Ponovni postupak oduzimanja diplome Milijanu Brkiću lišen je pravne osnove, ustvrdio je Brkićev odvjetnik Ivo Farčić.
Brkićev opunomoćenik odriče pravo Visokoj policijskoj školi da ponovo proispituje akademski status Brkića na osnovi dviju premisa.
Kao prvu, navodi da je o ovom predmetu već jednom pravomoćno presuđeno odlukom Visokog upravnog suda u Zagrebu pa se time pokreće novi istovrsni postupak, čime se krši pravilo „ne bis in idem“ .
Dekan nije postupao po Pravilniku koji nije postojao
Ta tvrdnja je netočna jer je Visoki upravni sud presuđivao o proceduralnoj pogrešci koja je počinjena prilikom oduzimanje diplome Brkiću, odnosno je li postupak trebao provesti dekan Joško Vukosav ili u međuvremeno propisano Stručno vijeće. Presudio je da je Brkić u pravu kada je tvrdio da to nije bilo pravo dekana. Upravni sud je, dapače, potvrdio da je riječ o plagijatu te preporučio školi da pokrene novi postupak na osnovi Pravilnika.
Kronologija je tekla ovako: Brkić je svoj diplomski rad predao 2010. godine. Plagijat je otkriven nakon što se krenulo u digitalizaciju koja je pokazala da su Brkić i još 16 drugih studenata prepisali isti rad kolege Stanka Tomića. Kreće postupak oduzimanja diploma koje je pokrenuo dekan Visoke policijske škole još 2012. godine. U to vrijeme nije bilo Pravilnika o postupku oduzimanja stručnog ili akademskog naziva ili stupnja koji u svom Članku 2 propisuje da se „postupak oduzimanja stručnog naziva pokreće ako postoji osnovana sumnja da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili ako je završni, specijalistički, diplomski ili drugi rad na temelju kojeg je naziv stečen prisvojeno djelo (plagijat) ili krivotvorina“. Postupak oduzimanja može pokrenuti dekan, navodi se u Pravilniku, ali ga on prosljeđuje na odlučivanje Stručnom vijeću.
Problem je u tome što dekan postupak pokrenuo 2012., kada nije bilo tog Pravilnika. On je donesen u siječnju 2014., a Odluka o oduzimanju diplome donesena je 18. ožujka 2014, dakle, nakon što je donesen Pravilnik.
Brkić se žalio na odluku o oduzimanju zvanja Upravnom sudu, a sutkinja Bogdanović je 14. srpnja 2015. donijela presudu u njegovu korist na temelju koje mu je vraćena diploma. Zanimljivo je da je sutkinja pritom potvrdila da se iz priloženih kopija radova može zaključiti da je doista oko 70 posto Brkićeva diplomskog rada prepisano iz dvije godine starijeg Tomićevog rada. No ona je istaknula da je tom prilikom u prvom redu morala utvrditi je li poštovana odgovarajuća procedura. Sutkinja je također priznala da je 2012., u vrijeme kada je postupak oduzimanja bio pokrenut, dekan bio ovlašten pokrenuti ga, no ističe da je u međuvremenu, samo dva mjeseca prije konačne odluke o oduzimanju u 2014. Visoka policijska škola donijela pravilnik koji određuje drugačije. Istovremeno je drugi sudac na istom sudu Andrej Abramović u sličnom slučaju u kojem je diploma oduzeta Robertu Ljutiću, zaposleniku gradonačelnika Milana Bandića, 17. lipnja donio sasvim suprotnu odluku – potvrdio je oduzimanje diplome. Abramović je obrazložio da je tako odlučio jer u vrijeme pokretanja tužbe Visoka policijska škola nije imala pravilnik o tome tko je nadležan za oduzimanje pa je to netko morao učiniti, a dekan je imao pravo na to.
Nakon presude sutkinje Bogdanović i MUP se žalio, ali je Visoki upravni sud presudom od 14. siječnja 2016. odbio žalbu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije, Policijske akademije, Visoke policijske škole u predmetu tužitelja Milijana Brkića koji je vođen radi oduzimanja stručnog naziva kriminalist.
Pravilnik čije se nepostojanje i postojanje izvlači po potrebi
Kao drugi razlog za neosnovanost novog postupka, Brkićev odvjetnik tvrdi da u vrijeme kada je Brkić plagirao svoj rad nije postojao nikakav propis kojim bi se takva stvar zabranjivala. Nedopustivost takvog ponašanja mogla bi se, navodi odvjetnik, utvrđivati samo iz odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Članak 82 Zakona govori da je oduzimanje akademskog ili stručnog naziva moguće ako se radi o grubom kršenju pravila studija ili na temelju doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina.
Jasan je ratio odredbe da se akademski status oduzima ukoliko se radi o plagiranoj doktorskoj disertaciji iz razloga što se radi o samostalnom znanstvenom radu, navodi Farčić, dok to diplomski rad, proizlazi, nije.
Iako definicije variraju, diplomski rad se ipak smatra samostalnim znanstvenim djelom a njegovim prepisivanjem oduzima se sam smisao njegova postojanja.
U vrijeme kada je počinjeno djelo, 2010. godine Policijska akademija nije još imala spomenuti Pravilnik, ali je na snazi imala Statut. U njemu se izričito ne spominje nedopustivost plagiranja diplomskog rada, već se samo u članku 61. od studenata traži da su „dužni pridržavati se odredaba ovog Statuta, drugih općih i posebnih propisa, pravila kulturnog ponašanja i pristojnosti prema nastavnicima, suradnicima, drugim djelatnicima i studentima Visoke policijske škole, te čuvati ugled studenta i Visoke policijske škole“.
Zanimljivo je kako je nepostojanje Pravilnika iz siječnja 2014. oslobađajuće za Brkića jer nije znao da je plagiranje nepropisna djelatnost, ali otežavajuće za dekana koji je postupak oduzimanja diplome Brkiću pokrenuo u skladu sa svojim tadašnjim ovlastima, ali je njegov postupak poništen jer je u međuvremenu Pravilnik donesen.
