Ocjena točnosti

Grčić: Hrvatska trenutno nije u nikakvoj krizi

Hina / Lana Slivar Dominić / ua

“Hrvatska trenutno nije u nikakvoj krizi, ni u ratnoj niti u gospodarskoj, pa bi u ukupnoj konstelaciji snaga bilo bolje da se formira snažna saborska i politička većina, koja će garantirati stabilnu Vladu”, tvrdi Branko Grčić (Hina).

Što je zapravo kriza?

Gospodarska ili ekonomska kriza, kako je definira Business Dictionary, je situacija u kojoj gospodarstvo određene države bilježi iznenadan pad zbog financijske krize. “Ekonomija suočena s gospodarskom krizom vjerojatno će iskusiti pad BDP-a, presušivanje likvidnosti i rast/padanje cijena zbog inflacije/deflacije. Ekonomska kriza može se pojaviti u formi recesije ili depresije”, navodi se u definiciji.

Ekonomska kriza, prema definiciji Hrvatske enciklopedije, označava zastoj i pad gospodarske djelatnosti s teškim posljedicama za razinu proizvodnje, dohotka i zaposlenosti. “Obično je to faza poslovnoga ciklusa kada se zaustavlja gospodarski polet i naglo prelazi u opadanje, pri čemu dolazi do pretrpanosti tržišta neprodanom robom, pada cijena, pada vrijednosti vrijednosnica, nestašice novca, nelikvidnosti, rasta kamatne stope, masovnih stečajeva, zaustavljanja investicija, otpuštanja radnika, smanjenja korištenja postojećih proizvodnih kapaciteta. Izostaju prihodi od prodaje robe i usluga, razmjerno rastu fiksni tereti poduzeća i zaduženost, a to dalje sužava gospodarsku djelatnost i mogućnost oporavka”, stoji u enciklopedijskoj definiciji.

Nešto drugačiju definiciju krize u tekstu napisanom za Lider 2008. godine ponudila je Martina Dalić, bivša ministrica financija. Prema njenom tumačenju, “ekonomska i/ili financijska kriza označava slom gospodarstva u situaciji kada država više ne može financirati svoje obveze kao što su servisiranje duga, financiranje javnih potreba i sl.”. U istom tekstu Dalić je ponudila i definicije stagnacije i recesije:

“Kratkoročne oscilacije ekonomske aktivnosti, kad gospodarstvo bilježi pozitivne stopa rasta koje su ipak niže nego u prijašnjem razdoblju, opisuje se terminom ‘usporavanje ili stagnacija rasta’. Nasuprot tomu recesija označava znatan pad ekonomske aktivnosti, vidljiv u različitim dijelovima gospodarstva, koji traje više mjeseci. Recesija stoga uključuje pad industrijske proizvodnje, zaposlenosti, realnih dohodaka i trgovine, tj. ukupno donosi određeni pad ‘outputa’ i zaposlenosti. Popularno se recesija još definira i kao pad bruto domaćeg proizvoda u najmanje dva uzastopna tromjesečja, ali smatra se da je ta definicija preuska jer je usmjerena samo na kretanje bruto domaćeg proizvoda i ne omogućava precizno određenje početka i kraja recesije”.

Većina pokazatelja sugerira blagi oporavak

Ekonomsku krizu, kao što se vidi iz priloženoga, nije tako jednostavno definirati, ali moguće je identificirati njene ključne pokazatelje. A to su prvenstveno kretanje BDP-a, broj zaposlenih odnosno nezaposlenih, stanje industrijske proizvodnje, kao i potrošnje kućanstava.

Hrvatski BDP, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), tijekom zadnja četiri kvartala bilježi rast. U četvrtom kvartalu 2014. godine rast je iznosio 0,2 posto, u prvom kvartalu 2015. godine ostvaren je rast od 0,5 posto, u drugom kvartalu iste godine zabilježeno je 1,2 posto rasta, a u trećem kvartalu 2015. godine rast je iznosio 2,8 posto. Temeljem ovih podataka Hrvatska narodna banka procijenila je da će u 2015. ukupni rast BDP-a iznositi 1,7 posto, dok se u 2016. godini očekuje rast BDP-a od 1,8 posto (Hina). Ranije je središnja banka procjenjivala da će BDP u 2015. rasti za 1,2 posto, a u 2016. za 1,5 posto.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), trenutačni broj nezaposlenih u RH je 283.924 osobe. Kao što se vidi iz statističkih pokazatelja HZZ-a o registriranoj nezaposlenosti, ta brojka je i dalje veća nego 2009. godine, kada je kriza u Hrvatskoj započela, a kada je na burzi rada bilo prijavljeno 263.174 osobe. No, istovremeno se vidi i trend smanjivanja broja nezaposlenih, koji je svoj vrhunac dosegnuo 2013. godine, kada je iznosio 345.112 osoba.

Što se tiče broja zaposlenih, njih je u listopadu 2015. godine, prema podacima DZS-a, bilo 1.328.838. I dalje je to daleko od razine iz istog mjeseca 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bilo zaposleno 1.485.435 osoba, a u usporedbi s podacima za listopad 2014. godine – kada je RH imala 1.329.068 zaposlenih osoba – radi se o blagom padu koji se može opisati kao stagnacija. Ipak, zabilježen je porast s obzirom na početak godine; u siječnju 2015. u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1.290.470 osoba.

Godina 2015. u Hrvatskoj je bila pozitivna i za kretanje indeksa industrijske proizvodnje. Prema zadnjim objavljenim podacima, onima za listopad, rast je iznosio 1 posto s obzirom na prethodni mjesec, a 6,4 posto s obzirom na listopad 2014. godine. Bruto dodana vrijednost, također prema podacima DZS-a, rasla je u prva tri kvartala 2015. godine; u prvom kvartalu za 0,3 posto, u drugom kvartalu za 1,3 posto, a u trećem kvartalu za 2,2 posto. Prema istom izvoru rast bilježi i potrošnja kućanstava, i to za 0,3 posto u prvom kvartalu, za 0,6 posto u drugom kvartalu, te za 1,4 posto u trećem kvartalu 2015. godine.

Razlog za brigu međutim i dalje, kako je istaknuo i guverner HNB-a Boris Vujčić, predstavljaju javne financije. Prema Vujčiću, za zaustavljanje rasta javnog duga potreban je primarni suficit od barem 1 posto BDP-a, što znači da bi iduća Vlada, ukoliko to želi ostvariti, trebala srezati proračun za šest do osam milijardi kuna (Tportal.hr).

 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.