Povjesničar i političar Zlatko Hasanbegović gostujući na N1 ustvrdio je kako Dan Europe nema nikakve veze s danom oslobođenja Europe od Hitlerove Njemačke, 8. svibnja, a pogotovo ne s Danom pobjede koji se 9. svibnja slavio u Sovjetskom savezu.
“9. svibnja je Dan Europe, ali se odnosi na poznatu tzv. Schumanovu deklaraciju, početak procesa uspostave europske tada ekonomske zajednice, današnje Europske unije i to nema nikakve veze sa Sovjetskim 9. svibnjem kao tzv. Danom pobjede. Drugim riječima, kolokvijalno, 8. svibnja 1945. ne postoji u službenom kalendaru hrvatske države. To netko može privatno ili kao dio nekog aktivizma obilježavati i imati odnos prema tome kakav god hoće, ali to ne može imati institucionalno pokriće, to je jedna vrsta nasilja“, ustvrdio je, ponovivši još jednom u razgovoru kako je „Dan Europe vezan uz 9. svibnja 1950. godine“.
„To što političku elitu obilježava neznanje i intelektualna lijenost, to bi bio samo njezin problem kada se on ne bi prenosio i u društvo“, dodao je.
Točno je da se Danom Europe obilježava Schumanova deklaracija koja je predstavljena 9. svibnja 1950. i kojom je započeo proces europskih integracija. Nije, međutim, točno da ona nema nikakve veze s obilježavanjem pobjede nad fašizmom u Europi, odnosno da datum deklaracije slučajno pada na taj dan.
“Godine 1950., pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, europske države još se teško oporavljaju od ratnih razaranja.
Odlučne u nastojanju da spriječe ponovni rat, europske vlade zaključile su da bi udruživanjem proizvodnje ugljena i čelika rat između vječnih suparnica Francuske i Njemačke postao, prema riječima iz Deklaracije, ‘ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć’”, objašnjava se povijesni kontekst na stranicama Europske unije.
“Pronaći način da se osigura mir u Europi u poslijeratnoj eri bio je težak zadatak. Bio je to izazov na koji je upravo Schumanova deklaracija pokušala naći odgovor. To je apsolutno jasno iz prve dvije rečenice Deklaracije. U njima stoji: ‘Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju. Doprinos koji organizirana i živa Europa može dati civilizaciji neophodan je za održavanje miroljubivih odnosa’.
Stoga je ispravno reći da je Schumanova deklaracija bila u svojoj esenciji mirovni projekt. To je dodatno podcrtano datumom koji je odabran za prezentaciju deklaracije, 9. svibanj 1950., dan nakon pete godišnjice kapitulacije nacističke Njemačke“, piše na stranici Europskog parlamenta posvećenoj Schumanovoj deklaraciji.
Moguće je da bi europske zemlje bez uspostave zajedničkog tržišta za ugljen i čelik, stvaranja snažne nadnacionalne institucije te mogućnosti za obostrani monitoring, ušetale u novi rat, konstatira se.
Ugljen i čelik u to su doba bili esencijalni materijali za naoružavanje i vođenje rata. Ako će Francuska nadzirati njemačke, a Njemačka francuske sirovine i proizvodnju, rat između dviju glavnih sila na kontinentu neće biti moguć, smatralo se. Godinu kasnije, 1951., potpisan je Pariški ugovor kojim je formirana Europska zajednica za ugljen i čelik kojoj je pristupilo šest zemalja: uz Francusku i Njemačku još i Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Pariški sporazum stupio je na snagu 1952., čime je postavljen temelj europskog ujedinjenja kao prvoga koraka realizacije Schumanova plana iz 1950. o ujedinjenju Europe u proizvodnji ugljena i čelika. Na temeljima Europske zajednice za ugljen i čelik razvila se Europska ekonomska zajednica, pa kasnije i Europska unija.
Deklaracija nosi ime po predlagatelju, tadašnjem francuskom ministru vanjskih poslova Robertu Schumanu čiju je biografiju značajno obilježio i rat, a život mu je bio velikim dijelom vezan uz graničnu pokrajinu Alsace-Lorraine koja je prešla iz sastava Njemačke u sastav Francuske. Schuman je zauzimao različite važne političke funkcije u Francuskoj, a bio je i prvi predsjednik Europskog parlamenta.
Zaključno, točno je da se Danom Europe obilježava Schumanova deklaracija koja je predstavljena 9. svibnja 1950. i kojom je započeo proces europskih integracija. Nije, međutim, točno da ona nema nikakve veze s obilježavanjem pobjede nad fašizmom u Europi, odnosno da datum deklaracije slučajno pada na taj dan.
