Hrvatska je u skupini zemalja s povećanom potrošnjom antibiotika

U trenutku kada se pojave prvi simptomi bolesti, mnogi posežu za istim rješenjem – antibioticima. No, ono što se čini kao brzo i učinkovito rješenje, zapravo doprinosi jednim od najvećih izazova moderne medicine: rezistenciji na antibiotike ili antimikrobnoj rezistenciji.

Iako su antibiotici jedno od najvažnijih otkrića moderne medicine, njihova nepravilna i prekomjerna uporaba dovela je do pojave bakterija koje su na njih postale otporne. To znači da infekcije koje su se nekada lako liječile danas postaju sve teže izlječive, a u nekim slučajevima i opasne po život.

Rezistencija na antibiotike ne pogađa samo pojedinca, već predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva odgovorno ponašanje svih – od pacijenata do zdravstvenih djelatnika.

Glavni uzroci razvoja rezistencije uključuju nepravilno uzimanje antibiotika, poput preskakanja doza, prekidanja terapije čim se simptomi povuku ili uzimanja antibiotika bez savjeta liječnika. Dodatni problem predstavlja njihova primjena kod virusnih infekcija, poput prehlade ili gripe, na koje antibiotici uopće ne djeluju. Takva neodgovorna uporaba omogućuje bakterijama da se prilagode i razviju mehanizme obrane, čime antibiotici postupno gube svoju učinkovitost.

Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj u posljednjih deset godina

A koliko Hrvati koriste antibiotike te koliko je antimikrobna rezistencija ozbiljan problem u Hrvatskoj upitali smo Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Iz HALMED-a su nam kazali da su podaci o potrošnji lijekova za 2025. godinu još uvijek u fazi prikupljanja te da će obrađeni konačni podaci biti dostupni u rujnu ove godine, stoga su nam dostavili podatke o potrošnji antibiotika u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2024. godine.

“Potrošnja navedenih lijekova u razdoblju od 2015. do 2024. godine, mjerena u DDD (dogovorno definirana pretpostavljena prosječna dnevna doza lijeka za glavnu indikaciju u odrasle osobe, op.a), pokazuje blagi trend smanjenja, prosječno za 0,3 % godišnje”, ističu iz HALMED-a.

Prema tablici koju su nam dostavili iz agencije, u razdoblju od 2015. do pandemijske 2021. vidljiv je pad potrošnje antibiotika s 24,42 DDD u 2015. na 16,96 u 2021. Nakon toga, dogovorno definirana pretpostavljena prosječna doza antibiotika blago raste sve do 22,75 u 2024., no još uvijek nije dosegnula potrošnju iz 2015. godine.

Iz HALMED-a napominju da oni prate potrošnju lijekova na temelju podataka dostavljenih iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima te ističu da ne raspolažu podacima o potrošnji antibiotika prema indikacijama.

Nešto je drugačija situacija kada pitate HZJZ, odnosno riječ je o drugačijoj metodologiji praćenja potrošnje antibiotika. Kako navode, potrošnja antibiotika u Hrvatskoj se kontinuirano prati od 2001. godine te se odvojeno prate bolnička i ambulantna potrošnja lijekova.

“Jedan od indikatora ambulantne (izvanbolničke) potrošnje antibiotika je praćenje kvartalne potrošnje. Po tom indikatoru u 2024. godini vidimo povećanje potrošnje antibiotika u prvom i zadnjem kvartalu, tj. u zimskom i jesenskom periodu godine. Najčešće se antibiotici propisuju za liječenje infekcija gornjeg dišnog sustava koje su u suštini najčešće uzrokovane virusima. Druge po redu su urinarne infekcije. Prema podacima ECDC-a (Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti) u periodu od 2019.-2023. godine Hrvatska bilježi 13 % više potrošnje antibiotika i nalazi se u skupini zemalja EU koji imaju povećanu potrošnju, za razliku od primjerice Skandinavskih zemalja i Nizozemske koje za isti period imaju pad ukupne potrošnje antibiotika”, objašnjava za Faktograf doktorica Selma Bošnjak, voditeljica Odjela za bakteriologiju i bakteriološku serologiju HZJZ-a.

U 2024. zabilježena najveća potrošnja antibiotika u 24 godine praćenja

Bošnjak naglašava da ambulantna potrošnja antibiotika bilježi najveću potrošnju u 2024. godini kroz prethodne 24 godine praćenja.

“Ono što vidimo kao pozitivan trend jest da se povećava potrošnja širokospektralnih penicilina bez inhibitora. Međutim nastavlja se i rast potrošnje širokospektralnih antibiotika s inhibitorima beta laktamaza za što nema uporišta u smjernicama za liječenje infekcija gornjeg dišnog sustava”, ističe liječnica.

Pojednostavljeno rečeno, širokospektralni antibiotici su antibiotici koji djeluju na puno vrsta bakterija, a inhibitor beta laktamaza jest svojevrsni “pojačivač”. Naime, neke bakterije se brane tako da razgrađuju antibiotik (enzimom beta laktamazom), a ovaj dodatak u antibiotiku blokira tu obranu. U praksi to znači da se za liječenje infekcija gornjeg dišnog sustava sve više koriste snažniji i “pametniji” antibiotici.

Građani u velikoj mjeri neopravdano koriste antibiotike

Upitana jesu li građani dovoljno informirani o pravilnoj upotrebi antibiotika, doktorica Bošnjak navodi da oni često traže antibiotike za virusne infekcije kao na primjer prehladu ili gripu, ne razumijevajući da oni na njih nemaju učinka te da dio stanovništva koristi antibiotike “za svaki slučaj” ili pak traže recepte za zalihu.

“Iako su pravila propisivanja stroža, u praksi postoje slučajevi gdje se antibiotici propisuju na zahtjev pacijenata ili bez potvrđene bakterijske infekcije. Neopravdano uzimanje antibiotika ima ozbiljne posljedice za zdravlje pojedinca i društva: svaki put kada se antibiotik koristi nepotrebno, bakterije imaju priliku razviti rezistenciju”, napominje liječnica te dodaje da je rezultat toga da uobičajeni antibiotici prestaju djelovati, što ugrožava liječenje i jednostavnih infekcija.

Voditeljica odjela za bakteriologiju i bakteriološku serologiju dalje navodi da neopravdana upotreba antibiotika može imati i brojne neželjene posljedice. Neopravdana upotreba, ističe ona, može izazvati nuspojave poput probavnih problema, alergijskih reakcija i poremećaja u crijevnoj mikrobioti, što oslabljuje imunitet.

Bošnjak ističe i još jedan problem prekomjerne upotrebe antibiotika. “Antibiotici uništavaju i ‘dobre’ bakterije koje su dio prirodne mikrobiote tijela. Time se narušava ravnoteža mikrobiote, što može dovesti do povećane osjetljivosti na nove infekcije, uključujući infekcije uzrokovane rezistentnim patogenima”, objašnjava liječnica.

Antimikrobna rezistencija jedan od najvećih globalnih problema

Jedan od najvećih globalnih javnozdravstvenih izazova danas upravo je antimikrobna rezistencija jer smanjuje učinkovitost liječenja infekcija, produljuje trajanje hospitalizacije, povećava troškove liječenja i značajno utječe na smrtnost – poručuje doktorica.

Porast antimikrobne rezistencije (AMR) u cijeloj Europi alarmirao je stručnjake do te mjere da su se udružili i pokrenuli projekt European Joint Action on Antimicrobial Resistance and Healthcare-Associated Infections (EU-JAMRAI 2), vrijedan više od 50 milijuna eura. Riječ je o drugoj fazi europske zajedničke akcije protiv antimikrobne rezistencije i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.

U četverogodišnjem projektu sudjeluju svjetske organizacije i institucije poput ECDC-a, EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane), WHO-a (Svjetska zdravstvena organizacija) i FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a).

Cilj projekta, kojeg u Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, smanjenje je širenja rezistentnih bakterija kroz bolji nadzor, prevenciju infekcija i racionalnu primjenu antibiotika. Planovi su ažuriranje i implementacija Nacionalnog akcijskog plana u zdravstveni sustav, ali i podizanje svijesti o važnosti racionalne upotrebe antibiotika i AMR-u. HZJZ već i inače radi akcije i radionice, a svake godine od 18. do 25. studenoga obilježava se i Svjetski tjedan svjesnosti o mikrobnoj rezistenciji (World Antimicrobial Awareness Week, WAAW).

“Podizanje svijesti o pravilnoj uporabi antibiotika ključan je korak u očuvanju njihove učinkovitosti za buduće generacije”, zaključno je istaknula Bošnjak.

I iz HALMED-a sudjeluju u aktivnostima podizanja javne svijesti o antimikrobnoj rezistenciji, ali i apeliraju na građane da se lijek primjenjuje i propisuje u skladu s odobrenim dokumentima o lijeku, odnosno za indikaciju i na način kako je odobren.

I kod ovih lijekova, naravno, kontinuirano prate odnos koristi i rizika primjene antibiotika, zaprimaju i obrađuju prijave sumnji na nuspojave lijekova, kao i slučajeve njihove nedjelotvornosti. Pritom i upućuju na tekst o pravilnoj i odgovornoj uporabi antibiotika s konkretnim savjetima i uputama za zdravstvene radnike i pacijente koji se nalazi na njihovim internetskim stranicama.

Zaključno valja spomenuti da se borba protiv antimikrobne rezistencije ne vodi samo u laboratorijima i bolnicama, već i u svakodnevnim odlukama nas kao pacijenata. Svaki nepotrebno uzet antibiotik korak je prema svijetu u kojem i najjednostavnije infekcije ponovno postaju opasne. Upravo zato, odgovorna uporaba antibiotika danas znači očuvanje njihove učinkovitosti sutra.