Portal Klix.ba objavio je vijest prema kojoj “električni automobili zagađuju više nego dizelaši“, s tvrdnjom da je trošenje guma kod električnih automobila toliko da nadmašuje auspuh i čestice koje se emitiraju pri kočenju.
“Uprkos činjenici da ‘zeleni’ i dalje tvrde da su automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem najveći zagađivači, tek sada postaje jasno da električni automobili zapravo zagađuju još više od dizelaša jer su teži i brže ‘troše’ gume na putu”, navode, pa kasnije dodaju i “ako vozite električni automobil, gubitak težine guma je još veći, što znači da još više zagađujete okolinu. Prema nalazima Fraunhofer instituta u Njemačkoj, do 100.000 tona fine gumene prašine završi na tamošnjim cestama svake godine.”
Fraunhofer Institut je ujedno i jedini izvor na koji se poziva ovaj članak.
Koliko je vidljivo sa stranica spomenutog Instituta, oni su se tek bavili mjerenjima otpadnih čestica u okolišu nastalih trošenjem gume. Nisu radili nikakvu distinkciju između električnih automobila i onih na unutrašnje izgaranje.
No, sama dezinformacija o tome da električni automobili zagađuju više od dizelaša, jer su teži i u prosjeku troše više guma, žilava je koliko i kontraintuitivna. Prkosi logici najprije zato što postoje gradovi svijeta koji već sada imaju daleko čišći zrak zbog električnih automobila. Primjer su kineske metropole.
I to je pokazano mjerenjima, ne samo logikom da električna vozila ne emitiraju toksične ili iritirajuće nusprodukte gorenja naftnih derivata – od ugljičnog monoksida (CO), sumpornog dioksida (SO4), ozona (O3) i ugljikovodika do dušikovih oksida (NOx). Istraživanje provedeno u 330 gradova u 31 kineskoj provinciji, koje je financirala Kineska nacionalna zaklada za prirodne znanosti te vlasti više regija i metropola, pokazalo je kako se usprkos povećanju ukupnog broja vozila na cestama, prisutnosti električnih vozila može pripisati lavovski dio poboljšanja kvalitete zraka.
Kombinirali su datume postavljanja novih nabojnih stupova, odnosno punjača koji se smatraju velikim motivatorom prelaska na električno vozilo, s podacima o onečišćenju zraka na razini postaja u gradovima. Procjena je da je nakon nekoliko mjeseci došlo do smanjenja upravo čestica manjih od 2,5 mikrometara (PM2.5) i to za 3.326 mikrograma po metru kubičnom mjesečno.
Euro 7
No, činjenica je da se ova teza neprestano vraća, jer se emisije iz auspuha kod novih automobila zbilja smanjuju te se sve više prepoznaju druge emisije iz prometa. A to su čestice nastale kočenjem i čestice guma, koje završavaju uglavnom u tlu i u vodi. Zato i norma Euro 7 Europske unije, koja stupa na snagu u studenom 2026. godine za sve nove modele osobnih automobila, govori upravo o tome.
Što se tiče kočnica, električni su automobili već u prednosti zahvaljujući regenerativnom kočenju. To je, naime, tehnologija koja usporava vozilo pretvarajući njegovu kinetičku energiju natrag u električnu energiju umjesto da je rasipa kao toplinu. Elektromotor tada radi kao generator, a struja se pohranjuje u bateriju, čime se povećava domet automobila i smanjuje trošenje klasičnih kočnica. Zato kočnice na električnim automobilima traju oko 100 do 150 tisuća kilometara, a na onima na gorivo, 20 do 60 tisuća, ovisno o tome kako netko vozi auto.
Paljenje guma
Upravo je stil vožnje proizveo zabunu zbog kojeg je dezinformacija o emisijama EV-ja 2022. godine odjeknula u svijetu, zahvaljujući istraživanju kompanije Emission Analytics. Nalazi da EV emitiraju do dvije tisuće puta više čestica od automobila na gorivo, prenesena je čak i u medijima koji sustavno izvještavaju o klimi, kao što su britanski Guardian ili Earth.org.
Zbog nalaza Emission Analyticsa na noge su skočili i proizvođači guma, i britanski automotoklub RAC, koji je angažirao za debunk ovog istraživanja dr. Euana McTurka, vodećeg elektrokemičara za baterije. U Britaniji je, naime, priču o česticama guma u javnosti potencirao ministar okoliša, George Eustice, koji je poručio da benefiti prelaska na električne automobile neće biti onako veliki kao što se ljudi nadaju.
McTurk je objasnio da trošenje guma koje je opisano u tom istraživanju nema veze s mozgom.
Priopćenje za medije tvrtke Emissions Analytics sugeriralo je da zagađenje česticama uslijed trošenja automobilskih guma može biti 1000 puta veće od emisija iz ispušnih plinova automobila, te da automobilske gume mogu proizvesti čak 9,28 grama čestica po milji, odnosno 5,8 grama po kilometru. Međutim, ovo je najgori mogući scenarij… Nekoliko izračuna temeljenih na zdravom razumu pokazuje koliko je ovaj slučaj ekstreman.
Tipična guma za obiteljski automobil od 16 inča teži oko 9 kg, pa četiri gume na vozilu daju ukupnu težinu od 36 kg. To nije samo gazni sloj, već cijele gume. Kada bi automobil doista gubio 9,28 grama čestica po milji iz guma, gume bi fizički nestale – a automobil bi vozio na felgama – za manje od 4000 milja.
U stvarnosti, gazni sloj gume čini oko 35 % ukupne težine gume, što znači da bi gume postale potpuno ćelave za manje od 1358 milja, odnosno za dva mjeseca vožnje prosječnog vozača u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Udruženje proizvođača guma, Tire Industry Project, pronašao je i ključ za ove nevjerojatne tvrdnje u intervjuu koji je za londonski The Times dao izvršni direktor tvrtke Emissions Analytics, Nick Molden.
Ova brojka proizlazi iz testiranja provedenog na automobilu koji je vožen na način da se maksimalno poveća trošenje guma („vožen najluđe što se moglo, stvarno se išlo do granica”). Poznato je da je stil vožnje glavni faktor trošenja guma (Le Maitre i sur., 1998.), no ekstremne mjere koje je primijenila tvrtka Emissions Analytics nisu reprezentativne za normalnu vožnju i rezultirale bi životnim vijekom gume od najviše 500 km.
Stil vožnje utječe i na maksimalni okretni moment, koji također troši gume. Naime, elektromotori, za razliku od onih na goriva, isporučuju maksimalni okretni moment već od nula okretaja u minuti. To je zabavno za ubrzanje, ali uzastopna nagla kretanja mogu brže uništiti gazni sloj gume i raspršiti više čestica, bez obzira na vrstu pogona.
Osim stila vožnje, naravno, koliko će se gume trošiti ovisi i o njihovoj kvaliteti, i klimatski uvjeti, i samoj cesti. Naprosto nije isto upravljate li autom po novom asfaltu ili po starom, punom zakrpa, a kamoli makadamu.
Težina automobila i ispušni plinovi u stvarnosti
Ova dezinformacija je mnogima uvjerljiva i zato što noviji automobili s unutrašnjim sagorijevanjem zaista jesu smanjili emisije iz auspuha, kao što je točno i da su električni automobili od njih prosječno teži oko 400 kilograma.
Međutim, električni automobili su i dalje lakši od SUV-ova, koji apsolutno dominiraju kod kupnje novih automobila; a u 95% slučajeva su pogonjeni benzinom i dizelom. Uzmemo li tako u obzir da je težina jedini kriterij za određivanje potrošnje gume, onda su dizelaški i benzinski SUV-ovi u praksi ponovo veći zagađivači.
Tvrdnje da čistoća ispušnih plinova novih automobila s unutrašnjim sagorijevanjem obesmišljava prelazak na električne automobile se, pak, kosi sa stvarnim stanjem na cestama. A široko medijski popraćena analiza koja tvrdi da gume električnih vozila (EV) emitiraju preko 1000 puta više čestica od ispušnih plinova oslanjala se upravo na ekstremne pretpostavke i uspoređivala čestice iz guma s već ultra-čistim modernim ispušnim sustavima, a ne sa starijim vozilima koja se stvarno nalaze na cestama.
Automobili kojima trenutačno upravljaju vozači po asfaltu su dosta stari. Sa starošću rastu i njihove emisije, a zamjetno veće emisije iz auspuha događaju se nakon samo 86.000 kilometara. To je daleko ispod prosječne kilometraže koju broje europska i hrvatska vozila. Prosječno vozilo u Hrvatskoj, naime, staro je skoro 15 godina, a godišnje prelazi skoro 12 tisuća kilometara, a to daje i prosječnih 180 tisuća prijeđenih kilometara.
Kad bi se samo gledale i mjerile gume
Recharged tako piše da gume električnih vozila mogu proći lošije zbog težine automobila, jer baterijski paket može učiniti električno vozilo 10–30 posto težim od usporedivog modela na benzin ili dizel. Neke gume specifične za električna vozila napravljene su od mekše gume kako bi prigušile buku i lakše podnijele sav taj okretni moment. Trenutačni okretni moment potiče nagla ubrzanja; a kad se tome doda velika masa vozila i gume se ubrzano troše.
Ipak, automobili na fosilna goriva općenito više zagađuju zbog emisije iz ispušne cijevi. Čak i s modernim filterima, motori emitiraju čestice, dušikove okside i druge zagađivače svaki put kad se pokrenu. Tu je i prašina od kočnica. Zbog nedostatka regenerativnog kočenja, kočione pločice obavljaju gotovo sav posao. Treći faktor je stariji vozni park. Stvarne su ceste pune starijih automobila s daleko prljavijim ispušnim plinovima nego što to pretpostavljaju laboratorijski testovi.
Ako ćemo smještati i EV-je u sadašnjost i skoru budućnost, kao što rade neki od laboratorijskih testova, onda treba spomenuti i da proizvođači guma razvijaju smjese s niskom emisijom štetnih tvari, dizajne gaznog sloja otporne na trošenje, pa čak i koncepte za hvatanje čestica izravno blizu gume. A vremenom bi i baterijski paketi trebali postati lakši i energetski gušći, iako već godinama postoji tendencija da se zbog dometa vozila rade žrtve na području težine automobila.
Ako se promatraju isključivo gume, teško električno vozilo može emitirati više čestica. No, ako se pogleda cijeli automobil – ispušna cijev, kočnice i gume u razdoblju od 10 do 15 godina – električno vozilo je i dalje čišći stroj u većini scenarija, osobito kako električna mreža postaje sve čišća. Zato je pretjerano i dezinformirajuće tvrditi da električni automobili zagađuju više od onih na unutrašnje sagorijevanje.
