“Prema sadašnjim anketama Most ima više od 35 mandata. Novi izbori ne odgovaraju ni HDZ-u ni SDP-u”, samouvjereno je prije nešto više od mjesec dana, 1. prosinca 2015. godine, govorio medijski koordinator MOST-a nezavisnih lista Nikola Grmoja (HRT).
Ono što se u međuvremenu desilo bilo je prilično lako predvidjeti; rejting MOST-a je, nakon što su javnost iscrpili ping-pong pregovorima i okretanjem od jedne prema drugoj strani, počeo nekontrolirano padati. Trenutno ih, prema istraživanju CRO Demoskop agencije Promocija plus provedenom između 4. i 6. siječnja na uzorku od 1300 punoljetnih građana, podržava 12,6 posto birača (HRT).
Ako se taj rezultat usporedi s rejtingom MOST-a iz CRO Demoskopa objavljenog mjesec dana ranije, ispada da je popularnost stranke Bože Petrova u međuvremenu pala za točno tri posto; u istraživanju provedenom između 30. studenog i 2. prosinca MOST je podržavalo 15,6 posto birača (Televizija N1). Pad je još veći ako se promatraju rezultati Crobarometra kojeg je agencija Ipsos za Novu TV provela između 8. i 20. studenog; tada je rejting MOST-a iznosio 19,1 posto.
Osim stranačkih preferencija, agencija Promocija plus u svom se CRO Demoskopu bavi i preferencijama koalicija. I tu je MOST na trećem mjestu, s rejtingom od 11,7 posto, samo što je u ovom slučaju pad s obzirom na prethodno istraživanje još izraženiji. U istraživanju provedenom između 30. studenog i 2. prosinca MOST je, po koalicijskim preferencijama, podržavalo 15,4 posto birača, odnosno 3,7 posto više nego početkom siječnja.
Birači MOST-a vraćaju se HDZ-u i SDP-u
Istraživanje CRO Demoskop otkriva i da se razočarani birači MOST-a, koji se mahom smatraju protestnim glasačima, ne okreću nekom alternativnom “trećem putu” (poput Živog zida), već se priklanjaju HDZ-u ili SDP-u.
U ovomjesečnom CRO Demoskopu SDP ima podršku 29,6 posto birača, dok ga je početkom prosinca favoriziralo 28,2 posto birača. SDP-ovu koaliciju Hrvatska raste prema zadnjim anketnim rezultatima podržava 32,1 posto birača, a mjesec dana ranije imali su podršku 30,3 posto birača.
Po stranačkim preferencijama HDZ je tek u blagom zaostatku; početkom siječnja podržavalo ih je 29,3 posto birača, a početkom lanjskog prosinca 27,6 posto birača. HDZ-ovu Domoljubnu koaliciju prema novom CRO Demoskopu podržava 31,2 posto birača, a mjesec dana ranije podržavalo ih je 29,4 posto birača.
U razdoblju u kojem je rejting MOST-a, dakle, pao za tri posto, popularnost SDP-a rasla je za 1,4 posto, a HDZ-a za 1,7 posto. Isto tako, koaliciji Hrvatska raste rejting je skočio za 1,8 posto, isto kao u Domoljubnoj koaliciji. U istom razdoblju MOST-ov je rejting na ljestvici koalicijskih preferencija, ponovimo, pao za 3,7 posto.
Zbog pada rejtinga teže riskirati ponovljene izbore
Iako ankete čitavo vrijeme nakon izbora prognoziraju blago vodstvo SDP-a i njihove koalicije ispred konkurenata s desnice, ovakvi rezultati ipak najviše idu na ruku HDZ-u. Naime, netom prije objave najnovijeg CRO Demoskopa do Jutarnjeg lista došle su neslužbene informacije o neslaganju među MOST-ovcima.
Problem su, prema pisanju Jutarnjeg, navodne ambicije Ivana Lovrinovića i Jure Martinovića da sudjeluju u izvršnoj vlasti, a u čemu ih podržava i Ivica Mišić. Tri MOST-ova disidenta mogla bi lako biti dovoljna za rušenje parlamentarne većine, što bi značilo i da mandatar Tihomir Orešković od Sabora ne bi uspio dobiti podršku za svoju vladu, a u kom slučaju bi morao vratiti mandat Kolindi Grabar Kitarović.
No, izborne ankete koje sugeriraju da MOST na ponovljenim izborima ne bi uspio ponoviti rezultat ostvaren 8. studenog ujedno i znače da će zastupnici morati dobro razmisliti žele li rušenjem većine ugroziti teškom mukom izborene saborske fotelje. S druge strane, uvijek postoji i mogućnost pretrčavanja u suprotni tabor, s obzirom da Ustav RH propisuje da prije raspisivanja novih izbora dvojica različitih mandatara moraju dobiti priliku da pokušaju sastaviti Vladu. Zoran Milanović se u tom slučaju vjerojatno ne bi libio odmetnutim MOST-ovcima ponuditi funkcije koje bi utažile njihove političke ambicije.
