz raznih država i raznih sfera
Od političara do poznatih ličnosti, u flotilama su sudjelovali volonteri i slavne ličnosti iz raznih zemalja, poput unuka Nelsona Mandele, Mandla Mandela, američka glumica Susan Sarandon, a prošle godine je na jednom od brodova bila i Greta Thunberg, kao i Hrvatica Morana Miljanović, aktivistica, pravnica i kapetanica, koja je plovila na jedrilici Shireen nazvanoj po palestinsko-američkoj novinarki Shireen Abu Akleh, dopisnici Al Jazeere koju je Izrael ubio dok je izvještavala o napadima na izbjeglički kamp u Jeninu.
Miljanović i ove godine planira ploviti na flotili, pa je s Faktografom razgovarala o motivaciji sudjelovanja, pripremama za flotilu i vrlo vjerojatnoj mogućnosti da će ju izraelska mornarica oteti.
Početkom travnja ove godine i okolišna organizacije Greenpeace objavila je da će se s jednim brodom, Arktički izlazak sunca (Arctic Sunrise), pridružiti flotili kako bi pružili tehničku i operativnu pomoć na moru.
Dijelovi flotile kreću iz različitih luka, a stalno se radi procjena rizika, posebno imajući na umu trenutačnu geopolitičku situaciju koja se mijenja doslovno iz minute u minutu.
Prvi dio flotile krenuo je 4. travnja iz Marseillea. Potom će najveći dio flotile isploviti 12. travnja iz Barcelone, dok se 23. travnja očekuje isplovljavanje sa Sicilije. Prema trenutnim brojkama, u flotili je oko 80 brodova, a moguće je da će ih na kraju biti stotinjak.
Radi se većinom o malim jedrilicama, dugim otprilike petnaest metara. Na svakom brodu je tročlana nautička posada, a ostali sudionici su iz cijelog svijeta. Posljednji put prijavilo se 26 tisuća ljudi, a plovilo ih je petstotinjak.
Primirje na papiru
Sudionici flotile smatraju kako je i dalje nužno upozoravati na izrazito opasnu situaciju u Gazi. Šest mjeseci nakon potpisivanja primirja radi se tek o primirju “na papiru”. Civili ostaju zarobljeni, pomoć je ograničena, a Izrael je nastavio sa svojim napadima u kojima ubijaju i ozljeđuju civile, uništavaju domove i narušavaju bilo koji oblik sigurnosti.
Novinari su i dalje meta, pa je tako u srijedu Al Jazeera izvijestila kako je njihov dopisnik Mohammed Wishah ubijen u izraelskom napadu dronom na njegov automobil. Stoga flotila predstavlja jedan od odgovara na “humanitarnu i političku krizu u Gazi koja eskalira”.
“Misija kombinira usmjerenu akciju na moru koja je sinkronizirana s globalnom mobilizacijom na kopnu, povezujući solidarnost, pravno zagovaranje i grassroots pritisak u nizu država. Globalna flota Sumud isplovljava jer je cijena nedjelovanja previsoka. Dok se Gaza suočava sa sve jačim blokadama, nasiljem i deprivacijom, ova misija predstavlja principijelnu, nenasilnu intervenciju: obranu ljudskog dostojanstva, poziv za humanitarnim pristupom i zahtjev za međunarodnoj odgovornosti”, stoji u izjavi flotile.
Miljanović godinama radi na brodovima koji na Mediteranu spašavaju izbjeglice i migrante. Opet će se nalaziti za kormilom istog broda kao i prošle godine, Shireen.
Međutim, Shireen je prošle godine bila brod pravne podrške te je zbog te uloge imala određenu vrstu autonomije, kako je za Faktograf pojasnila Miljanović.
Zbog svega toga formalno nije pripadala flotili jer je morala zadržati autonomnost i nezavisnost pravnih promatrača i upravo se zbog tih razloga Miljanović sa Shireen nije približila linijama gdje Izrael obično otima brodove. Zadatak im je zapravo bio da čekaju otmice koje se neizbježno dogode i da im svjedoče.
Pravni tim, naime, prikuplja sve informacije i dokaze o kršenju međunarodnog prava. No, ovaj će put sa Shireen neće biti dio pravnog, promatračkog, dijela, već će ići “do kraja”.
Opsežne pripreme
Pripreme prije kretanja su dugotrajne, opisuje nam Miljanović. Kupuju se brodovi, opremaju i dijagnosticiraju u kojem su stanju oni i njihovi sustavi. Osim timova koji su na brodovima, cijela operacija zahtijeva tisuće volontera, od električara do pravnika i liječnika.
Organizacije prikupljaju donacije s kojima kupuju brodove; radi se uglavnom o rabljenim brodovima u osrednjem stanju. Budući da se Miljanović prvi put susreće s brodom, potrebno je doći ranije kako bi se cijela posada upoznala s brodom.
Organizacije se trude da se posade formiraju što ranije moguće. Naravno, priprema gotovo stotinu brodova koji će zajedno negdje otploviti nije mali pothvat, nosi sa sobom niz rizika i opasnosti, pa i sigurnosnih. Miljanović nam priča o tome kako su imali slučajeve i infiltracija izraelskih vojnika, koji su obučavani baš za takve stvari.
Ovaj put, naravno, cilj će biti i naučiti iz prošlogodišnjeg iskustva flotile. Prošlogodišnje lekcije proizašle su iz “raznoraznih realnih ograničenja – logističkih, financijskih i ostalih”, govori nam Miljanović.
Prije kretanja u bilo kakvu direktnu akciju prolaze se brojni treninzi, sudionici dobivaju psihosocijalnu pomoć, prolaze se sigurnosni protokoli. Kada flotila krene na put, posao na samim brodovima ovisi “više o ovom maritimnom dijelu koji vam ponekad daje puno posla, a ponekad ne”.
“Ono što je specifično za flotilu je da nikad niste sami, da kod god vam nešto ‘crkne’, na udaljenosti jednog lakta možete naći osobu koja vam može pomoći, dati savjet… Pored vas pluta doslovno tisuće ljudi koji znaju riješiti problem”, govori nam.
Radi se o specifičnom obliku života, koji je izrazito intenzivan i sa sobom nosi set rizika, ali i bliskost, pojašnjava Miljanović.
Vraćanje fokusa na Gazu
S najavama o kretanju flotile pojavili su se i kritični glasovi. Oni ističu kako je flotila tek simbolička gesta koja neće probiti izraelsku blokadu. Potrebno je pokret otpora i solidarnosti s palestinskim narodom promišljati van ovakvih simboličkih gesta, dok bi cilj trebao biti mijenjanje materijalnih uvjeta palestinskog naroda, neki smatraju.
Međutim, iz Inicijative za slobodnu Palestinu misle kako ovakve akcije imaju smisla, jer, navode, upozoravaju na gorku činjenicu da države iz kojih dolaze članovi posade sudjeluju u kolonijalnoj okupaciji Palestine i ne postupaju u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom te blokiraju funkcioniranje međunarodnog kaznenog prava.
Flotila je važna i zbog drugih razloga – u fokus javnosti vraća okupaciju Gaze, osvjetljuje i osnažuje palestinske glasove i razotkriva državni terorizam koji provodi Izrael.
Sve to osobito je važno u trenucima kada, “zbog lažnog prekida vatre i drugih ratnih žarišta, situacija u Gazi gubi na ionako nedostatnoj pozornosti”.
Iz Inicijative također ističu kako se radi o najvećoj flotili dosad, a iskustva iz izraelskih zatvora, postupci ispitivanja i mučenja, “dopunila su strašnu sliku o stanju u izraelskom zatvorskom sustavu i oblicima mučenja kojima su desetljećima izloženi Palestinci i Palestinke”.
Nije jednostavno pripremiti se na tako nešto.
Upitana zašto se želi pridružiti flotili, Miljanović je za Faktograf kazala kako je za nju flotila “samo jedan od oblika borbe” kojega je ona izabrala prvenstveno jer je kapetanica i moreplovac.
Miljanović u flotili vidi “jednu specifičnu prefiguraciju novih boljih svjetova” putem koje se dalje gradi i reafirmira transnacionalni, globalni pokret solidarnosti. Flotila je i ujedno i “školica u kojoj u kojoj se formiraju vrijednosti i preferencije, način na koji se uzajamno poštujemo, jedni od drugih učimo, širimo kolektivnu političku imaginaciju”, govori nam.
Otmice su, sudeći prema prijašnjem iskustvu, neizbježne, a opasnost koja sa sudjelovanjem u flotili dolazi, stvarna. U širem okviru flotile volontira i veliki broj psihologa i drugih stručnjaka specijaliziranih za rad s traumom i oni će biti dostupni volonterima na flotili.
Međutim, strah i pritisak su tu, a sve dodatno potencira volatilni geopolitički kontekst. Kako se Miljanović nosi s pritiskom i strahom?
“Iskreno, zaista nije jednostavno, s obzirom na to da imamo saznanja o tome što se događalo prošle godine nakon otmica. Nije jednostavno pripremiti se na tako nešto. Međutim, naprosto mi je strašnije ono što slijedi ako ne odem na flotilu. Ja jednostavno ne mogu zamisliti da ne odem. Ako biram, a biram već jako dugo, biti dio izgradnje boljih svjetova, onda u tom slučaju naprosto ne mogu ne ići”, zaključuje Miljanović.
