“Dodjelom tog kredita mene je RH zbrinula. Sve drugo – jesam li izgradio kuću, jesam li s tim novcem otišao na put oko svijeta, jesam li trebao izgraditi roh-bau kuću u roku od tri godine – sve to ne stoji. Znači ja sam s tim novcem mogao napraviti i mogu raditi što hoću – to je moj novac, ja kredit vraćam”, rekao je novinarima u Saboru HDZ-ov ministar branitelja Mijo Crnoja (HRT).
Ovakva Crnojina tvrdnja nije u skladu sa člankom 36. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Evo što propisuje drugi stavak tog zakonskog članka:
“Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršene obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, dodjelom subvencije na kamate za kredite u komercijalnim bankama do visine tržišne kamate za kupnju ili izgradnju prve nekretnine, te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate i pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na rok od 10 godina uz mogućnost produljenja nakon isteka, odnosno mogućnost kupnje ukoliko najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu”.
Sud donio odluku suprotnu potpisanom ugovoru
Zemljište za izgradnju kuće u Samoboru Crnoja je, prema službenoj dokumentaciji koju je objavio HRT, dobio u skladu s odredbom članka 40, stavka 1. istog Zakona, a iz čega proizlazi da novac od stambenog kredita ne može koristiti ni za što drugo osim za izgradnju obiteljske kuće.
“Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba iz članka 36. ovoga Zakona koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje”, propisuje članak Zakona temeljem kojeg je Crnoji Grad Samobor morao ustupiti zemljište za izgradnju kuće.
Iako se Crnoja, prema Ugovoru o ustupanju građevinskog zemljišta-gradilišta za izgradnju obiteljske kuće kojeg je potpisao s Gradom Samoborom, a kojeg je također objavio HRT, obvezao da će u roku od tri godine od dana zaključivanja ugovora izgraditi obiteljsku kuću u fazi roh-bau izvedbe, te je obveze u međuvremenu oslobođen. Odlučio je to Općinski sud u Samoboru, te je 10. listopada 2010. u zemljišne knjige upisana sljedeća zabilježba:
“Zabilježuje se da je odbijen prijedlog Grada Samobora u odnosu na upis zabilježbe da se u roku 3 godine od dana zaključenja gore citiranog ugovora obvezuje izgradnja obiteljske kuće u fazi ‘roh-bau’ te zabilježba zabrane otuđenja ustupljenog zemljišta sa izgrađenom građevinom prije isteka roka od 13 godina, računajući od dana zaključivanja ugovora”.
Za lažno prebivalište do 5000 kuna kazne
No, to Crnoju i dalje ne apsolvira od obveze da novac od stambenog kredita ostvaren posredstvom Ministarstva branitelja potroši samo i isključivo na izgradnju obiteljske kuće. Također, Crnoja može biti i prekršajno gonjen zbog kršenja odredbi Zakona o prebivalištu.
“Prilikom prijave prebivališta i boravišta osoba da je pisanu izjavu da se u mjestu i na adresi prebivališta ili boravišta nastanila”, propisuje članak 10. Zakona o prebivalištu. Četvrti stavak 16. članka istog Zakona propisuje da će novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna biti kažnjena fizička osoba koja prilikom prijave prebivališta i boravišta da lažnu izjavu da se u mjestu i na adresi prebivališta ili boravišta nastanila.
