„Vlada će u kontekstu zagrijanosti ekonomije poći od sebe. Međutim, ono što isto očekujemo je odgovornost socijalnih partnera u narednom razdoblju, da sa svojim zahtjevima za povećanje prava ne idu van granica utemeljenog, očekivanog i u ovom trenutku razumnog“, poručio je Tomislav Ćorić, ministar financija prije svega sindikatima javnih, ali i državne službe kojima je Vlada poslodavac i partner u kolektivnom pregovaranju.
Ta je poruka uslijedila nakon predstavljanja vladinih mjera antiinflacijske politike s ciljem „hlađenja gospodarstva“ koje je put hlađenja krenulo i bez mjera Vlade. Naime, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u prva tri mjeseca ove godine domaće gospodarstvo poraslo je 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a to je njegov najslabiji rast od kada se nakon pandemije koronavirusa počelo oporavljati. Zadnji podaci službene statistike kazuju kako u prvom kvartalu tekuće godine u odnosu na posljednja tri mjeseca prošle godine, nije bilo povećanja gospodarske aktivnosti.
Zamrzavanje plaća
Uspješnom hlađenju gospodarstva, prema planovima Vlade, trebalo bi pridonijeti i oko 250 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama. Zaposleni u sustavima obrazovanja i znanosti, zdravstva, socijale, kulture, kao i državnoj službi nakon više od desetljeća ponovo će se naći u situaciji da se njihove plaće zamrzavaju.
Mjerama antiinflacijske politike Vlada, a kako ne bi došlo do povećanja rashoda proračuna do kraja godine, najavljuje „zadržavanje postojećih materijalnih prava u okviru kolektivnog pregovaranja na trenutačnoj razini do 1. tromjesečja 2027. godine“, kao i zadržavanje iste razine svih socijalnih naknada i ne uvođenje novih do prvog tromjesečja 2027. godine.
Vlada je pritom poručila zaposlenima u državnoj i javnim službama da će sve svoje obaveze dogovorene za tekuću godinu ispuniti.
Istodobno im je poslala jasnu poruku da u predstojećim pregovorima za Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama te Kolektivni ugovor za državnu službu, o kojima se uobičajeno kreće razgovarati s proračunskim pripremama za narednu godinu, ne mogu računati na dodatna značajnija izdvajanja proračuna za plaće u 2027. godini.
Barem ne do kraja prvog kvartala, a što će biti kasnije upitno je jer se odluka o zamrzavanju plaća može i produžiti.
Istodobno, sindikati se mogu oprostiti s nadom da će kroz granske kolektivne ugovore uspjeti izboriti koji euro više za radnike. Naime, nakon uvođenja novog sustava plaća u državnoj i javnim službama, sindikatima je ponestalo manevarskog prostora za ugovaranje viših prava kroz granske kolektivne ugovore, iako još uvijek postoji maleni prostor da kroz posebne dodatke ugovore određene „pogodnosti“ na razini djelatnosti.
Međutim, pregovore o granskim kolektivnim ugovorima Vlada vješto izbjegava. Primjerice, u sustavu znanosti pregovori za granski kolektivni ugovor traju od 2023. godine, a u međuvremenu Vlada donosi odluke o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenih ostvarenih na temelju granskih kolektivnih ugovora. Identična je situacija u zdravstvu i socijalnoj skrbi, osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju.
„Mi pregovaramo cijelo vrijeme, ali rezultata nema“, veli Jadranka Dimić, predsjednica sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi. U socijalnoj skrbi granski kolektivni ugovor sklopljen je prije osam godina s tadašnjom ministricom socijalne skrbi Nadom Murganić. U međuvremenu je taj kolektivni ugovor istekao, dok se njegova pravna pravila produžuju. Istodobno, na vladinoj pregovaračkoj strani su se od vremena potpisivanja kolektivnog ugovora s tadašnjom ministricom Murganić, primijenila četiri ministra zadužena za socijalnu skrb.
„Ovo je jasna potvrda da neće biti kolektivnih ugovora ni u ovoj godini“, poručuje Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja podsjećajući kako je taj sindikat vladinoj strani još prije tri godine dostavio svoj prijedlog kolektivnog ugovora. Pregovori, pritom, traju tri godine pa će Kroflin reći kako su imali nekoliko zamaha, nakon kojih je sve zamrlo.
“Vlada nam je preko medija poslala poruku”
Sindikati javnih službi, odnosno 11 reprezentativnih sindikata koji s vladom pregovaraju na razini Temeljnog kolektivnog ugovora, početkom tjedna zatražili su hitan sastanak s Vladom, kako bi u uvjetima visoke inflacije i realnog pada vrijednosti osnovice, razgovarali o modelu po kojem bi se sačuvala realna vrijednost osnovice. Odgovor im je stigao u vidu antiinflacijskih mjera i zamrzavanja plaća.
„Vlada nam je preko medija poslala poruku, pa sami sebi prizivaju sindikalne aktivnosti“, poručuje Dimić objašnjavajući kako u sustavu socijalne skrbi neće odustati od zahtjeva unutar granskog kolektivnog ugovora jer je sustav prenapregnut, nema dovoljno radne snage, a sustav se i dalje osipa zbog niskih primanja. Naime, zbog posebnosti posla unutar socijalne skrbi moguće je dogovoriti dodatak od 20 posto na plaću.
Snažniji rast plaća u javnim i državnoj službi od prije dvije godine, podsjeća Kroflin, imao je neznatan efekt na inflacijska kretanja. Kada bi se plaće zamrznule, efekt bi ponovo bio neznatan i, kako navodi Kroflin, odgođen i osjetio bi se tek u 2028.godini. Međutim, takav potez bi „rasturio“ dio javnih službi.
Za sindikate javnih službi vladin antiinflacijski paket mogao bi biti poticaj za zajedničko djelovanje. Međusindikalni odnosi u javnim službama, posebno u obrazovanju i znanosti, narušeni su još od donošenja jedinstvenog zakona o plaćama, a ako ih vlada „nagazi“ to bi ih moglo trgnuti i potaknuti na zajedničke akcije.
U javnim službama već godinama nije sklopljen nijedan kolektivni ugovor na granskoj razini
Dakle, u javnim službama već godinama nije sklopljen niti jedan kolektivni ugovor na granskoj razini. Neće vjerojatno biti sklopljen niti u ovoj godini s obzirom na to da vlada od sindikata očekuje da se zadovolje postojećom razinom prava. Taj odnos vlade prema zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi, zdravstvu posebno je zanimljiv i s aspekta poticanja kolektivnog pregovaranja.
Naime, Hrvatska je jedna od članica Europske unije koja je dužna donijeti Nacionalni program promicanja kolektivnog pregovaranja i s čijim donošenjem kasni. Taj dokument je dužna izraditi, a potom i promicati u praksi na temelju Direktive o primjerenim minimalnim plaćama iz 2022. godine koja od članica EU očekuje da pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima podignu na 80 posto. Skandinavske zemlje taj su cilj odavno dosegnule pa i premašile, susjedna Slovenija na kraju prošle godine bila je nadomak cilja (79 posto pokrivenosti). Prema aktualnim podacima iz evidencije kolektivnih ugovora, u Hrvatskoj je svega 65 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima.
Hrvatska priprema svoj Nacionalni program kolektivnog pregovaranja i o njemu se razgovaralo na prošlotjednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a razgovori o sadržaju dokumenta nastavljaju se među socijalnim partnerima.
Međutim, pitanje je koliko Vlada koja će stati iza obaveze promicanja kolektivnog pregovaranja može biti vjerodostojna kada ni sama nema rezultata u pregovorima s javnim službama na granskim razinama.
„Država već tri godine nema niti jedan kolektivni ugovor u javnim službama, a onda donosimo takav dokument koji bi privatnim poslodavcima trebao reći da je kolektivno pregovaranje dobro“, reći će Kroflin podsjećajući ne samo na situaciju s granskim kolektivnim ugovorima, već i zadnje pregovore oko Temeljnog kolektivnog ugovora.
Naime, Vlada je početkom godine na javne službe odlukom prenijela dogovor o rastu osnovice za tekuću godinu postignut s državnom službom. Pregovori s javnim službama, koje su tražile više od onog što je državna služba postigla, tom su odlukom zaključeni. Istodobno se, forme radi, godinama razvlače pregovori o granskim kolektivnim ugovorima unutar javnih službi, a zapravo sve završava vladinim odlukama o produženju pravnih pravila ugovorenih u isteklim kolektivnim ugovorima.
