Nikada u prošlosti, a vrlo vjerojatno se neće dogoditi niti u budućnosti, da se izbori u Mađarskoj s takvom pozornošću prate u cijelom svijetu. A sve je zanimalo samo jedno pitanje: Može li Viktor Orban, najbolji europski prijatelj autoritativnih vođa supersila SAD-a i Rusije, Donalda Trumpa i Vladimira Putina, nakon četiri uzastopna mandata izgubiti vlast?
Orban je pionir moderne iliberalne vladavine. Njegovu je vlast na domaćem terenu obilježilo rastakanje pravne države i podjarmljivanje državnih institucija, prekrajanje izbornih jedinica i ovladavanje medijima te stvaranje tajkunske klase bliske vlasti, a na inozemnom potkopavanje Europske unije i promicanje interesa i politika autoritativnih vođa SAD-a i Rusije.
Retorika i politička praksa temeljila mu se na širenju mržnje prema drugima i drugačijima – migrantima, manjinama, pripadnicima LGBTQ pokreta te onima s druge strane političkog spektra, a nije mu nikada manjkalo niti “vanjskih neprijatelja” – primjerice u institucijama Europske unije, globalistima ili Ukrajini nakon što ju je napala Putinova Rusija. Zbog izborne uspješnosti i dugotrajnosti vladavine, Orban je postao uzor za mnoge autoritarne, konzervativne, desničarske i suverenističke opcije u inozemstvu.
U duboko politički podijeljenom svijetu, s druge strane barikade – progresivne, liberalne, demokratske i ljevičarske snage – pratile su mađarske izbore s nadom da se i tako uređen sustav ipak može srušiti voljom građana iskazanom na biralištima. I to je na kraju uspjelo bivšem Orbanovom stranačkom drugu Peteru Magyaru – čelniku Tisze, stranke osnovane prije dvije godine.
Za običnu većinu Magyaru je bilo potrebno sto zastupnika u parlamentu, no za pravu šansu za promjenu Orbanova sustava i mogućnost rastakanja iliberalne vladavine trebala je dvotrećinska većina od najmanje 133 zastupnika. Na kraju ih je Tisza dobila 137, Orbanov Fidesz je pao na 56, a manja desničarska stranka Mi Hazank osvojila je 6 mandata.
Izborni sustav pogoduje najjačoj stranci
Na tako veliku Magyarovu pobjedu utjecalo je više bitnih faktora, a možda su najvažniji mješoviti izborni sustav koji izrazito ide na ruku pobjedničkoj listi te odluka dijela oporbenih stranaka da se na izborima uopće ne natječu, već da se sve karte u rušenju Orbanove vladavine stave na, posljednjih godina, najjaču opozicijsku stranku Tiszu.
Na mađarskim parlamentarnim izborima 106 mandata osvaja se u izbornim jedinicama po principu da kandidat koji u izbornoj jedinici dobije najviše glasova, dobiva i mandat. Za razliku od mnogih drugih sličnih većinskih sustava, na mađarskim izborima u izbornim jedinicama nema drugog kruga pa je uz više kandidata moguće da onaj s najviše glasova ima bitno manje od 50 posto glasova, a dobije mandat. Zbog toga je apstinencija drugih oporbenih stranaka pomogla kandidatima Tisze jer nije bilo raspršivanja glasova na više opozicijskih stranaka. U tim izbornim jedinicama Magyarova stranka osvojila je 93 mandata, a Fidesz samo 13.
Ostala 93 mandata osvajaju se putem stranačkih lista, uz prilično kompliciran način zbrajanja glasova te izborni prag od 5 posto za jednu stranku, koalicije dvije stranke imaju prag od 10 posto, a one s tri i više stranaka 15 posto. Glasovima za nacionalne liste pribrajaju se i “propali” glasovi kandidata na listama u izbornim jedinicama, a onda se d’Hondtovom metodom raspoređuju na stranke koje su prešle prag. U tome dijelu je Tisza osvojila 44 mandata, Fidesz 43, a Mi Hanzak 6. Kada se gleda ukupni rezultat, Tisza je s 54 posto osvojenih glasova došla do dvotrećinske većine u parlamentu, dok je Fidesz s 37 posto dobio 56 mandata.
Takav izborni sustav koji favorizira najjaču listu dosad je išao na ruku Orbanu, uz to što je on redovito mijenjao i granice izbornih jedinica kako bi maksimizirao svoj rezultat. No, ove je godine doveo do toga da Orbanov poraz u mandatima izgleda gore nego što bi to bilo po postotku glasova u nekom razmjernom sustavu. Kao što smo već napisali, uz dvotrećinsku većinu Magyar će lakše rasformirati Orbanov sustav, ali ta politička moć uvijek krije i potencijalnu opasnost da bi sve moglo ostati isto, samo s drugim vođom na čelu Vlade.
Kako je Magyar zaobišao Orbanovu kontrolu medija?
U velikoj analizi o razlozima Orbanova poraza Politico je kao početak konačnog pada označio početak 2024. godine kada je vlast pomilovala bivšeg zamjenika direktora Doma za nezbrinutu djecu osuđenog za zataškavanje zlostavljanja djece. Taj skandal je u javnu sferu lansirao Petera Magyara, tada člana Fidesza, koji je pokrenuo bunt i organizirao prosvjede protiv premijera. Optužbe su narušile ugled Fidesza kao stranke zaštitnice djece, a građani su počeli gubiti vjeru u vlast.
Magyar je tu popularnost potom iskoristio u kampanji za izbore za Europski parlament. Nakon prosvjeda, krenuo je u nacionalnu kampanju po gradovima i selima, čime je zaobišao Fideszovu kontrolu medija, a to mu je donijelo sedam od 21 mandata koji ta država ima u EP-u. Takva Magyarova taktika je nakon dugo godina i Orbana izvukla iz strogo kontroliranih skupova na pokušaj širenja potpore na javnim događajima, no oni su često bili obilježeni prosvjedima, a društvenim mrežama su se počele širiti snimke u kojima mu građani zvižde, a on gubi živce na takve reakcije.
Vanjska politika, ekonomija, društvene mreže, mladi
Kao još jednu od grešaka Orbanove kampanje Politico navodi i fokus na vanjsku politiku, posebno na Ukrajinu koju je optuživao da sabotira mađarsku ekonomiju jer im prekida dobavu ruske nafte. U tom narativu, Magyara je prikazivao kao lutku na koncu Kijeva koja će poslati Mađare na bojišnicu. No, to mu se obilo kao bumerang u glavu jer je tijekom kampanje izašla priča da je njegov ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó Moskvi javljao detalje internih razgovora u EU, što je Orbana razotkrilo kao “ruskog igrača”.
Orban je svoju dugogodišnju političku karijeru 1989. godine počeo sa zahtjevom istjerivanja sovjetske armije iz Mađarske, a sada je parola “Rusi idite doma” postao jedan od anti-orbanovskih slogana.
Inzistiranje na vanjskoj politici dijelom je bila taktika izbjegavanja onih teških tema za građane, a to je stanje mađarske ekonomije. Politico piše da godinama Mađarska bilježi slabi rast uz visoku inflaciju, što dovodi do sve manje kupovne moći građana. Uz to, sve viši troškovi života u kombinaciji sa slabim investiranjem u obrazovanje i zdravstvenu skrb mnoge je navelo na zaključak da Orban više nije opcija za koju treba glasati.
Orban se godinama oslanjao na kontrolu tradicionalnih medija. Uz to, njegov Fidesz je bila stranka s najvećom potrošnjom na politički marketing na društvenim mrežama. No, kada je Meta, vlasnica u mađarskoj najpopularnijeg Facebooka, zabranila politički marketing, to je Orbana dovelo u nezgodnu situaciju. Iako je Orban imao gotovo duplo više pratitelja na Facebooku, Magyarovi statusi i viralne snimke u ožujku su generirali gotovo duplo više interakcija nego ih je imao Orban. Kao zadnji bitan razlog Orbanova poraza Politico navodi i gubitak potpore mladih birača. Rezultati anketa sugeriraju da je čak dvije trećine mladih birača na izborima glasalo za opoziciju.
Trump se Orbana već odrekao?
Viktoru Orbanu u osvajanju novog premijerskog mandata nije pomogla niti ultrakonzervativna mreža koju je godinama stvarao u Europi i svijetu, kao niti prijateljstvo s američkim i ruskim autoritativnim liderima – Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom. Trump je pet dana prije izbora na skup u Budimpešti poslao svoga potpredsjednika JD Vancea kako bi izrazio potporu Orbanu, a kao najupečatljivija scena na skupu bila je ona kada je Vance telefonom zvao Trumpa da se obrati okupljenima.
No, čini se da se Trump brzo odrekao Orbana jer ga je u intervju za talijanski Corriere della Sera već smjestio u prošlost. “Bio je moj prijatelj. Nisu to bili moji izbori, ali bio je moj prijatelj, dobar čovjek, radio je dobar posao vezan za imigraciju. Nije dopustio da ljudi dođu i unište njegovu zemlju kao što je to učinila Italija”, kazao je Trump koji u prvim reakcijama već polaže nade da će Magyar nastaviti tamo gdje je Orban stao.
U razgovoru s novinarom američkog ABC Newsa Trump je rekao da nije zabrinut zbog Orbanova poraza i istaknuo da je Magyar prije bio član Orbanove stranke i da smatra kako imaju slične poglede na imigraciju. “Mislim da će novi čovjek raditi dobar posao. On je dobar čovjek”, kazao je o Magyaru Trump.
Orban je svoju bliskost Vladimiru Putinu iskazivao stalnim blokiranjem inicijativa u EU koje su išle u smjeru pomoći napadnutoj Ukrajini. Do 2021. godine članovi Fidesza u Europskom parlamentu su bili dio centralno-desne Europske pučke stranke, no nakon razlaza s njom Orban s drugim desničarskim strankama osniva Patriote za Europu koji su nakon izbora 2024. godine treća najbrojnija grupa, a kao svoju platformu ističu obranu nacionalne suverenosti, zaštitu granica, ekonomsku stabilnost i zaštitu slobode govora. Kao glavne teme navode borbu protiv daljnje centralizacije EU, migranata te zaštitu kulturnog identiteta Europe, odnosno kršćanske civilizacije.
Orban je svoje veze sa sličnim pokretima u SAD-u i Europi, u kojoj se spominju i hrvatski političari, širio i preko plaćanja konzervativnih konferencija državnim novcem, podržavanjem think tankova i drugih konzervativnih pokreta. I u tome je imao veliku podršku Trumpa i Putina.
Magyarovi prvi potezi
Peter Magyar je odmah nakon izbora zatražio sazivanje prve sjednice novog parlamenta za 4. svibnja i ostavku predsjednika Tamasa Sulyoka. Na prvoj konferenciji za medije nakon pobjede, najavio je distanciranje od Moskve, kao i odbacivanje blokade u institucijama EU.
“Mađari su jučer, točno 23 godine nakon referenduma o članstvu u EU, potvrdili da je Mađarskoj mjesto u Europi. Želim vidjeti snažnu centralnu Europu u snažnoj EU”, kazao je. “Ako me Vladimir Putin nazove, podići ću slušalicu. To će vjerojatno biti kratak razgovor, a ne mislim da će na moj zagovor završiti rat”, rekao je i dodao kako Rusija ostaje sigurnosni rizik. Naveo je da će SAD i dalje biti “važan saveznik” Mađarske. Što se tiče Ukrajine, Magyar podržava njezin ulazak u EU, ali tek kada ispuni sve uvjete koje su morale ispuniti i druge zemlje kandidatkinje, a smatra kako je nerealno da EU u članstvo primi državu u ratu.
Kao glavne prioritete svoje unutarnje politike naveo je borbu protiv korupcije te najavio ustavni amandman kojim bi premijersku funkciju ograničio na dva mandata, čime bi se spriječio Orbanov povratak na vlast. “Učinit ćemo sve da ponovno uvedemo vladavinu prava, pluralizam i sustav balansiranja i međusobne provjere institucija”. Najavio je da će krenuti s priključenjem Mađarske Uredu europskog tužitelja i u formiranje novog medijskog regulatora koji će imati zadatak osiguravanja slobode medija.
Po pitanju imigracija, Magyar zasad nastavlja tamo gdje je Orban stao te je rekao kako bi volio da se ona čak i smanji više nego u mandatu prošle Vlade.
“Povijesni zločin Viktora Orbana”
Magyar je kritizirao zahlađenje odnosa Mađarske i Hrvatske u mandatu Viktora Orbana.
“Smatram da je povijesni zločin Viktora Orbana što su tako zahladili odnosi između Hrvatske i Mađarske, koji su prije bili odlični”, odgovorio je na pitanje novinara N1 Hrvoja Krešića.
No, nije želio potvrditi da će Mađarska Hrvatskoj izručiti Zsolta Hernadija.
“Imao sam sreće susresti se i razgovarati s gospodinom Plenkovićem, INA-MOL je dugačka priča i imamo lekcije koje treba naučiti. Recimo, platiti sve one naknade štete na međunarodnoj razini koje su dosuđene. Moram provjeriti, znam samo da nije slučajnost da Hernadi nije izručen. Oni su odlučili da Sanader nije bio objektivan, ali da se ne trči pred rudu. Ovo su vrlo povjerljive informacije koje meni nisu poznate, ali čim počnemo s radom ja ću se tome posvetiti”, kazao je.
Također, iako je kritizirao zahlađenje odnosa dviju država, nije želio potvrditi niti da će skinuti kartu Velike Mađarske iz ureda premijera.
“Što se tiče zemljovida, ne sjećam se kakva je karta na zidu, ali mogu vam reći da Mađarska ima jednu dugu povijest. Zemljovid Velike Mađarske ili Ugarske naći ćete na mnogim mjestima, mi se ne odričemo ni osporavamo povijest, ovih tisuću godina. Naravno da su bile neke promjene, ali to ne znači revizionizam, ako na to ciljate. Postojanje takve Ugarske na nekom šalu… ne vidim ovdje revizionizam ni ništa što bi trebalo poremetiti odnose. Gledajmo u budućnost i poboljšajmo naše odnose”, rekao je i najavio da će hrvatskog premijera Andreja Plenkovića što prije pozvati u posjet.
Premijer Plenković je već u izbornoj noći Magyaru čestitao pobjedu, a za očekivati je bolju suradnju dviju država i zbog same činjenice da su i HDZ i Tisza članice Europske pučke stranke.
Hrvatska Vlada nada se prekidu dosadašnjih svađa vezanih za energetiku, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar bio je čak toliko optimističan da je reaktivirao staro neispunjeno obećanje o otkupu dionica INA-e, iako su mali izgledi da se to i dogodi.
Uz poboljšanje odnosa dviju država, Plenković očekuje i drugačije pozicioniranje Mađarske u EU. “Prigoda je to i za deblokadu određenih procesa kad je riječ o važnim odlukama na razini Europske unije o potpori Ukrajini koji su u ovom trenutku bili blokirani, neovisno o tome što smo na najvišoj političkoj razini u prosincu postigli konsenzus”, kazao je Plenković, misleći na odluku Viktora Orbana da blokira usvajanje EU paketa pomoći za Ukrajinu vrijedan 90 milijardi eura. Magyar je u svojim prvim izjavama potvrdio da podržava sporazum, ali s dogovorenim izuzećem za Mađarsku.
Poraz Orbana zasigurno označava kraj jedne ere u Mađarskoj, a narednih mjeseci vidjet ćemo kakvu promjenu će donijeti Peter Magyar. Dvotrećinska većina u parlamentu daje mu alat da te promjene budu duboke, a budućnost će pokazati hoće li ga iskoristiti za ponovnu demokratizaciju Mađarske.
