Sakralni objekti u Zagrebu čine šest od sedam primatelja kapitalnih donacija Grada Zagreba u prošloj godini i to iz programa radova na području prometa i gospodarstva u Gradu Zagrebu teških ukupno 8,3 milijuna kuna.
Konkretnije, kako se navodi u izvješću za 2016., “kapitalnim donacijama izvršeni su izdaci za sanaciju krovišta i unutarnjih radova u zgradi Satiričkog kazališta „Kerempuh“, uređenje kompleksa Svetišta Majke Božje Bistričke, dovršenje Crkve Majke Božje Lurdske u Zagrebu, uređenje ulaznog stubišta crkve Sv. Benedikta u Mićevcu, sanaciju Starokatoličke crkve Sv. Antuna u Stenjevcu, uređenje platoa i popločenje poda crkve B.D. Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici, pomoć u obnovi Zagrebačke katedrale”. Jedina zgrada koja ne spada u crkvene objekte, a da je obuhvaćena donacijama je, dakle, kazalište Kerempuh, iz čega proizlazi da je Crkva kroz proračun za promet dobila milijune kuna.
Ovi izdaci se financiraju “na temelju saznanja o stanju i potrebama za uređivanje grada tijekom 2016.”, te u sklopu nastavka radova na uređivanju i revitalizaciji zapuštenih i zanemarenih gradskih prostora i sadržaja, za što je Grad izdvojio ukupno 14.892.280,07 kuna.
Kapović o čudnim odlukama
Mate Kapović iz Radničke fronte govorio je prošloga tjedna na Gradskoj skupštini o ovim donacijama u sklopu rasprave o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna, nazvavši ih čudnom odlukom budući da “crkva ne oskudijeva novcem”. Usporedio je iznos koji je pripao obnovi crkava s novcem za sanaciju i adaptaciju svega desetak vrtića u Zagrebu, koji je uglavnom išao na zamjenu stolarije i bravarije.
“Ne izdvaja se koliko bi trebalo i manje se izdvaja nego za crkve spomenute. Zašto se mijenja samo stolarija i bravarija kada iz medija znamo da se nedavno srušio strop u jednom vrtiću? Oni su u derutnom stanju”, kazao je Kapović. Čudnim je odabirom nazvao i donacije udruzi U ime obitelji te udruzi Hrvatski novinari i publicisti (HNIP), koja je u tri navrata dobila novac i to u svrhu zaštite ljudskih prava. Izjavio je i da je Crkva cjelovitog evanđelja, koja nije nikakva udruga, već crkva, također u dva navrata dobila novac iz proračuna.
Premještanje križa financiran novcem za komunalnu infrastrukturu
Spomenuti izvještaj o programu radova u prometu i gospodarstvu, inače, potpisuje Dinko Bilić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, s kojim smo zadnjih dana komunicirali oko financiranja premještanja križa s Hipodroma na nasip o trošku građana. Nakon što nam prvotno nije odgovorio zašto to plaćaju građani, a ne Nadbiskupija – iako se u obrazloženju projekta navodi da se u poduhvat ide “na zahtjev Zagrebačke nadbiskupije“, koja pak tvrdi da nema veze s tom odlukom – ovih dana nam odvraća da je to zato što građani ne mogu ostavljati cvijeće i lampaše pored križa na Hipodromu, postavljenom u čast obilježavanja susreta s papom Benediktom XVI. za vrijeme njegovog posjeta Zagrebu.
“S obzirom da je križ u području Hipodroma, građani nemaju mogućnost obilježavanja navedenog događaja, te na predmetnoj lokaciji nema mogućnosti za postavljane cvjetnih aranžmana te svijeća-lampaša. Zbog navedenog, križ je potrebno izmjestiti na lokaciju kako bi se sačuvalo spomen obilježje, te omogućilo građanima obilježavanje susreta s papom Benediktom XVI.”, navodi Bilić, a zatim precizira iz kojeg je dijela proračuna to financirano – iz novca za komunalnu infrastrukturu. Dakle, iz sredstava koje građani uplaćuju za komunalnu naknadu.
“Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2017. godini planirana su sredstva za izmještanje križa, a navedeni Program je donesen od strane Gradske skupštine Grada Zagreba, na 48. sjednici 20. prosinca 2016.”
Proračunska zaliha
No, ni to nije sve. Iz proračunske zalihe ove godine popriličan je iznos otišao pravnim osobama koje je osnovala Crkva, pa čak i van granica RH.
Franjevački samostan sv. Katarine, Kreševo (BiH), dobio je skoro 30 tisuća kuna za sufinanciranje troškova dovršetka izgradnje i uređenja Muzeja Franjevačkog samostana, Hrvatskom katoličkom sveučilištu otišlo je 10.000 kuna za sufinanciranje Prvog međunarodnog znanstvenostručnog skupa na temu “Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji”, Župa sv. Barbare Grad je pomogao u podmirenju pogrebnih troškova don Ante Bakovića (76.230 kuna), Župi sv. Nikole biskupa, Donja Zelina pripalo je 40.000 za sufinanciranje obnove starih ili nabavu novih orgulja dok je najveći iznos iz proračunske zalihe, skoro pola milijuna kuna, dobila Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – za sufinanciranje dokumentarno-igranog filma “Hram cvijeća” posvećenog 150-oj godišnjici Pravoslavne katedrale Preobraženja Gospodnjeg.
Lani su razne rimokatoličke župe, samostani i manifestacije u Hrvatskoj i BiH dobile oko 15 posto proračunske zalihe, odnosno 720 tisuća kuna. Župa Svete Ane u Rudešu dobila za sufinanciranje troškova uređenja salezijanske kuće čak 105.000 kuna, a za dovršenje uređenja župne kuće i opremanje prostora dodatnih 116.000 kuna. Hrvatskoj kapucinskoj provinciji sv. Leopolda Bogdana Mandića pripala je financijska potpora za organizaciju izlaganja relikvija sv. Leopolda Mandića u Zagrebu u iznosu od 20 tisuća kuna.
Župa sv. Filipa i Jakova apostola dobila je 30 tisuća za aktivnosti vezane za organizaciju festivala duhovne glazbe “Bonofest” u Vukovaru, a Župa Sv. Petra i Pavla u Bešićima za nabavku orgulja dobila 40.120,75 kuna. Župa Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Soblincu dobila je 80 tisuća za proslavu posvete župne crkve, kao i Župa Svih svetih u Sesveta, koja je, pak, organizirala manifestaciju Dani zahvale i zajedništva u Sesvetama. Uređenje unutrašnjosti župne crkve radi održavanja mlade mise mladomisnika vlč. Ante Zubaka Zagrepčane je koštalo nešto više od 30 tisuća kuna, dok je 20 dobila Župa sv. Antuna Padovanskog za organizaciju “Antunova 2016.”, a Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, Marija Bistrica za susret mladih vjernika na dan Hodočašća vjernika Grada Zagreba dobiva 73.250,00 kuna. Župa sv. Luke Evanđeliste, Zagreb dobila je 19.200 kuna za sufinanciranje dijela troškova trodnevnice, Župa rođenja Blažene Djevice Marije iz Donjeg Lapca 20.000 za blagoslov nove Crkve Sv. Ivana Pavla II.
Franjevački samostan Sv. Marka Evanđelista Plehan, Derventa, BiH dobio je za sufinanciranje organizacije proslave 50.183,10 kuna, a Župa sv.Juraja mučenika iz Dervente 10 tisuća kuna za obnovu kapelice u selu Polje. Župa sv. Petra i Pavla, Kulina Derventa, također dobiva potporu za sufinanciranje troškova Mlade mise (55.470,84 kuna), a Župa Krista Kralja u Doboju u BiH za troškove uređenja svetišta sv. Roka u Ceru i organizacije proslave sv. Roka dobiva nešto više od 50 tisuća kuna.
I Islamska zajednica u Hrvatskoj dobila je potporu za obilježavanje 100 godina Islama u Hrvatskoj (75.000), Srpska pravoslavna crkva dobiva 60 tisuća za organizaciju konferencije “Novomučenici: perspektiva II”, dok je Reformiranoj kršćanskoj kalvinskoj crkvi u Hrvatskoj s 20 tisuća kuna sufinancirano opremanja knjižnice.
“Ne znamo”
Zaključno recimo i da smo upitali Kapovića je li dobio odgovor na pitanje o tome zašto su milijuni kuna kapitalnih donacija iz prometnih radova preusmjereni na obnovu crkvi. Kaže nam da je to pitanje postavio i na Odboru za gospodarski razvoj.
“Nisu mi znali reći ništa. Tako su doslovno rekli – ‘Ne znamo'”, kazao je Kapović, ne isključujući da bi mogao nekada u budućnosti zaprimiti pisani odgovor vezan za tu temu.
On je, naime, u svom izlaganju u raspravi o izvršenju proračuna kazao kako je posebno teško utvrditi koliko Crkva godišnje dobiva iz proračuna, državnog i lokalnih, jer su iznosi maskirani kroz netransparentne stavke.
