“Prekidam sjednicu i zakazujem nastavak kad se skupi većina koja će moći predložiti izbor predsjednika Sabora i nadam se Vlade”, riječi su kojima je Josip Leko u četvrtak ispraznio Hrvatski sabor nakon polusatnog zasjedanja.
Bitno je pritom napomenuti da sjednica nije okončana, već samo privremeno prekinuta. To znači da je ispunjena odredba 74. članka Ustava RH, prema kojoj se prvo zasjedanje Sabora održava najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Daljnjih rokova koje bi Sabor morao ispuniti da se konstituira i započne s radom više nema.
“Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika”, propisuje isti taj članak Ustava, zbog čega je izbor predsjednika Sabora na prvom zasjedanju i bila prva i jedina točka dnevnog reda.
Glavaš i Petrina držali lekcije
Leko je pred zastupnike na stol stavio prijedlog većine u Sabor izabranih članova koalicije Hrvatska raste, njih 55 od ukupno 56, koji su htjeli za prvog čovjeka Sabora izabrati Roberta Podolnjaka iz MOST-a. HDZ-ovci su zatražili stanku, ali Leko, koji i dalje predsjeda Saborom do izbora novog predsjednika, ih je odbio pozvavši se na 248. članak Poslovnika Hrvatskog sabora. Stanku u Saboru, naime, može tražiti samo klub zastupnika, koji HDZ još nije službeno formirao.
Od zastupnika je Leko zatim zatražio da pristupe elektroničkom glasanju, kako bi se očitovali o prijedlogu koalicije Hrvatska raste da se za predsjednika Sabora izabere Podolnjak, inače izvanredni profesor na katedri Ustavnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu. Da se pristupilo glasanju kao što je Leko tražio, Sabor bi se možda i uspio konstituirati, ali umiješali su se Branimir Glavaš (HDSSB) i Stipe Petrina (Nezavisna lista Stipe Petrina) istaknuvši kako bi bilo logično da se prije glasanja Podolnjak izjasni prihvaća li kandidaturu za predsjednika Sabora. U saborskom Poslovniku, inače, nigdje nije propisano da kandidat za predsjednika Sabora takvu kandidaturu mora i prihvatiti.
No, s obzirom da se radi o argumentu čiju elementarnu logiku nije moguće osporiti, Leko je prepustio riječ Podolnjaku, zatraživši od njega da se izjasni. Podolnjak je najprije kazao da će prihvatiti kandidaturu ukoliko je ista prihvatljiva i HDZ-u, a nakon što je Davorin Mlakar u ime kluba HDZ-a rekao da njegova stranka takav prijedlog ne podržava, Podolnjak je odbio kandidaturu. Pritom je zanimljivo istaknuti da se niti jedan od 15 zastupnika MOST-a nije javio za riječ, kako bi tražio Podolnjakovo očitovanje ili na bilo koji drugi način opstruirao glasanje o predsjedniku Sabora.
Kako dalje?
Glavno pitanje sada glasi – što će se dalje događati? Kolinda Grabar Kitarović potvrdila je da će se drugi krug konzultacija u Uredu predsjednice održati u ponedjeljak, a HDZ i SDP najavljuju daljnje pregovore s MOST-om (Večernji list). Na Josipu Leki je da odluči kada će se prekinuta sjednica nastaviti, a on poručuje da “će se sve odvijati po poznatom scenariju” (24sata). U međuvremenu iz Ureda predsjednice stižu neslužbeni signali da se Grabar Kitarović priprema za još tri kruga konzultacija koji bi se mogli održati tijekom prosinca, te razmatra mogućnost raspisivanja izvanrednih izbora ukoliko nikakav konsenzus o vladajućoj većini ne bude postignut do Nove godine (Slobodna Dalmacija).
A o tome hoće li se vlast formirati, i u kojem obliku, i dalje odlučuje MOST pod vodstvom Bože Petrova. Oni su nakon neuspješnog pokušaja konstituiranja Sabora dvjema najvećim strankama uputili novi ultimatum (RTL).
“Most nezavisnih lista ovim putem poziva čelnike koalicija Hrvatska raste i Domoljubna Hrvatska na zajednički sastanak u ponedjeljak, 7. prosinca u 12.00 sati u središnjem uredu Mosta, Smičiklasova 19. U slučaju odaziva samo jedne strane, Most nezavisnih lista nastavit će razgovore samo s tom stranom o formiranju reformske Vlade”, poručili su MOST-ovci putem priopćenja za javnost.
