“Ja se ne bih opterećivala nazivima. Iako, normalno, Hrvatski državni sabor – zašto ne? To podržavam. To ne znači povratak u prošlost u, smislu rada”, izjavila je Kolinda Grabar Kitarović nakon konstituiranja Sabora (HRT).
Predsjednica RH na ovaj način prokomentirala je inicijativu novoimenovanog predsjednika Sabora Željka Reinera (HDZ), koji je u svom prvom govoru najavio da će tražiti da se Hrvatski sabor preimenuje u Hrvatski državni sabor “kada se steknu uvjeti da se on opet tako zove” (Hina/Jutarnji.hr).
Hrvatski je sabor, kao što se može pročitati na njegovim službenim stranicama, ovo ime već nosio u periodu od 1997. do 2001. godine. Ustavnim promjenama iz 2001. godine Sabor nije samo promijenio ime, već je postao i jednodoman, nakon što je ukinut njegov Županijski dom.
Hrvatski državni sabor – naziv iz ustaške NDH
No, razlog zbog kojeg je Reinerova inicijativa o promjeni službenog imena Sabora izazvala zgražanje dijela javnosti treba tražiti nešto dalje u prošlosti. Hrvatski parlament je ime koje bi Reiner ponovo uveo upotrebu, naime, nosio i 1942. godine, za vrijeme ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH).
Kako se može doznati i na Wikipediji, Hrvatski državni sabor bio je simbolična institucija, osnovan zakonskom odredbom ustaškog poglavnika Ante Pavelića 24. siječnja 1942. godine. Za Hrvatski državni sabor nikad nisu održani izbori, već su zastupnike imenovale ustaške vlasti. Hrvatski državi sabor nije imao nikakvu stvarnu političku moć, a zasjedao je samo po nekoliko dana u veljači, travnju i prosincu 1942. godine, nakon čega je ukinut.
Ime Sabora zapisano u Ustavu
Reinerova inicijativa za promjenu imena Sabora stoga će teško pasti na plodno tlo. Naime, Hrvatski sabor službeno je ime parlamenta koje je zapisano i u Ustavu RH, što znači da bi za promjenu naziva bilo potrebno mijenjati i Ustav, a za što su potrebni glasovi dvije trećine saborskih zastupnika. Drugim riječima, službeni naziv Sabora neće biti moguće promijeniti bez suglasnosti zastupnika koalicije Hrvatska raste.
