Devet godina star samostan iz proračuna dobio 842 tisuće kuna za renovaciju

Ana Benačić

Po kojim se kriterijima u Vijeću gradske četvrti Peščenica – Žitnjak donijela odluka da se u prioritete komunalnih akcija za 2018. godinu uvrste sljedeći radovi: obnova stubišta dominikanskog samostana Bl. Augustina Kažotića u iznosu od 209.000 kuna, sanacija fasade tog samostana u iznosu od 153.000 kuna, te adaptacije multimedijalne dvorane u sklopu istog samostana u iznosu od 480.000 kuna?

Ovo je pitanje koje zanima pojedine oporbenjake iz vijeća ove zagrebačke četvrti, javnost i, pogotovo, mjesni odbor Volovčica. Upravo je vijećnik MO Volovčica Nikola Zdunić (Zagreb je naš!) na službenom webu stranke javnost izvijestio o tome, kazavši da je na relevantne adrese postavio gore navedeno pitanje.

Samostan je sagrađen ne tako davne 2009. – je li to uopće legalno?

“Treba naglasiti da o financiranju obnove samostana VMO Volovčica nikada nije raspravljalo, niti se imalo prilike glasati o tome, već je netko u Gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak donio odluku o financiranju obnove samostana. Još mi uvijek nije potpuno jasno tko je odobrio ovu stavku jer zapisnik sjednice gdje je izglasan Plan komunalnih aktivnosti još nismo dobili, no čini se da u sklopu VGČ-a Peščenica- Žitnjak postoji odbor za komunalne aktivnosti koji je, na zahtjev samostana i crkve Bl. A. Kažotića odlučio da je potrebno uložiti 842.000 kuna u obnovu interijera i eksterijera samostana dovršenog ne tako davne 2009. godine“, napisao je Zdunić, napominjući da do trenutka pisanja izvještaja još uvijek nije dobio verificirani zapisnik sjednice VGČ-a Peščenica – Žitnjak na kojoj se usvojio konačni Plan komunalnih aktivnosti za 2018. Upitao se i može li taj potez uopće biti legalan.

“Prema pravilima VGČ-a Peščenica – Žitnjak, moguće je financirati vjerske objekte na kvartu što i piše u članku 14., stavak 3. Međutim, unatoč tome što je moguće, uz državni proračun, vjerske objekte financirati i iz proračuna Vijeća Gradskih četvrti, a što je samo po sebi problematično jer vjerski objekti ne predstavljaju javne ustanove kao što su javne škole, centri kulture, sportski centri i vrtići, ostaje pitanje po kojim se kriterijima odlučilo financirati radove na samostanu dovršenom 2009. godine. Zašto se primjerice odlučilo samostanu dati 842.000 kuna, a Centru kulture 270.000 kuna i tko je to odlučio'”, upitao je, priloživši tekstu i grafički prikaz utroška proračuna za komunalne akcije.

 

Samostan zasad bez ovlaštenog komentara

samostanu – čiji je član zajednice, među ostalima, i kontroverzni dominikanac Vjekoslav Lasić, proslavljen po misama za dušu Ante Pavelića i izjavi da je ustaški poglavnik sada u raju – javio nam se samo župnik Marko Bijelić, koji nije ni ovlašten niti upoznat s detaljima cijele priče. Htjeli smo, naime, saznati, zašto samostan nije aplicirao na programe Grada Zagreba koji vjerskim zajednicama osiguravaju sredstva za obnovu svojih objekata, nego se išlo na proračun za komunalne potrebe susjedstva samostana.

Objasnio nam je da na tim poslovima radi prior, odnosno starješina samostana te da je donedavno tu funkciju obnašao Zvonko Džankić, koji je na putu, a i istekao mu je trogodišnji mandat. Kada smo mu objasnili da zovemo zbog iznosa od 850 tisuća kuna, od čega pola milijuna otpada na dvoranu samostana, iskreno se iznenadio.

“Visinom sam malo iznenađen! Ali, kažem vam, prvi puta čujem za ovo i morali biste se obratiti starješini. Znam da su molbe odaslane na više strana, ali zaista nisam znao da nam je dodijeljen ovaj iznos”, kazao je Bijelić.

Oporba u VGČ također nije “načisto” s razlozima odobrenja 900.000 kuna samostanu

Na žalost, do odgovora i obrazloženja ovog poteza VGČ Peščenica nije lako doći. U Vijeću nam kažu da se nitko od 19 članova fizički ne nalazi adresi radnoga mjesta te da nije poznato hoće li se ondje ukazati tijekom dana.  Uspjeli smo doći tek do dvojice oporbenih vijećnika, kojima također nije do kraja jasno zašto je gotovo milijun od ukupno 3,2 milijuna kuna namijenjena za komunalne akcije pripao dominikanskom samostanu. Boris Blažeković (SDP – HNS – Naprijed Hrvatska!) potvrdio nam je da je odluka donesena na zadnjoj sjednici Vijeća gradske četvrti, ali nam je savjetovao da se za obrazloženje ipak obratimo vladajućima.

Stošić također ne zna detalje obrazloženja, koje očekuje od vladajućih vijećnika, ali navodi da je prijedlog mogao doći s više strana – od samostana, mjesnog odbora, gradske četvrti, pa i samog gradonačelnika, čiji bi suradnici na nivou poglavarstva i skupštine trebali “amenovati” ovaj financijski plan za male komunalne akcije.

“Bilo je rasprave i pitanja vijećnika o ulaganju u samostan. Ja sam postavio pitanje zašto i kako se došlo do toga, kako se sastavlja cjelokupni financijski plan… No, vladajućoj strukturi je bilo to OK. Znam da mjesni odbor muči kako je to upalo, nakon što se razmatrao jako velik broj akcija koje bi se trebale napraviti, a na kraju nisu prošle”, kaže nam Darko Stošić (Zagreb je naš! – NL – OraH – RF – Za grad), dodajući da bi se prilikom raspodjele proračuna trebalo daleko više uvažavati mjesne odbore.

Bogata gradska tradicija preusmjeravanja novca namijenjenog infrastrukturi u ruke Crkve

Zdunić je, naime, u istome tekstu postavio i pitanje visine cijene pojedinih radova, ali i činjenice da gotovo polovicu malih komunalnih akcija za Volovčicu donosi Vijeće Gradske četvrti bez ikakve suglasnosti Vijeća Mjesnog odbora Volovčica. No, ono što je posebno zanimljivo kada je u pitanju obnova samostana jeste činjenica da nije prošlo ni mjesec dana otkad je Zorislav Šubarić iz Nove ljevice, u planovima komunalnih akcija svih gradskih četvrti otkrio da je Grad Zagreb Crkvi lani dao preko šest milijuna kuna.

No, ni tu nije kraj dovitljivosti u pronalaženju puteva da se iz gradskoga proračuna na ime javne dobrobiti financiraju građevinski objekti u vlasništvu Crkve. Faktograf je jesenas izvijestio da su sakralni objekti u Zagrebu godinu ranije činili šest od sedam primatelja kapitalnih donacija Grada Zagreba i to iz programa radova na području prometa i gospodarstva u teških ukupno 8,3 milijuna kuna.

Iz proračunske zalihe 2017. godine popriličan je iznos otišao pravnim osobama koje je osnovala Crkva, pa čak i van granica RH, dok je na zahtjev Zagrebačke nadbiskupije Grad Zagreb odlučio novcem prireznih obveznika financirati čak i premještanje križa s Hipodroma za par stotina metara na savski nasip!

Ništa od ovoga nije pokriveno novcem namijenjenim za vjerske zajednice, već za podizanje kvalitete života građana koji uplaćuju najveći prirez u državi. Ovdje možemo spomenuti da iz Grad Zagreb daje određeni dio obrazovnog proračuna ustanovama osnovanim od strane religijskih organizacija, primjerice,  financira verificirane vjerske programe u dječjim vrtićima u sklopu redovitog programa u 16 gradskih dječjih vrtića, od čega ih je 14 katoličkih.

No, kada je riječ o samoj građevini i obnovi, na istome mjestu gdje se nalazi podatak o vrtićima, tj. na službenim stranicama Grada, može se pronaći i podatak da se sukladno Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica iz gradskoga proračuna daju namjenske potpore, osobito za gradnju i obnovu objekata vjerskih zajednica. To podrazumijeva određena pravila financiranja, ali i proceduru koja uključuje obilazak i fotografiranje objekata čiji upravitelji traže obnovu.

Potpora u ovu svrhu daje se u visini 50% ukupne vrijednosti radova, a najviše do 250.000,00 kuna s PDV-om godišnje po pojedinom objektu vjerske zajednice, a ostatak do pune vrijednosti radova osigurava vjerska zajednica koja je vlasnik ili suvlasnik objekta vjerske zajednice koje se pročelje i krov obnavlja. Prema istoj odluci Grada, namjenska potpora za katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, crkvu sv. Marka, hram sv. Preobraženja Gospodnjeg, Islamski centar u Zagrebu, evangeličku crkvu Krista Kralja i konkatedralu sv. Ćirila i Metoda, dodjeljuje  se u visini 50% ukupne vrijednosti radova, a najviše do milijun kuna s PDV-om godišnje.

ISPRAVAK: Izvorni naslov ovog teksta greškom je glasio “Devet godina star samostan mimo procedure iz proračuna dobio 842 tisuće kuna za renovaciju”. Radilo se o uredničkoj pogrešci koja je naknadno ispravljena.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"