“Glasanje o izvješću značilo bi kršenje europske pravne stečevine. Sabor ne može ni odobravati ni usvajati, ni suspendirati, ni anulirati, ni odgađati bilo kakve odluke HNB-a”, rekao je u Saboru guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić (Tportal).
Bio je to njegov doprinos raspravi na temu – smije li Sabor glasati o prihvaćanju odnosno odbijanju HNB-ovog godišnjeg izvješća za 2014. godinu. Na guvernerovoj strani je bivši ministar financija i saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker, dok drugačije mišljenje imaju Šukerov stranački i saborski kolega Goran Marić i zastupnici MOST-a. Prema medijskim napisima (Jutarnji list), najnoviji je to kamen spoticanja između HDZ-a i MOST-a.
Prema Šukerovim tvrdnjama, na Saboru je tek da izvješće HNB-a “primi na znanje”. Marić i zastupnici MOST-a s druge strane poručuju da je i ranijih godina Sabor, temeljem nalaza resornog Odbora za financije i državni proračun, glasao o HNB-ovom izvješću, s izuzetkom onoga za 2013. godinu kada je potpredsjednica Odbora Martina Dalić donijela zaključak da se izvješće prima na znanje. Takav pristup nije, međutim, primijenjen na izvješće za 2014. godinu, o kojem se glasalo i na resornom odboru.
Obveza HNB-a da o svom radu podnosi izvještaje Saboru regulirana je Ustavom RH, i to u njegovom 53. članku: “Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor”. Zakon o HNB-u, u svom 62. članku, propisuje da središnja banka “dva puta godišnje obavještava Hrvatski sabor o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike”.
Ni u Ustavu, ni u zakonu nije propisano da Sabor mora glasati o prihvaćanju HNB-ovog izvješća.
HNB ne ovisi o Saboru
Vujčićev zaključak da bi odbijanje izvješća predstavljalo narušavanje europske pravne stečevine proizlazi iz Odluke o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u, koju je Sabor prihvatio u travnju 2013. godine, upravo radi usklađivanja s europskim direktivama i uredbama. Tada su u 71. članak zakona unesene sljedeće odredbe:
“Sukladno članku 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članku 7. Statuta ESSB-a i ESB-a, Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela neovisni su pri ostvarivanju svojega cilja i u izvršavanju svojih zadataka koji se temelje na ovom Zakonu, Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu ESSB-a i ESB-a.
Institucije i tijela Europske unije, vlade, agencije, uredi i druga tijela država članica Europske unije dužni su poštivati neovisnost iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 7. Statuta ESSB-a i ESB-a i ne smiju utjecati na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke i njezinih tijela te ne smiju odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odluku Hrvatske narodne banke u područjima iz njezine nadležnosti”.
Sabor može glasati, ali to ništa ne znači
Pritom treba napomenuti da Zakon o HNB-u, ni prije nego što je promijenjen u travnju 2013. godine, nije saborskim zastupnicima propisivao obavezu glasanja o izvješću središnje banke. Otkad je na snazi zakon koji je usklađen s europskom pravnom stečevinom, Sabor je raspravljao o izvješćima za 2012. i 2013. godinu, te u oba slučaja primjenjivao različitu praksu.
Izvješće za 2012. godinu je nadležni Odbor jednoglasno prihvatio, te ga uputio u Sabor na glasanje, gdje je prihvaćeno s 84 glasa za i 32 suzdržana. O izvješću za 2013. godinu Odbor je jednoglasno “primio na znanje”, te ga također uputio u sabornicu gdje je 106 zastupnika glasalo za, troje je bilo suzdržanih, a jedna je osoba glasala protiv.
Iz važećih legislativnih okvira i dosadašnje prakse stoga proizlazi zaključak da saborski zastupnici doista mogu glasati o izvješću HNB-a. No, s obzirom na zakonski propisanu nezavisnost središnje banke, njihovo odbijanje HNB-ovog izvješća bilo bi tek mrtvo slovo na papiru, odnosno ne bi povlačilo nikakvu odgovornost guvernera, niti Savjeta HNB-a.
