Ocjena točnosti

Maletić: BDP raste samo zbog turizma i prerađivačke industrije

Ivana Maletić
Hina / Daniel Kasap / ua

“Raduje nas pozitivno kretanje BDP-a u trećem kvartalu. No upozoravamo da se ovaj gospodarski rast ne temelji na zdravim ekonomskim osnovama. To potvrđuje samo izvješće Državnog zavoda za statistiku. Kad pogledamo po pojedinim djelatnostima – osam od deset ekonomskih kategorija pada i stagnira, a samo dvije uistinu pridonose rastu – turizam i prerađivačka industrija”, izjavila je HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić komentirajući kvartalni rast BDP-a od 2,8 posto.

Uvid u izvješće Državnog zavoda za statistiku otkriva da je najveći doprinos rastu bruto dodane vrijednosti (BDV) doista ostvaren u sektorima trgovine, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanje hrane (rast od 4,3 posto od čega 6,4 posto otpada na prerađivačku industriju), te u sektorima prerađivačke industrije, rudarstva i vađenja i ostalih industrija (rast od 5,2 posto).

Svi ostali sektori su oko nule, s tim da su u padu poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-0,5 posto), informacije i komunikacije (-0,1 posto) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (-0,3 posto). Svi ostali sektori, kako pokazuje tablica Državnog zavoda za statistiku, bilježe nezamjetan rast ili su na sasvim istoj razini kao i u prethodnom kvartalu. No, pritom je i dalje dobra vijest rast od 0,2 posto u sektoru građevinarstva, s obzirom da se radi o sektoru koji je bilježio dugotrajan pad aktivnosti.

DržavniZavodzaStatistiku-BDVtrećivartal

No, Maletić u svojim tvrdnjama potpuno zanemaruje izvješće o rastu industrijske proizvodnje, objavljeno istog dana kao i prognoza o rastu BDP-a od 2,8 posto. Industrijska proizvodnja u listopadu 2015. godine porasla je za 1 posto s obzirom na rujan, a za 6,4 posto s obzirom na listopad prethodne godine. Prerađivačka industrija doista je izuzetno važna sastavnica rasta industrijske proizvodnje, ali ovo izvješće pokazuje i da nikako nije i jedini faktor.

Prerađivačka industrija, koja je u rujnu bilježila snažan rast od 6,5 posto, u listopadu bilježi pad od 0,1 posto, što bi se moglo odraziti na rezultatima kretanja BDP-a u četvrtom kvartalu. No, istovremeno ostale sastavnice industrijske proizvodnje bilježe porast. Intermedijarni proizvodi u listopadu su rasli za 2,5 posto, a u rujnu za 5,1 posto. U sektoru energije porast je 4,5 posto u listopadu, u usporedbi s 2,4 posto u rujnu. Kapitalni proizvodi u listopadu stagniraju na 0,1 posto nakon što je u rujnu zabilježen rast od 2,6 posto. Također, izuzetno snažan rast od čak 16,1 posto u listopadu je zabilježen u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom i to nakon što je ovaj sektor u rujnu bilježio pad od 0,7 posto.

Kada se gledaju ukupni rezultati ostvareni u sektoru industrije u prvih deset mjeseci ove godine, a s obzirom na isti lanjski period, prerađivačka industrija rasla je 3,3 posto, ali u istom periodu osjetno su rasli i intermedijarni proizvodi (2,4 posto), kapitalni proizvodi (3,3 posto), netrajni proizvodi za široku potrošnju (5 posto), te rudarstvo i vađenje (5,4 posto).

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.