“Crta je prijeđena. S HDZ-om smo u koaliciji 10 odličnih godina i radili smo dobro za Hrvatsku. Osiguravali smo Hrvatskoj potrebnu stabilnost. Platili smo ceh političke odgovornosti. Donijeli smo odluku da u sljedećih 30 dana dajemo mogućnost premijeru da nas resetira, da nas presloži, pa i po potrebi da HSLS-a više ne bude u tom preslagivanju, ili da nas građani preslože. Sve do okončanja slučaja Dabro. Namjerno govorim do o okončanju slučaja, jer gospodin Dabro u svim svojim istupima nije nam dao ni na koji način signal da će se on popraviti i da planira na neki drugi način komunicirati ili djelovati u javnosti, niti se ispričao“, poručio je Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a u razgovoru za N1, dodajući pritom kako samo “glupi desničari poput Dabre mogu ugroziti nešto sveto kao što je Domovinski rat“.
Tako je HSLS samo potvrdio ono što je Hrebak tijekom vikenda najavio, nakon što su se u javnosti pojavile snimke Josipa Dabre, glavnog tajnika Domovinskog pokreta i saborskog zastupnika kako u “pokladnom ozračju“ pjeva pjesmu u kojoj se veliča ustaški poglavnik Ante Pavelić.
ZA HSLS je to “crvena linija koja je pređena“. Istodobno Hrebak je u razgovoru dao mogućnost da se Dabro ispriča, ali i kazao kako ne vjeruje da će se to dogoditi. Doduše, tome je i sam pridonio nazivajući Dabru “glupim desničarom“.
U međuvremenu je i DORH potvrdio kako provodi istražne radnje zbog najnovijeg slučaja Dabro (1, 2, 3, 4).
HSLS ima dvije ruke u saboru i dvoje državnih tajnika, odlazak najavljuje i HNS
HSLS sa svoja dva zastupnika u Saboru podržava HDZ-ovu većinu, a u izvršnoj vlasti sudjeluje s dvoje državnih tajnika. U periodu kušnje neće sudjelovati na koalicijskim sastancima što su i potvrdili izostankom s ovotjednog susreta koalicije. Međutim, nemaju namjeru praviti probleme Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade pa su najavili da će u petak podržati izbor Alena Ružića za novog ministra rada, mirovinskog sustava i socijalne politike. Da će biti na strani saborske većine, najavio je u razgovoru za N1 Hrebrak.
Izlaskom iz koalicije, osim HSLS-a, prema pisanju Večernjeg lista (tiskano izdanje od 19. veljače), prijeti i HNS iz kojeg su za taj dnevnik naveli kako bez HSLS-a nema ni njih u vladajućoj koaliciji.
Dodatno ulje na vatru u četvrtak je dolio Dabro koji se obratio javnosti, bez mogućnosti postavljanja novinarskih pitanja. Poručio je da će otići iz Hrvatskoga sabora ako se ne donese zakon koji izričito zabranjuje komunističke simbole i slogane te javnu afirmaciju istaknutih komunista koji su masovno likvidirali i proganjali Hrvate.
“Ne želim da njihova stranka bude moj talac i da njihov doprinos razvoju Hrvatske padne u vodu samo zbog mene, zato sam odlučio objaviti da sam spreman napustiti Sabor, ali i ja kao Hrebak imam jedan prijedlog. Budući da su iz HSLS-a tvrdili da imam antihrvatsku i antidemokratsku agendu, evo od glupog desničarima pametnim liberalima jedan pravi hrvatski i demokratski prijedlog – u sljedećih 30 dana donesimo zakon koji izričito zabranjuje komunističke simbole i slogane te javnu afirmaciju istaknutih komunista koji su u antihrvatskoj i antidemokratskoj maniri masovno likvidirali, proganjali i zatvarali Hrvate i ja odoh iz Sabora“, poručio je Dabro na tiskovnoj konferenciji koji traži zabranu crvene zvijezde petokrake, slogana “smrt fašizmu, sloboda narodu”, srpa i čekića te “bala vampira u Kumrovcu“.
Iako se obratio HSLS-u, taj DP-ovac koji o sebi govori u trećem licu i koji bi pod jednak nazivnik stavio antifašizam i narodno oslobodilačku borbu s NDH, zapravo se obratio Plenkoviću koji se ovih dana nalazi u Indiji gdje sudjeluje na sastanku na vrhu AI Impact 2026. koji se održava u New Delhiju. Od tamo je komentirao produbljivanje sukoba unutar vladajuće koalicije navodeći kako mu ti događaji djeluju pretjerano te je najavio kako će po povratku u Zagreb obaviti razgovore sa svima.
Plenković zaziva smirenje
Predsjednik Vlade ponovio je kako je jasno osudio Dabrine istupe. “Rekao sam da je to apsolutno nebranjivo i da smo zbog toga jednako zabrinuti kao HSLS“, kazao je Plenković, pozivajući koalicijske partnere da smire ton.
“Pozivam sve da smire ton i da nepotrebno ne daju argumente oporbi. Ovo je situacija koja je potpuno nepotrebna. Ovo što se tiče Dabre ćemo do kraja ispitati, ne djeluje mi baš sasvim slučajno iz moje osobne analize, a i reakcije djeluju malo pretjerano. Pozivam kolege da smire ton i da budu na razini političke odgovornosti. Hrvatsku smo proveli kroz toliko kriza. Da smo mi kao najodgovornija politička stranka tako reagirali na neke prve lopte, ne bi Hrvatska bila tu gdje jest, a ovdje su svi itekako zadovoljni gdje je Hrvatska“, poručio je Plenković iz New Delhija.
Prijetnja HSLS-a izlaskom iz vlasti i uz mogućnost prijevremenih izbora dobrano je protresla vladajuću koaliciju. Pritom, HSLS-ovo “odlučno možda“, ukazuje kako je ta stranka spremna na moguće kompromise koji bi koaliciju održali. Na to ukazuje rok kušnje koji je HSLS dao predsjedniku Vlade kako bi u tom periodu došlo do resetiranja koalicije. Odnosno, prijevremenih izbora ako do reseta ne dođe.
Kako su do sada prolazili HSLS-ovi ultimatumi
HSLS je, kako je to sam Hrebak rekao, u koaliciji s HDZ-om 10 odličnih godina u kojima su radili dobro za Hrvatsku.
U tom desetljetnom suživotu HSLS je u više navrata velikom bratu prijetio raskidanjem koalicije, ali do tog raskida nije došlo. Ovo se, naravno, odnosi na razdoblje koalicije s Plenkovićevim HDZ-om, dakle od 2016. godine do danas.
Potencijalni ulazak stranke pokojnog Milana Bandića u vladajuću koaliciju 2018. godine bila je prva velika kušnja za koalicijski suživot HDZ-a i HSLS-a. U listopadu 2018. godine, HSLS pod tadašnjim vodstvom Darinka Kosora, zaprijetio je Plenkoviću izlaskom iz Vlade u slučaju da Milan Bandić ili netko od njegovih ljudi u Saboru uđe u Vladu (1, 2, 3, 4, 5). HSLS je u to vrijeme ratovao s Bandićem u zagrebačkog Gradskoj skupštini, a jedan od prijepora vodio se oko GUP-a. S druge strane, Bandićev klub u Saboru tada je porastao na 10 članova, a zbog preslagivanja političkih snaga kalkuliralo se o mogućem ulasku Bandića ili nekog od njegovih članova u Vladu.
“Za razliku od drugih koalicijskih partnera, HSLS je HDZ-ov partner od prije izbora, kada sam s Plenkovićem radio tu koaliciju, za koju nitko tada nije vjerovao da će pobijediti na izborima. Tada smo se dogovorili da ćemo raditi poštenu Hrvatsku. Kada bi sada dopustili da se Vlada mijenja temeljem političke korupcije, to više ne bi bio naš dogovor. I dalje vjerujem da se to neće dogoditi, prije svega da Plenković to neće napraviti zbog sebe. Ako bi se to slučajno dogodilo, mi više nećemo biti dio vladajuće koalicije”, govorio je tada HSLS-ov Kosor.
Nitko od tadašnjih Bandićevih ljudi nije ušao u Vladu, a iako nisu ušli u koaliciju, iz saborskih klupa su podržavali rad Vlade. Takva vrsta podrške tada visokomoralni HSLS nije brinula te su ostali u koaliciji s HDZ-om.
Darinko Kosor protiv Milorada Pupovca i ukazivanja na ustaštvo
Godinu dana poslije HSLS je dobio novu priliku za prijetnju izlaskom iz koalicije. Na jesen 2019. godine problem više nije bio Bandić, pojavio se novi – Milorad Pupovac, čiji je SDSS tada bio u vladajućoj koaliciji.
Nakon organiziranog napada na građane srpske nacionalnosti u Uzdolju kod Knina (1, 2), Pupovac je za Radiosarajevo.ba izjavio da situacija u Hrvatskoj, u pogledu stanja mira, sigurnosti te poštivanja Ustava, zakona te međunarodnih ugovora nije dobra.
“Ta vrsta povijesnog revizionizma u kojemu se u europskom kontekstu želi rehabilitirati ustaštvo, a optužiti sve druge: Jugoslaviju, socijalistički poredak, komunistički pokret, druge narode na prostoru bivše Jugoslavije, to jest Srbe i ostale, to je nešto što je matrica po kojoj se to odvija u Hrvatskoj. I to pridonosi tomu da Hrvatska postaje faktor nestabilnosti na prostorima bivše Jugoslavije“, među ostalim je tada rekao Pupovac.
Te njegove riječi u kojima uspoređuje Hrvatsku s NDH, izazvale su val reakcija u Hrvatskoj (1, 2, 3, 4, 5, 6) i unutar tadašnje vladajuće koalicije.
“Razgovarao sam već s ljudima iz vodstva stranke i ne možemo više zajedno sjediti s ovakvim stavovima. Pupovac nije porekao niti jedan svoj stav ni iz Sarajeva ni iz Zagreba o Hrvatskoj kao remetilačkom faktoru i faktoru nestabilnosti. U Sarajevu je rekao da smo mi na ustaškom putu, da sve više sličimo na NDH. Postoje pojave u Hrvatskoj koje apsolutno treba spriječiti i sankcionirati, ali kada ga pitaju o Vučiću, onda šuti kao zaliven“, govorio je u rujnu 2019. godine Kosor.
Svega nekoliko dana kasnije, vodstvo HSLS-a je odlučilo da ostaje u koaliciji, a Kosor je ostao usamljen u zahtjevu za izlaskom iz nje. Kako je tada objašnjavao, nisu samo Pupovčeve izjave bile razlog za izlazak već i “ukupno stanje u koaliciji“.
Kompromis oko HGK
U studenom 2019. godine održani su izbori u HSLS-u te je Kosor predsjedničku palicu predao Hrebaku. Stranka je i dalje ostala u koaliciji s HDZ-om, a na novu kušnju partnerskih odnosa nije trebalo dugo čekati.
U jesen 2020. godine Glas poduzetnika pokrenuo je peticiju za ukidanje obaveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Mjesec dana kasnije, Most je u saborsku proceduru uputio svoj zakonski prijedlog kojim se ukidaju komorske članarine, a taj je prijedlog raspravljen isključivo jer je oporba prikupila 30 saborskih potpisa nakon što je ta točka na dnevnom redu bila dulje od 60 dana. Osim dijela poduzetničkih krugova, za ukidanje obavezne komorske članarine bila je i oporba, ali i HSLS-koalicijski partner HDZ-a.
HSLS tada nije prijetio izlaskom iz koalicije, ali je jasno poručivao kako je za ukidanje svih komorskih članarina. Unutar koalicije vodili su se pregovori o rješenju za HGK jer HDZ nije htio dopustiti da se o Mostovom zakonskom prijedlogu glasa u Saboru.
Glasanje je skinuto s dnevnog reda jer HDZ nije bio siguran da može osigurati saborsku većinu za odbijanje Mostovog prijedloga. Iako se radilo tek o prvom čitanju zakonskog prijedloga, pa njegovo izglasavanje zapravo ne bi ništa izmijenilo u radu Komore, a prijedlog bi se mogao detaljnije razraditi u drugom čitanju prije konačne potvrde u Saboru, HDZ je odlučio kako ne želi riskirati da ostanu preglasani.
HDZ, naime, nije bio siguran kako će o tom zakonskom prijedlogu u prvom čitanju glasati njegovi koalicijski partneri iz liberalnih stranaka, a u Saboru im je nedostajala i ruka u tom trenu teško bolesnog Miroslava Tuđmana. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković stoga nije na glasanje stavio zakon raspravljen u prvom čitanju, iako se to očekivalo.
Oporba je reagirala srušivši kvorum u Saboru, a HDZ je sa svojim partnerima naknadno dogovorio zaključak kojim se obvezuje da u roku od šest mjeseci krene reforma HGK. Najavili su da će ići prema postupnom ukidanju obaveze članarine HGK (1, 2, 3). U samom zaključku, međutim, o postupnom ukidanju članarine nije bilo riječi. HSLS je unatoč tome ostao u koaliciji.
U konačnici, koncem 2021. donesen je Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori te su od 2022. godine od plaćanja članarine oslobođene tvrtke koje dva od sljedeća tri kriterija: ukupna aktiva 995.421,06 eura, ukupni prihodi 1.990.842,13 eura i broj zaposlenih 50. Međutim, te tvrtke mogu platiti dobrovoljnu članarinu u iznosu od 20 eura koja im, kako navodi HGK, donosi brojne prednosti. Iako se zalagao za potpuno ukidanje članarine, HSLS je pristao na kompromis prema kojem manje tvrtke ne plaćaju obaveznu članarinu. Međutim, one usluge HGK mogu koristiti tek ako plate dobrovoljnu članarinu.
Kada je HSLS stvarno i izašao iz koalicije
Iako je u dugoj povijesti suradnje s HDZ-a, dakle i HDZ-om prije Andrije Plenkovića, višekratno prijetio izlaskom iz koalicije, HSLS je do sada prijetnju samo jednom i ostvario – u srpnju 2010. godine. Tada je HDZ vodila Jadranka Kosor, a HSLS Darinko Kosor. Dvije stranke bile su u vladajućoj koaliciji još od 2003. godine i postizbornog dogovora koji je na vlast doveo Ivu Sanadera, koji je u srpnju 2009. godine odstupio s dužnosti.
Zanimljiv je moment u kojem je HSLS, jedini put za sada, raskinuo vezu s HDZ-om. Ta 2010. godina spojila je dvije velike krize – globalnu ekonomsku koja se 2009. prelila u Hrvatsku i onu domaću, korupcijsku. Upravo se te 2010. godine počelo raspetljavat korupcijsko klupko HDZ-a, odnosno Fimi medija. Zbog korupcijske afere i bolnih poteza koje je u krizi vukla Kosor, rejting HDZ-a bio je na niskim razinama, što je sigurno pridonijelo odluci HSLS-a da napusti brod koji tone.
