Pobunu u HDZ-u Plenković bi najlakše mogao ugušiti izvanrednim izborima

Petar Vidov

Andreju Plenkoviću kritičari i politički protivnici često zamjeraju neodlučnost. Ali zadnjih dana odluke padaju kao na pokretnoj traci: načelno je usuglašena nagodba oko Agrokora, odabrani su konzultanti za otkup dionica Ine, u proceduru je pušten dugo najavljivani “lex LNG”, započete su procedure za reformske zahvate u zdravstvu, mirovinskom sustavu i javnoj upravi (Jutarnji list), dogovorena je kupovina izraelskih borbenih aviona, refinanciraju se dugovi autocesta, a u višu brzinu ubacio je i Sabor. Već su zakazane sve rasprave do 13. srpnja i ljetne stanke, a čak će izostati i uobičajeno lipanjsko spajanje blagdana. Prepuni dnevni red Sabora, u trenu pisanja ovog teksta sačinjen od 115 točaka, otkriva da je Gordan Jandroković, jedan od Plenkovićevih najbližih stranačkih saveznika, aktualnu sjednicu odlučio iskoristiti kako bi do ljeta raščistio zaostatke nagomilane višegodišnjim političkim turbulencijama. Sve izgleda kao veliko proljetno pospremanje prije jesenskog clean starta.

U tom kontekstu zanimljivo je promatrati najave iz ovotjednog Nacionala, koji je objavio da se Plenković priprema za izvanredne parlamentarne izbore. Prema tvrdnjama neimenovanih izvora zagrebačkog tjednika, Plenkovićev je plan najprije smijeniti Davora Ivu Stiera s funkcije HDZ-ovog političkog tajnika pa zatim krenuti u pripreme za izvanredne izbore. “O tome je Plenković intenzivno diskutirao sa svojim najbližim stranačkim suradnicima tijekom proteklog vikenda. Takav razvoj događaja u Plenkovićevu najužem krugu smatraju zasad vrlo izglednim”, piše Nacional i dodaje da je predsjednik HDZ-a i Vlade svjestan da dugoročno više ne može kvalitetno surađivati sa stranačkim desnim krilom, navodno spremnim da ga pokušaju srušiti i zamijeniti konzervativnijim kadrom poput Stiera ili Mire Kovača.

Plenković protiv HDZ-a, biskupa i vjerskih fundamentalista

Uza sve gore nabrojane odluke, ratifikacija Istanbulske konvencije (IK) trebala je biti naoko najtrivijalnija. Sadržajno ni po čemu kontroverzan dokument, usmjeren na suzbijanje nasilja nad ženama, postao je tema ideoloških prijepora zahvaljujući propagandnim disinformativnim aktivnostima fundamentalističkih grupacija u misiji širenja svoje političke moći i društvenog utjecaja. Nadali su se da će Plenkovića stjerati u kut i izboriti si snažniju početnu poziciju uoči predstojeće javne rasprave o novom zakonu o pobačaju. Imali su pritom na svojoj strani i desniji dio HDZ-a, isprovocirali nezapamćenu pobunu u redovima najveće hrvatske stranke u kojoj šef tradicionalno ima status polubožanstva, ali Plenković je ostao neumoljiv.

“Ne znam jeste li vi svjesni da ovime možete čak i srušiti Vladu. A ako će netko Vladu rušiti onda ću to biti ja. I nakon toga će se ići na nove parlamentarne izbore. A za njih ću ja slagati liste i može se dogoditi da pola ovdje prisutnih ne bude na njima”, zaprijetio je prije mjesec dana Plenković, kako ga citira Novi list, protivnicima Istanbulske konvencije u samom vrhu HDZ-a. Ishod glasanja sugerira da pojedini zastupnici premijera možda ipak nisu shvatili dovoljno ozbiljno; 14 HDZ-ovaca glasalo je protiv konvencije, a jedan je bio suzdržan.

HDZ-ova saborska desnica, u sastavu Milijan Brkić, Miro Kovač, Marija Jelkovac, Anton Kliman, Ivan Šikić, Ante Babić, Davor Stier, Miroslav Tuđman, Petar Škorić, Davor Lončar, Ivan Ćelić, Tomislav Lipošćak, Stevo Culej i Franjo Lucić, uz suzdržanog Ivana Šukera, odbili su glasati za Istanbulsku konvenciju čak i nakon što su viđeniji katolički biskupi drastično reterirali sa svojih početnih pozicija. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup, nije se usudio pojaviti u Splitu na prosvjedu protiv IK. Iz Zagreba je poručio da crkva nema veze s organizacijom prosvjeda (Hina). Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, ranije je u intervjuu za Hrvatski katolički radio drastično ublažio svoj stav oko IK, čemu je prethodio sastanak s Plenkovićem (Tportal). Što je rezultiralo pamtljivim Stierovim istupom o političarima koji se “povremeno pojave da bi pokupili pljesak u crkvi ili da ih se spomene s oltara”, a koji “možda i znaju za neke prljavštine u hijerarhiji Crkve, ali nisu tu da ih očiste nego da ostanu te prljavštine i da na temelju toga ucjenjuju i kontroliraju Crkvu” (Televizija N1). Od Stiera nismo u međuvremenu dobili pojašnjenje na koga je točno mislio.

“Kalmeta je ugasio požar”

Dalmatinski biskupi svoje su pozicije ublažili nakon što je šef HDZ-a u igru vratio u zadnje vrijeme prilično zanemarenog stranačkog veterana Božidara Kalmetu, inače kuma Vladimira Šeksa. Nekad i formalno, a danas samo neformalno najutjecajniji dalmatinski HDZ-ovac prepoznat je kao jedan od trojice ljudi koji bi trebali pomagati glavnom tajniku HDZ-a Jandrokoviću odrađivanjem važnog terenskog posla (Jutarnji list). Čim je ponovo pronašao zajednički jezik sa šefom stranke koji ga je ne tako davno marginalizirao i izbacio iz utrke za još jedan gradonačelnički mandat u Zadru, Kalmeta je suzbio pokušaj pobune u svojoj županiji predvođen Dragom Krpinom (Zadarski.hr, Večernji list). “Kalmeta je ugasio požar oko Istanbulske konvencije. Pokazao je da ga se i dalje najviše uvažava u Dalmaciji, i to je glavni razlog da mu se povjeri posao pomoćnika glavnog tajnika”, otkrio je izvor iz HDZ-a za Jutarnji list.

Jasno je, međutim, da požar nije ugašen dovoljno temeljito. Više od četvrtine HDZ-ovih zastupnika odlučilo je da neće dići ruku za IK, a nove svjetonazorske bitke već su na pomolu. Neokonzervativne udruge najavile su da će ratifikaciju konvencije pokušati osporiti na referendumu, iako eksperti za ustavno pravo tvrde da to nije moguće, a dodatna polarizacija odnosa može se očekivati kod rasprave o zakonu o pobačaju. U takvim uvjetima Plenkoviću neće biti nimalo lako vladati; odlaskom Hrasta i njihovog jedinog zastupnika Hrvoja Zekanovića iz vladajuće koalicije saborska većina spala je na izrazito tankih 77 ruku.

Koalicijski i europski potencijal

S druge strane, recentna istraživanja javnog mnijenja, iako nepovoljna za Plenkovića osobno, pokazuju da bi izlaskom na izbore – što najavljuje Nacional – šef HDZ-a imao priliku učvrstiti svoju poziciju. Takav bi mu potez omogućio da iz saborskih klupa odstrani radikalniji dio HDZ-a i pozicionira stranku na demokršćanski desni centar, po uzoru na CDU Angele Merkel. Zadnji CRO Demoskop pokazuje da je HDZ, usprkos unutarstranačkim previranjima i prosvjedima protiv IK, i dalje individualno najjača stranka u državi pa bi kao takva vjerojatno bila i relativni pobjednik parlamentarnih izbora. A vraćanje HDZ-a na onaj dio političkog spektra na kojem ga je svojedobno držao i Ivo Sanader oživjelo bi i Plenkovićev koalicijski potencijal; osim što bi s pomlađenim klubom zastupnika umjerenijeg svjetonazora mogao ponuditi suradnju HSS-u ili liberalima okupljenima u Amsterdamsku koaliciju (IDS, Glas, Pametno), u takvim okolnostima se ni tzv. velika koalicija HDZ-a i SDP-a više ne bi činila sasvim nezamislivom.

Takvo “veliko pomirenje” praćeno ublažavanjem radikalne retorike bilo bi sasvim usklađeno i s Plenkovićevim navodnim europskim ambicijama, o kojima je nedavno izvještavao Novi list. Riječki je dnevnik, naime, objavio da Plenković razmatra mogućnost da se već dogodine kandidira za predsjednika Europske komisije kao tzv. Spitzenkandidat Europske pučke stranke. Lider HDZ-a to je demantirao, iako se o Plenkovićevoj želji da zauzme visoku poziciju u Komisiji u zagrebačkim političkim kuloarima špekulira još otkad se iz Brisela vratio u Zagreb.

Veliko je, međutim, pitanje bi li tek jedan nedovršeni premijerski mandat u Plenkovićevom CV-u pučanima bio dovoljno uvjerljiv da ga kandidiraju za predsjednika Komisije. Aktualni šef Komisije Jean-Claude Juncker bio je, primjera radi, premijer Luksemburga od 1995. do 2013. prije nego je preselio na višu funkciju u Brisel. Idući europski izbori su, pak, 2024. godine, a iste bi se godine po redovnom ritmu trebali održavati i hrvatski parlamentarni izbori. Ako doista želi biti šef Komisije, Plenković se sad mora zapitati ne bi li mu ipak bilo ugodnije presjeći aktualni mandat na polovici i osigurati još jedan do 2022. godine, nakon čega bi možda mogao nešto komfornije razmišljati o budućem željenom angažmanu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"