Hrvatska seljačka stranka (HSS), članica vladajuće Domoljubne koalicije, ipak se nije uspjela riješiti Stipe Gabrića Jambe. Loša je to vijest za predsjednika HSS-a Branka Hrga, ali i prvog čovjeka HDZ-a Tomislava Karamarka.
O procesima oko Jambe HSS nije članstvo i širu javnost izvijestio putem svoje službene internetske stranice, niti putem Facebooka. No, zato smo iz medijskih izvještaja (Slobodna Dalmacija), doznali da je protiv Jambine suspenzije glasalo 15 članova predsjedništva HSS-a. Predsjednika stranke Hrga je pak podržalo osam članova predsjedništva, a dvoje ih je bilo suzdržano.
Raskol u HSS-u
Nije naodmet na ovom mjestu podsjetiti niti zbog čega je Hrg 9. siječnja donio odluku o Jambinoj suspenziji. U priopćenju HSS-a tada je stajalo da se radi o disciplinskoj mjeri izrečenoj zbog “neovlaštenog informiranja javnosti” i “neprimjerenom iznošenju osobnih stavova o aktualnim političkim događanjima” (HRT). Radilo se zapravo o Jambinom natjecanju na Božu Petrova i MOST, koje je nazvao “sektom”, “ekipom koja nikad nije ništa radila” i “foteljašima”.
Istoga dana kada je Hrg donio odluku o Jambinoj suspenziji, do javnosti su počele stizati i informacije o raskolu u HSS-u: predsjednik HSS-ove zagrebačke organizacije Nenad Matić odlučio se kandidirati za predsjednika stranke, javno poručivši da to radi upravo zato što se pod Hrgovim vodstvom četiri godine loše radilo (Novi list). No, puni razmjeri tog raskola postali su jasni tek kada je 15 članova HSS-ovog predsjedništva diglo ruku protiv Hrgove odluke o Jambi. Fotelja predsjednika HSS-a opasno se trese, a unutarstranački izbori zakazani su za 19. ožujka kada će, kako je propisano statutom HSS-a, glavna skupština stranke birati budućeg stranačkog predsjednika.
Postavlja se stoga pitanje što bi eventualna smjena Hrga u konačnici značila za stabilnost Domoljubne koalicije? Hrgovi kritičari aktualnom predsjedniku stranke zamjeravaju upravo podređeni položaj s obzirom na ostale članove koalicije.
“Iza nas je loš izborni rezultat, osvojili smo samo jedan mandat s čak 35 tisuća osvojenih glasova, a toliko su osvajali i oni koji su dobili samo 1500 glasova”, glasilo je Matićevo objašnjenje odluke da se kandidira za šefa stranke (Večernji list), uz dodatak kako je HSS, prema njegovom sudu, u Saboru trebao biti zastupljen s barem pet ljudi.
HSS-ovcima se ne sviđa smjer u kojem ide država
Hrgovoj popularnosti očigledno ne doprinosi ni činjenica da je HSS nedavno, zahvaljujući sporazumu s HDZ-om, ipak dobio još jednog saborskog zastupnika. Prošlog tjedna zastupnik je poslao Davor Vlaović, kojem je mjesto u parlamentu prepušteno nakon što je svoj mandat odlučio zamrznuti glavni tajnik HDZ-a Milijan Vaso Brkić.
Hrg je tada najavio i da će HDZ svojim partnerima iz HSS-a, prema obećanju iz koalicijskog sporazuma, uskoro prepustiti i treće mjesto u Saboru. No, istog dana kada je HSS dobio svog drugog saborskog zastupnika, objavljeni su i rezultati redovitog mjesečnog istraživanja CRO Demoskop agencije Promocije plus (HRT). Za ovu priču nije toliko važan stranački rejting HSS-a (koji iznosi 1,4 posto), koliko podaci o “općem društvenom optimizmu”.
U ovom dijelu ankete birači su odgovarali na pitanje kreće li se Hrvatska u dobrom ili u pogrešnom smjeru. Kumulativno 58,6 posto građana opredijelilo se za pogrešan smjer, a za članice Domoljubne koalicije posebno bi zabrinjavajuća trebala biti činjenica da tako misli čak 63,6 posto HSS-ovih birača koji su sudjelovali u ovom istraživanju. Članovi i birači HSS-a, iščitava se iz priložene brojke, nisu zadovoljni pozicijom svoje stranke unutar Domoljubne koalicije; u Vladi ih nema uopće, a u Saboru ne mogu niti formirati samostalni klub.
Upravo zbog toga na početku ovog teksta stoji i konstatacija da su unutarstranačka previranja u HSS-u loša vijest i za predsjednika HDZ-a Karamarka. Savez Domoljubne koalicije i MOST-a ionako je već dobrano narušen brojnim neslaganjima, a ako HSS preuzme novo vodstvo, lako je moguće da će isto pred koalicijske partnere istupiti s novim zahtjevima. A pitanje je hoće li baš sve apetite biti moguće zadovoljiti…
