Pod povećalom

Zločin i mržnja

Hina / Tomislav Pavlek / tp

Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS) najavila je podnošenje kaznene prijave protiv predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. Terete ga za, kako stoji u priopćenju koje je medijima poslao glasnogovornik HSP-a AS Hrvoje Niče, “zločin iz mržnje”.

“Kako se ovako grubom etiketiranju ne nazire kraj, HSP AS podnijet će kaznenu prijavu protiv Zorana Milanovića zbog zločina iz mržnje sukladno članku 87., stavku 20. Kaznenog zakona“, stoji u priopćenju HSP-a AS, članice HDZ-ove Domoljubne koalicije, a koje je medijima poslano povodom Milanovićeve press konferencije.

“Jučer smo imali filofašistički marš, i to je ono što HDZ donosi – najgore je što su marš predvodila dvojica filofašista od kojih je jedan potpredsjednik Sabora”, izjavio je pred novinarima predsjednik SDP-a (Jutarnji.hr) komentirajući činjenicu da je Ivan Tepeš, potpredsjednik Sabora iz redova HSP-a AS, nazočio prosvjedu protiv odluke Agencije za elektroničke medije da se Z1 televiziji na tri dana oduzme koncesija zbog govora mržnje u eteru. Prosvjed kojeg je Tepeš pohodio obilježilo je urlanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni” (Televizija N1).

U zakonu našli definiciju, a ne kazneno djelo

Kazneni zakon na koji se pozivaju u HSP-u AS nisu, međutim, baš dobro proučili. Za početak, članak 87., stavak 20. čije kršenje u svom priopćenju stavljaju Milanoviću na teret glasi: “Računalni program je skup računalnih podataka koji su u stanju prouzročiti da računalni sustav izvrši određenu funkciju”.

Ako se pitate što takva odredba uopće radi u Kaznenom zakonu, odgovor pruža pomnije čitanje njegovog sadržaja. Članak 87., koji ima ukupno 30 stavaka, u cijelosti spada u osmu glavu Kaznenog zakona naslovljenu “Značenje izraza u ovom zakonu”. Drugim riječima, niti jednim stavkom članka Kaznenog zakona na kojeg se HSP AS poziva nije definirano niti jedno kazneno djelo koje bi rezultiralo policijskim postupanjem, već se radi samo o definicijama vezanim za kaznena djela koja tim zakonom jesu definirana.

No, zato 21. stavak (a ne 20., na koji se poziva HSP AS), 87. članka Kaznenog zakona propisuje sljedeću definiciju: “Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje”.

Govor mržnje i zastupnički imunitet

Ni zbog kršenja ovog članka zakona (jer radi se samo o definiciji, ne o propisu kojeg je moguće prekršiti) policija ne može goniti Milanovića temeljem kaznene prijave HSP-a AS. Nameće se stoga zaključak da su u HSP-u AS, tragajući unutar Kaznenog zakona za pojmom “mržnja”, stigli tek do prve natuknice koja zadovoljava parametre pretrage.

Da su se spustili malo niže, do članka 325. Kaznenog zakona, koji regulira javno poticanje na nasilje i mržnju, uspjeli bi pronaći materijal za kojim su tragali, a koji im je i potreban kako bi ispravno ispunili najavljenu kaznenu prijavu. Taj članak zakona u svom prvom stavku, naime, propisuje da će se kaznom do tri godine zatvora kazniti osoba koja “putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnost učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina”.

Štoviše, ako žele otići i korak dalje, u HSP-u AS moraju tek pronaći još dva Milanovićeva saučesnika, pa ga u tom slučaju mogu prijaviti i za kršenje drugog stavka članka 325. Kaznenog zakona, koji propisuje kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora za organizatora ili vođu grupe od tri ili više osoba, a koja je okupljena s ciljem počinjenja gore citiranog kaznenog djela. Eventualnim Milanovićevim suoptuženicima u tom bi slučaju prijetila kazna do godine dana zatvora.

Iako bi priopćenje HSP-a AS u slučaju pozivanja na članak 325. Kaznenog zakona barem imalo koliko-toliko smisla, uloženi bi trud i dalje bio jalov. I to zbog odredbi Ustava Republike Hrvatske, koji u svom 76. članku propisuje da “zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet”, ta da “zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornosti, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru”.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.