“U članku 112. Ustava stoji da će predsjednica imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati izbore ako ‘Vlada ne bude sastavljena u skladu s člancima 110. i 111. Ustava’. A njima se definira sve oko davanja mandata i rokova koje ima za sastav Vlade. Tek kad iscrpi sve mogućnosti s određivanjem mandatara, može raspisati nove izbore. Takva odredba služi upravo kao zaštita od toga da predsjednik države, ne svidi li mu se opcija koja može skupiti većinu, izbjegne određivanje mandatara i onda ide u raspisivanje novih izbora”, tvrdi SDP-ovac Peđa Grbin (Jutarnji list).
Drugačije tumačenje stiže s Pantovčaka. Vladimir Šeks, savjetnik Kolinde Grabar Kitarović za ustavno-pravna pitanja, tvrdi da predsjednica može raspisati prijevremene izbore i bez da ikome da šansu za sastavljanje Vlade. “Ako u razumnom roku, a vrijeme će pokazati koji je to rok, ne počne funkcionirati zakonodavna vlast, tada može predsjednica Republike iskoristiti onu svoju ustavnu ovlast da se ona brine o urednom funkcioniranju državne vlasti”, kaže Šeks (24sata).
Kako bismo utvrdili tko je u pravu, konzultirali smo sporne članke Ustava RH koje na ovom mjestu donosimo u cijelosti. Osim članaka koje spominje Grbin, za razrješenje ove dileme bitan je i 98. članak Ustava, koji definira predsjedničke ovlasti.
Članak 98.
Predsjednik Republike:
– raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
– raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
– povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika,
– daje pomilovanja,
– dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom,
– obavlja druge dužnosti određene Ustavom.
Članak 110.
Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvrđuje se zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
Članak 111.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
Članak 112.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s člankom 110. i 111. Ustava, Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Ustav je jasan: Nema izbora prije pokušaja sastavljanja Vlade
Ukratko rečeno, predsjednica Grabar Kitarović ne smije mandat za sastavljanje Vlade povjeriti osobi koja nema potporu većine saborskih zastupnika, a ne smije ni raspisati prijevremene izbore prije nego dvojici različitih mandatara omogući šansu za sastavljanje Vlade. Ustavotvorci, dakle, kada su pisali i dorađivali najviši pravni dokument države, nisu uopće razmatrali situaciju u kojoj nitko ne može sastaviti većinu.
S obzirom da Ustav sada nije moguće mijenjati, jer zato je potrebna ili dvotrećinska većina u parlamentu (kojeg trenutno nemamo), ili odluka građana na referendumu, u praksi to znači da su važeće ustavne odredbe podložne tumačenju. Dragan Zelić iz GONG-a smatra da predsjednica ne može raspisati izvanredne izbore prije nego ikome povjeri mandat za sastavljanje Vlade. Važno je imati na umu, objašnjava Zelić, da su predmetne ustavne odredbe pisane upravo s namjerom da dovedu do formiranja vlasti.
“S obzirom da nema mehanizma putem kojeg bi predsjednica točno mogla utvrditi tko uživa povjerenje, temeljem obavljenih konzultacija i raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru, a imajući na umu cilj, a to je sastavljanje Vlade, predsjednici ostaje utvrditi tko bi mogao dobiti većinu u Saboru. Jer samo u Saboru može se utvrditi tko doista ima povjerenje većine svih zastupnika. Ukoliko predsjednica ne povjeri mandat za sastavljanje Vlade i raspiše izbore, što će se dogoditi ako i nakon novih izbora bude slična situacija? Hoćemo li ići opet na izbore?”, pita se Zelić.
Takvo tumačenje Ustava predsjednici Grabar Kitarović, ako je suditi po recentnim medijskim napisima, vjerojatno baš i nije po volji. Slobodna Dalmacija javila je da se na Pantovčaku već pripremaju za sastavljanje nestranačke vlade i raspisivanje izbora, a isti izvor pozivajući se na sugovornike iz HDZ-a tvrdi i da Grabar Kitarović koristi novonastalu situaciju kako bi potakla “reformsku struju” unutar HDZ-a da izgura Tomislava Karamarka i preuzme vlast u stranci.
