Hrvatska bi mogla postati prva država članica Europske unije kojoj će biti nametnute korektivne mjere, odnosno nad kojom će biti pokrenut postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže (PMK), priopćio je premijer Tihomir Orešković na press konferenciji koju je održao zajedno s Valdisom Dombrovskisom, potpredsjednikom Europske komisije za euro i socijalni dijalog (Televizija N1).
Ni Orešković ni Dombrovskis nisu pojasnili što to točno znači; potpredsjednik Komisije kazao je tek da će odluka o korektivnim mjerama biti donesena nakon što nad Hrvatskom bude proveden dodatni nadzor. No, već sada se iz dokumenta kojeg je Europska komisija objavila u svibnju prošle godine može naslutiti o kakvim se mjerama radi.
Europska unija je, naime, nakon velike gospodarske krize koja se 2008. iz SAD-a počela širiti po ostatku svijeta uvela mehanizam makroekonomskog nadzora, s ciljem otkrivanja i otklanjanja makroekonomskih ravnoteža unutar pojedine države, prije nego se takve ravnoteže preliju na njenu okolinu. Niti jedna članica EU od pokretanja makroekonomskog nadzora još nije uvrštena u postupak zbog makroekonomske neravnoteže, ali Hrvatska je u izvještaju Komisije iz prošle godine uvrštena u skupinu najrizičnijih zemalja, zajedno s Francuskom, Italijom, Bugarskom i Portugalom (uz napomenu da Grčka i Cipar nisu ni bili obuhvaćeni ovim izvješćem).
Rasteretiti banke, ubrzati pravosuđe, rezati birokraciju
Hrvatska bi tako, da stabilizira makroekonomske prilike u Hrvatskoj, prema sudu Komisije, morala olakšati pristup kapitalu i uložiti više truda u pružanje podrške potencijalnim investitorima. Kao glavni problem na ovom polju istaknuta je nestabilnost financijskog sektora, odnosno opterećenost banaka nenaplativim kreditima.
Problemi su uočeni i u pravosudnom sektoru, čija sporost, prema izvještaju Komisije, negativno utječe na produktivnost i poslovnu klimu. Sudovi bi, prema izvješću Komisije, morali slučajeve rješavati “efikasnije i kvalitetnije”, a ova zamjerka posebno je upućena na račun trgovačkih sudova. Poduzetnička klima, tvrdi Komisija, trpi i zbog birokratskih barijera, kao i zbog čitavog niza parafiskalnih nameta.
Europska komisija predlaže Hrvatskoj dodatne reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, a ističe se i činjenica da je Hrvatska već uvrštena u program prekomjernog deficita, u kojem se smatra najproblematičnijom državom uz Španjolsku. Zbog svega navedenog Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja u kojima je zamijećena “prekomjerna neravnoteža koja zahtjeva odlučne političke poteze i poseban monitoring”.
Država predlaže mjere, Europa ih ocjenjuje
Prema propisima koji proizlaze iz europske legislature, država članica za koju je pokrenut postupak zbog prekomjerne neravnoteže mora podnijeti plan korektivnih mjera koje ocjenjuje Vijeće EU. Isto Vijeće temeljem izvješća Europske komisije utvrđuje je li država poduzela preporučene korektivne mjere.
Za države članice koje se nalaze unutar eurozone propisane su i potencijalne financijske sankcije u slučaju neprovođenja korektivnih mjera. Među mogućim sankcijama obveza polaganja depozita na koji se obračunava kamata do godišnjih novčanih kazni. Depozit ili novčana kazna trebali bi iznositi 0,1 posto nacionalnog BDP-a.
