Novo lice za isti stari HDZ

Sanja Despot

Predsjednik HDZ-a je Zlatko Hasanbegović, ustvrdio je Zoran Milanović gostujući na televiziji N1, dodajući kako će taj član HDZ-a sigurno osvojiti najviše preferencijalnih glasova. I hoće – jer s HDZ-om i njegovim biračima se zapravo ništa istinski nije promijenilo od kada stranku vodi Andrej Plenković

Andrej Plenković umjeren je i pristojan profesionalac kojem sigurno nije bilo ugodno gledati stranačkog kolegu Miru Kovača kako sa splitske pozornice pokušava animirati mnoštvo u Mr. Bean maniri, dok im iz pozadine Torcida viče da su lopovi jer odbijaju provoditi Zakon o sportu. Ali, s kim si, takav si. Red Mire Kovača, pa red slikanja s Antom Gotovinom.

Ako zanemarimo prigodnu ikonografiju, po čemu je HDZ od kada je s više od 90 tisuća glasova predsjednikom postao Andrej Plenković različit od HDZ-a koji je s više od 90 tisuća glasova dva mjeseca ranije za predsjednika izabrao Tomislava Karamarka?

Udbaši i ubojice

Svojom ugodnom vanjštinom i tonom Plenković je relaksirao atmosferu, iz njegovih javnih nastupa ne vonja na opasnost, kako bi to znalo biti s Karamarkom u onim trenutcima kada nije bio naprosto smiješan. Međutim, što se suštinski promijenilo?

Na to pitanje Plenković odgovara: „Stavljam ideološka pitanja na njihovo mjesto, a okrećem se onome što je bitno za život naših građana“. Plenković govori kako „hrvatski ljudi od političkih stranaka 2016. očekuju rješenja koja se tiču gospodarstva, radnih mjesta, konkurentnosti, obrazovanja, industrije, poljoprivrede i malih i srednjih poduzeća i svega onog što će život naših ljudi činiti boljim nego što je danas“ i zato je, tvrdi, fokus kampanje bio na konkretnim temama i okrenut budućnosti.

Istine radi, treba priznati da je na samom početku kampanje izgledalo da bi tome moglo biti tako. Dvije vodeće stranke počele su debatu o tome koliko bi smanjenje neke porezne stope moglo značiti građanima, koliko gospodarstvu, a koliko štetiti lokalnoj samoupravi. Bilo je to tek zagrijavanje, da bi se potom svi vratili u stare klišeje. Već na velikoj debati na HRT-u Plenković je namjeravao poentirati na Milanovićevom lex Perkoviću, a u tjednima koji su slijedili to se pretvorilo u pravi krešendo – nijedan predstavnik HDZ-a, uključujući i neslužbenog ideologa “novog HDZ-a” Davora Ivu Stiera nije u sučeljavanjima izbjegao spomenuti kako su Milanović i njegova vlada branili udbaše, a  povratnik u HDZ Milan Kujundžić čak je ustvrdio da su roditelji Milanovićevih suradnika udbaši i ubojice.

Kad je Milanović na kraju zaključio da ne vidi neke razlike između Plenkovića i Karamarka, Plenković je to proglasio neuspješnim spinom – da bi na završnom skupu Milanovićevoj vladi opet predbacio što je ukinula pokroviteljstvo Sabora nad Bleiburgom te da su lex Perkovićem „legitimirali ubojstva hrvatskih ljudi u emigraciji osamdesetih godina“. Stier je istog dana Orsata Miljenića u debati napao tvrdnjom da je kandidat s liste Narodne koalicije Stjepan Mesić u beogradskim novinama denuncirao kardinala Stepinca.

To nisu životna pitanja i nije priča o gospodarstvu, već upravo nastavak istih karamarkovsko-šatorskih parola.

Šustar je žrtva

Od kada je Plenković na čelu HDZ-a, Hasanbegović u intervjuima i na sučeljavanjima i dalje priča iste priče. Na izbornim listama pozicioniran je više nego što je to bio u Karamarkovo vrijeme. Plenković ga brani lažno tvrdeći da se Hasanbegović očistio intervjuom u Le Mondeu. Ili nije čitao taj intervju ili zagovara isto. Na nijednom sučeljavanju HDZ nije rekao da odustaje od spornih Hasanbegovićevih stavova. Na sučeljavanju platforme 112, primjerice, iako se prao od Karamarka i kolektivne krivnje,  Jasen Mesić je potvrdio da se slaže sa svim Hasanbegovićevim potezima – od neprofitnih medija do HRT-a. Na sučeljavanje s Kulturnjacima HDZ nikog nije poslao, kao što ih je Vlada ignorirala svih tih mjeseci, bez obzira što Kulturnjaci okupljaju kulturne djelatnike sa svih strana političkog spektra.

A ako ćemo o životnim pitanjima koji se tiču manje/više svih građana, Plenković tvrdi da kurikularna reforma nije zaustavljena i da se zalaže za njen nastavak – s proširenom skupinom, stručnom skupinom, STEM skupinom…., a da je Predrag Šustar, ministar koji ne samo da je sabotirao Jokićevu Ekspertnu skupinu, već mu se nije dalo niti provoditi zakone – zapravo žrtva.

Na pitanje zašto se ne provodi Zakon o sportu, bliski Plenkovićev suradnik Stier u debati na N1 odgovorio je da se oko tog zakona treba provesti šira rasprava. Rasprava treba li ili ne provoditi Zakon koji je donesen. Ali inače, HDZ se protivi utjecaju politike na sport.

Preslagivanje poslije izbora

Jedino što je Plenković do sada postigao je raskidanje suradnje s notornim pravašima, ali prije svega zato što mu oni ne donose toliko glasova koliko traže pozicija poslije izbora. Na izbornim listama nema Josipe Rimac i Božidara Kalmete. Ali ima Steve Culeja, Brune Esih i HRAST-a koji glasove skupljaju na desničarskim nazorima i lustraciji.

HDZ u anketama ne stoji najbolje pa Plenković igra na najširu moguću bazu, a unutarstranačko preslagivanje odvijat će se nakon izbora i tek ćemo tada saznati kakav će biti novi HDZ. Neki ljudi iz užeg Plenkovićevog tima bude nadu, a vjerojatno niti sam vrh EPP-a ne bi na izborni skup dolazio Hasanbegoviću.

S Plenkovićem je, dakle, kao s Barackom Obamom – želi Nobelovu nagradu za nadu, prije nego smo vidjeli i jednu promjenu.


Iz kategorije "Stav"