Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak da je inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u ožujku tekuće godine iznosila 4,8 posto. Time je DZS potvrdio svoju raniju procjenu o kretanju cijena na godišnjoj razini. Istodobno su i DZS i Eurostat objavili podatke o inflaciji mjerene Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji je međunarodno usporediv podatak. Prema HIPC-u, u ožujku je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 4,6 posto, što je druga najviša stopa rasta cijena zabilježena na godišnjoj razini u eurozoni.
Prema podacima DZS-a, najveći porast potrošačkih cijena na godišnjoj razini (mjereno IPC-om), u prosjeku je ostvaren u skupinama Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 11,1 posto (doprinos porastu od +1,67 postotnih bodova), Alkoholna pića i duhan, za 7,5 posto (+0,37 postotnih bodova), Prijevoz, za 7,0 posto (+0,98 postotnih bodova), Restorani i usluge smještaja, za 6,0 posto (+0,33 postotna boda), Rekreacija, sport i kultura, za 4,4 posto (+0,17 postotnih bodova), Osobna njega, socijalna zaštita i razna roba i usluge, za 3,7 posto (+0,19 postotnih bodova), Zdravstvo, za 3,6 posto (+0,10 postotnih bodova), Hrana i bezalkoholna pića, za 3,3 posto (+0,89 postotnih bodova), Informacije i komunikacije, za 3,2 posto (+0,19 postotnih bodova) te Usluge osiguranja i financijske usluge, za 2,9 posto (+0,06 postotnih bodova).
Kako se navodi u priopćenju DZS-a, porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Odjeća i obuća, za 2,4 posto (doprinos padu od -0,17 postotnih bodova), Usluge obrazovanja, za 1,6 posto (-0,01 postotni bod) te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 0,3 posto (-0,02 postotna boda).
Kretanje rasta cijena u Hrvatskoj u odnosu na ostale članice EU, dan prije objave konačnih podataka – koji su potvrdili procjenu iznesenu krajem ožujka – komentirao je Ante Šušnjar, ministar gospodarstva.
“Statistika je vrlo zanimljiva disciplina i kako je tko interpretira i izračunava”, rekao je Šušnjar pa u nastavku dodao i: “Ne možemo dobiti što je sastavni dio košarice, to je nečije autorsko djelo”.
Rekao je i kako se nada da će uskoro imati sastanak s DZS-om “da vidimo na temelju čega se izračunava ta inflacija i kako je oni poimaju, jer dosta tih podataka koje tražimo ne možemo dobiti“.
O sumnjama ministra gospodarstva u podatke o inflaciji i cijenama goriva za gospodarstvo novinari su pitali i Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade, koji je kazao kako o tome nije razgovarao s ministrom Šušnjarom, ali “ako postoji nešto što eventualno nije metodološki ujednačeno, što je neobično i što ministar ili njegove službe možda vide i smatraju da treba sugerirati ili provjeriti s DZS-om, zašto ne?” (1, 2).
“Statistika je jako važna. Ona je jedna od neovisnih institucija koja mora davati jasnu sliku i pouzdanost kretanja kako je bilo jučer i gdje smo danas i, kakvi su trendovi. Međutim, što se tiče inflatornih pritisaka, slažem se da to, ako ima razloga da se provjeri, treba provjeriti”, rekao je Plenković, dodajući kako „ne može baš cijena naftnih derivata imati trenutni efekt na rast cijena svega“.
Kako se računaju cijene
Državni zavod za statistiku u metodološkim objašnjenjima navodi kako su IPC-om obuhvaćena sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje, a nisu obuhvaćeni imputirana stambena renta i usluge životnog osiguranja.
Osnovna razlika između IPC-a i HIPC-a – koji je međunarodno usporediv – jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni IPC).
„IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Snimanje cijena za većinu dobara i usluga iz košarice provode ovlašteni snimatelji cijena putem tablet računala na devet geografskih lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin). Za odabrane proizvode iz košarice snimatelji cijena samostalno izabiru konkretan artikl čiju će cijenu snimiti na prodajnome mjestu“, navodi u metodološkim objašnjenjima izračuna kretanja cijena DZS.
Kako objašnjavaju, da bi se osiguralo da snimatelji iz mjeseca u mjesec snimaju cijene istih artikala te kako bi se moglo pratiti koje artikle izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed definiran skup dodatnih obilježja proizvoda. Takav način snimanja omogućuje praćenje promjene kretanja cijena između dvaju razdoblja, ali ne i usporedbu prosječnih cijena između različitih geografskih lokacija.
„Osim cijena koje se prikupe izravno od snimatelja na terenu (lokalno snimanje cijena), podaci o cijenama prikupljaju se izravno od izvještajnih jedinica ili putem interneta (centralno snimanje cijena). Većina cijena koje se prikupljaju na tradicionalan način snima se jedanput na mjesec, približno istog dana u mjesecu. Dva puta na mjesec snimaju se cijene poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju na tržnicama i cijene u zračnome putničkom prijevozu. Cijene goriva za osobne automobile, cijene paket-aranžmana te cijene smještaja u kampovima prate se tjedno. Cijene školskih knjiga i naknada za obrazovanje snimaju se jedanput na godinu“, stoji u objašnjenjima DZS-a.
Pritom, osim tradicionalnog načina prikupljanja podataka za odabrane skupine proizvoda (tržišni najam nekretnina, kućanski aparati, elektronika, najam apartmana za odmor), cijene se prikupljaju primjenom tehnike web scrapinga.
„Za odabrane proizvode iz skupina Hrana i bezalkoholna pića te Alkoholna pića skenirani podaci triju trgovačkih lanaca za prva dva puna tjedna (od ponedjeljka do nedjelje) koriste se za izračun indeksa“, navode iz DZS-a.
Pritom se ističe kako se za klasificiranje proizvoda „upotrebljava klasifikacija ECOICOP, ver. 2“, odnosno Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni, verzija 2.
DZS: Eurostat ocijenio da smo usklađeni
Državni statistički ured dodatno je za Dnevnik RTL-a komentirao navode ministra Šušnjara.
„Eurostat provodi kontrolu putem izravnih misija u nacionalne statističke urede gdje se provjeravaju do detalja metodološki postupci i usklađenost s važećim uredbama i preporukama. Slijedom zadnje misije koja je održana u listopadu 2024., Eurostat je donio ocjenu o potpunoj usklađenosti sa svim postojećim uredbama“, naveli su iz DZS-a, komentirajući sumnje Šušnjara u podatke koje objavljuju.
Šušnjar i Plenković u svojim su nastupima spomenuli i kako se korigirala statistika oko cijena struje za industriju. Pri tome se najvjerojatnije referiraju na polugodišnje podatke o kretanju cijena struje koje objavljuje Eurostat jer DSZ u svojim publikacijama nema takvu objavu.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je tijekom prvog i drugog polugodišta 2023. godine te prvog polugodišta 2024. godine bila u grupi četiri, pet zemalja EU s najvišim cijenama. Međutim, u drugom polugodištu 2024. godine, kada je riječ o cijeni struje za industriju, Hrvatska se spustila na sredinu ljestvice EU zemalja te se oko sredine zadržala do drugog kvartala 2025. godine (što su zadnji objavljeni podaci). Na Eurostatu nismo naišli na podatke da se nešto korigiralo u izračunu te nije poznato na koji je način Vlada utjecala na tu statistiku.
Nije prvi put
Nije ovo prvi put da izvršna vlast proziva Državni zavod za statistiku zbog posla kojim se bavi. Davne 2005. godine, nakon samo godinu dana obnašanja dužnosti, smijenjen je tadašnji ravnatelj državnog ureda za statistiku, demograf Jakov Gelo (koji je u dva navrata vodio državnu statistiku) i to nakon što je na toj dužnosti proveo nepunih godinu dana. Tadašnji predsjednik Vlade Ivo Sanader je tvrdio kako nije riječ o političkoj smjeni, iako je izvršna vlast tada bila nezadovoljna nepovoljnim gospodarskim statističkim podacima.
U to je vrijeme liberalizirano tržište telekom usluga, ali liberalizacija nije dovela do pada cijena, već su cijene usluga telefoniranja pridonijele inflatornim pritiscima. Službeno je, pak, Sanader tada rekao kako je smijenjen zbog loše odrađenog posla uz opasku: „U slučaju Gele – mi smo ga postavili, mi smo ga razriješili“ (1, 2).
Deset godina ranije, 1995. godine, Gelo je na osobni zahtjev razriješen, a taj osobni zahtjev također je bio motiviran politikom, odnosno njegovim nezadovoljstvom tadašnjim mjerama demografske politike.
Zaključno, DZS od ranije navodi kakvom se metodologijom služi pri računanju cijena i teško da se ona može smatrati nečijim "autorskim djelom". Ranije se iz Vlade, međutim, nisu žalili na tu metodologiju. U DZS-u navode kako imaju redovite kontrole Eurostata te da je slijedom zadnje misije koja je održana u listopadu 2024., Eurostat donio ocjenu o potpunoj usklađenosti sa svim postojećim uredbama.
