Hrvatska korisnica Facebooka 4. listopada (arhivirano ovdje) objavila je kompliciranu teoriju po kojoj je Mostov prijedlog Zakona o arhivima, uz Račanovo pomicanje Dana državnosti na 25. lipnja, imao za cilj vraćanje Hrvatske u Jugoslaviju.
Uz status je objavljena fotografija bivšeg predsjednika Mosta Bože Petrova, a na početku piše:
“Što bi nam se dogodilo da je ova špičasta njuška uspjela progurati svoju verziju Zakona o arhivima. Račan je pripremio teren za obnovu Jugoslavije proglasivši Dan državnosti 25. lipnja kada je na taj dan 1991. Proglašena samostalna i suverena RH. Par godina kasnije Petrov inzistira da se arhivi otvore do dana državnosti tj. Do 25. lipnja 1991.g. Plenković brzo shvaća podvalu i što smjera Petrov pa odbacuje njegov Zakon o arhivima, sve amandmane i vraća Dan državnosti na 30. svibnja kad je 1990. Donesena odluka o samostalnosti”.
Dvije Vlade HDZ-a i Mosta
Netočno je da je Most Bože Petrova predlagao otvaranje arhiva iz doba Jugoslavije do Dana državnosti. U Mostovom prijedlogu Dan državnosti se uopće nije spominjao.
Klub zastupnika Mosta 2017. godine podnio je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je u prvom čitanju u Saboru raspravljen početkom ožujka. Konačne izmjene dobile su većinsku potporu zastupnika (94 je bilo “za”, a sedam “suzdržanih”) na glasanju u svibnju 2017.
U to vrijeme Most nezavisnih lista bio je u drugoj zaredom vladajućoj koaliciji s HDZ-om – nakon što je srušena Vlada Tihomira Oreškovića (s HDZ-ovim Tomislavom Karamarkom kao potpredsjednikom), Most je nakon izbora opet oformio vlast s HDZ-om, Andrej Plenković je postao premijer, a Božo Petrov predsjednik Sabora.
Otvaranje arhiva do 22. prosinca 1990. godine
Iz prijedloga izmjena vidi se da je tada Sabor izglasao i dodavanje članka 21.a u čijem se početku navodi datum 22. prosinca 1990. godine. “Ovim se člankom uređuje dostupnost javnog arhivskog gradiva nastalog prije 22. prosinca 1990. godine djelovanjem…”, stoji na početku toga članka, a potom se navode sve institucije SFRJ i Socijalističke Republike Hrvatske čiji su se arhivi trebali otvoriti.
S obzirom da se u javnosti, ali i među saborskim zastupnicima, problematizirao baš taj datum, kasnije u dokumentu predlagatelji objašnjavaju zašto su se odlučili baš za njega. “U pogledu primjedaba koje su zastupnici iznijeli o datumu do kojega se predlaže učiniti dostupnim javno arhivsko gradivo ističe se kako je riječ o datumu koji ima valjano pravno i simbolično utemeljenje. Premda, postoje i drugi relevantni datumi u istoj godini datum donošenja prvog hrvatskog Ustava označava prekretnicu u smislu početka procesa konsolidacije demokratskog pravnog poretka u Republici Hrvatskoj”, navodi se u dokumentu.
Znači, u statusu se netočno navodi da je “Petrov inzistirao da se arhivi otvore do Dana državnosti, odnosno do 25. lipnja 1991.” jer se u Mostovom prijedlogu jasno navodi datum donošenja takozvanog “Božićnog Ustava” iz prosinca 1990. godine. Bio je to Ustav izglasan nakon provedenih prvih višestranačkih izbora i prvi Ustav Republike Hrvatske.
Narodna Republika Hrvatska svoj je Ustav dobila 1947. godine, a Socijalistička Republika Hrvatska 1963. – kao što to piše i u Izvorišnim osnovama sadašnjeg Ustava RH.
HDZ u Zakon o arhivima stavlja 30. svibnja 1990.
No, nakon raspada koalicije Plenković-Petrov, HDZ krajem 2017. predlaže usvajanje novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je u Saboru u prvom čitanju bio u veljači, a konačni prijedlog je sa 72 glasa “za”, 20 “protiv” i 15 “suzdržanih” izglasan u lipnju 2018. godine.
Most je tada tvrdio da HDZ zakonom “zatvara arhive”, na što je ministrica Nina Obuljen-Koržinek tvrdila da za takve navode nemaju nikakve argumente. No, nevezano za tu temu, u tom zakonu HDZ mijenja datum iz ranijeg Mostovog prijedloga – s 22. prosinca 1990. u 30. svibnja 1990. godine.
Na pitanje tadašnjeg Mostova saborskog zastupnika Tomislava Panenića zašto je došlo do promjene datuma, ministrica Obuljen-Koržinek je kazala: “Datum 30. svibnja je bio simbol, naš Dan državnosti, i to je dan kada su prvi puta u ovaj hrvatski Sabor sjeli ljudi izabrani na demokratskim izborima. Ne mogu vjerovati da mi, 30 godina nakon toga, želimo te ljude koji su tu sjedili – 1. lipnja, 2. lipnja, 3. lipnja – izjednačiti s onima koji su sjedili tjedan ranije. To je razlog zašto smo predložili 30. svibnja koji je bio široko prihvaćen u javnoj raspravi”, kazala je tada ministrica.
Suradnja SDP i Mosta nikada nije bila besprijekorna
“Kako danas tako i onda suradnja SDP-a i MOSTA teče besprijekorno, svaki od njih odrađuje samo dio podvale. Račan pomiče Dan državnosti i onda par godina kasnije uskače Petrov i inzistira da se arhivi otvore do Dana državnosti, Milanović ne prizna Dan državnosti koji Plenković vraća na staro, njemu je draži onaj Račanov datum”, navodi se nadalje u statusu korisnice Facebooka.
Most je na nacionalnu političku scenu stupio sredinom 2010.-ih godina, a teško se mogu pronaći argumenti da otada besprijekorno surađuju sa SDP-om. Već smo spomenuli da je nakon tijesnih rezultata parlamentarnih izbora 2015. i 2016. Most izabrao ući u vladajuću koaliciju s HDZ-om Tomislava Karamarka pa Andreja Plenkovića, dok je oba puta SDP Zorana Milanovića ostao u oporbi. Iako je tada Most bio u poziciji podržati lijevo-liberalni blok i spriječiti dolazak HDZ-a na vlast.
I sada u oporbi SDP i Most rijetko djeluju zajednički, s obzirom na to da je SDP centralno-lijevo-liberalna stranka, a Most se profilira kao suverenistička desnica. Na istoj strani se ponekad nađu na temama izglasavanja nepovjerenja HDZ-ovim Vladama ili pojedinim ministrima, no takve sporadična poklapanja se teško mogu nazvati nekakvom povijesnom “besprijekornom suradnjom”. Treba reći i da SDP i Most na nacionalnoj razini nikada nisu koalirali ni prije, a niti nakon održavanja izbora.
Za potrebe objašnjenja neutemeljenosti teorije o zajedničkom djelovanju SDP-a i Mosta “u pokušaju povratka Hrvatske u Jugoslaviju” treba objasniti i živu, desetljećima dugu javnu i političku raspravu o datumu Dana državnosti, kao i kronologiju izmjena datuma i naziva državnih praznika.
30. svibnja 1990. godine i 25. lipnja 1991. godine
30. svibnja 1990. godine je konstituiran prvi demokratsko izabrani Sabor nakon provedenih višestranačkih izbora na kojim je HDZ prvi put osvojio većinu u Saboru. No, to je još uvijek bio Sabor Socijalističke Republike Hrvatske koja je i dalje bila dio Jugoslavije. Na toj su sjednici zastupnici za predsjednika predsjedništva izabrali tadašnjeg predsjednika HDZ-a – Franju Tuđmana. No, država koje je bio predsjednik tada se još uvijek zvala Socijalistička Republika Hrvatska.
“Socijalistički” iz imena republike i institucija ukinuti su krajem srpnja 1990. godine amandmanima na tada još Ustav Socijalističke Republike Hrvatske kada je i “predsjednik Predsjedništva” postao “predsjednik Republike”, “Izvršno vijeće Sabora” postalo je “Vlada Republike Hrvatske”, a “republički sekretari” preimenovani su u “ministre”.
Prvi puta je 30. svibnja Danom državnosti proglašen odlukom Sabora u ožujku 1991. godine i taj se datum obilježavao sve do 2001. godine. Tada je lijevo-liberalna koalicija predvođena SDP-om Ivice Račana, a na inicijativu zastupnika HSLS-a Ive Škrabala, usvojila izmjene Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u RH u kojima je Danom državnosti proglašen 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.
Toga 25. lipnja 1991. godine, kojega je Račanova koalicija proglasila Danom državnosti, Sabor je donio odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske u kojoj je navedeno da tim činom “Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ” te da “Republika Hrvatska pokreče postupak za međunarodno priznavanje”. Potom je donesen i tromjesečni moratorij na tu odluku pa se stvarno formalno razdruživanje s Jugoslavijom dogodilo nekoliko mjeseci kasnije – 8. listopada 1991. godine.
8. listopada 1991. godine
Dan ranije borbeni avioni JNA raketirali su hrvatski politički centar moći, Banske dvore, a potom su se sljedećeg jutra saborski zastupnici okupili u Ininoj zgradi u blizini zagrebačkog Kvaternikovog trga i donijeli odluku kojom “Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ”.
Taj 8. listopada je datum koji je odlukom iz 2001. godine Račanova vladajuća koalicija izglasala za Dan neovisnosti, dok ga ranije HDZ-ove vlasti nisu spominjale ni kao blagdan, a niti kao spomendan.
U statusu se točno navodi da je Plenković vratio Dan državnosti na 30. svibnja. To se dogodilo odlukom Sabora iz studenog 2019. godine. U tom je zakonu Dan državnosti blagdan i neradni dan, dok je 25. lipnja postao spomendan Dan neovisnosti, a 8. listopada (također spomendan) Dan Hrvatskog sabora.
Plenković vratio 30. svibnja zbog emocija
U saborskoj raspravi tadašnji ministar uprave Ivan Malenica objašnjavao je da se datum Dana državnosti mijenja jer se onaj Račanov nije “primio” u javnosti.
“Izmjenom zakona iz 2001. došlo je do određene zbrke koja se negativno odrazila na građane, a blagdani jednostavno nisu zaživjeli među građanima. Primjerice, datum 25. lipnja nikad nije zaživio među hrvatskim građanima, dok za 30. svibnja postoji emocija, afektivni odnos i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik”, objašnjavao je tada Malenica razloge za izmjene blagdana. Znači, HDZ-u je ključan argument bila emocija i zanos koju je izazivao 30. svibnja, dok te iste emocije navodno nije bilo prema 25. lipnja.
Preko zakona o praznicima i arhivima ne vraća se u Jugoslaviju
“Da su uspjeli progurati Mostov Zakon o arhivima i da je ostao Račanov Dan svima koji su do 25. lipnja 1991. sudjelovali u stvaranju Hrvatske, braniteljima, strankama, svima bi se po do toga datuma važećeg jugoslavenskog zakona sudilo zbog rušenje ustavnopravnog poretka. Osim što bismo završili u Jugoslaviji to bi dovelo u neugodnu situaciju mnoge diplomate i naše saveznike, a nama Hrvatima bi se u Jugoslaviji uvela još teža strahovlada nego je prije bila”, navodi korisnica Facebooka u statusu.
Ni Zakon o arhivima, a niti onaj o proglašavanju nekog datuma Danom državnosti nema nikakve veze s priznavanjem do kada su određeni jugoslavenski zakoni vrijedili u Hrvatskoj. Još je besmislenije tvrditi da bi zakon o praznicima ili onaj o arhivima mogao na bilo koji način Hrvatsku vratiti u Jugoslaviju, s obzirom na to da u Ustavu stoji odredba da se zabranjuje “pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku”.
Zaključno, konstrukcija o udruženom pokušaju Račanova SDP-a i Mosta Bože Petrova za vraćanje Hrvatske u Jugoslaviju temelji se na cijelom nizu netočnih tvrdnji. Most u svojem prijedlogu otvaranja arhiva iz 2017. nije navodio Dan državnosti već 22. prosinca 1990. godine - datum kada je donesen prvi Ustav Republike Hrvatske. Netočno je i da Most i SDP imaju besprijekornu suradnju jer je Most dva puta doveo HDZ na vlast u situaciji kada su mogli birati između HDZ-a i SDP-a. A na kraju, zakoni kojima se određuju praznici ili upravljanje arhivima nemaju nikakve veze s udruživanjem Hrvatske u veće državne zajednice, kao što se njima niti ne priznaje nadležnost jugoslavenskih zakona za razdoblje s početka 90-ih godina 20. stoljeća. Zbog toga status ocjenjujemo netočnim.
