Ocjena točnosti

Kovačić: Nema reformi bez promjene Ustava

Hina / Mladen Volarić / ua

“Reformska vlada jest vlada u kojoj bi sudjelovale sve stranke, obje velike koalicije. Reforme ne možemo provesti bez ustavnih promjena za koje moramo imati iznadpolovičnu većinu”, izjavio je za Večernji list Ivan Kovačić, gradonačelnik Omiša koji je u Sabor ušao na listi MOST-a.

Promjene Ustava potrebne su prvenstveno za ključnu reformu za koju se MOST zalaže – onu koja bi obuhvatila lokalnu i regionalnu samoupravu. MOST je svojim biračima, podsjećamo, između ostalog obećao i regionalizaciju Hrvatske.

No, Ustav RH u svom 134. članku propisuje: “Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom”. Drugim riječima, da bi se u Hrvatsku uveo sustav regija, za kakav se MOST zalaže, nužno je izmijeniti ustavnu definiciju jedinice područne samouprave, za što je u Saboru potrebno dvije trećine glasova, odnosno podrška 101 zastupnika.

Najmanje 100 zastupnika

Nije to jedina izmjena Ustava koju bi trebalo provesti da se ispune predizborna obećanja i planovi MOST-a. Božo Petrov krajem kolovoza 2015. godine u javnost je izašao s inicijativom da se broj saborskih zastupnika smanji na 99, te da se njihova neto plaća sreže na 9999 kuna (Index.hr).

Takvo bi smanjivanje broja saborskih zastupnika bilo u koliziji s člankom 72. Ustava RH, koji propisuje: “Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem”.

I suci zaštićeni Ustavom

Jedna od stvari koje MOST zahtjeva u pregovorima oko formiranja vlasti s HDZ-om i SDP-om su i “promjene u sustavu biranja Državnog sudbenog vijeća kako bi se smanjio utjecaj sudaca u tom tijelu” (RTL). Radi se o još jednoj reformi za koju bi nužno bilo mijenjati tekst Ustava.

“Državno sudbeno vijeće, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske”, stoji u 124. članku Ustava RH.

U istom članku dalje se propisuje da “Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe”. U članku 123. Ustava pak stoji da je “sudačka dužnost stalna”.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.